© Europska unija
30. studenog 2021. – Ministrica kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek sudjelovala je na Vijeću ministara kulture i audiovizualnih djelatnosti Europske unije u Bruxellesu. Ministarski sastanak kojim je predsjedao slovenski ministar kulture Vasko Simoniti, bio je posvećen kulturnoj baštini i pravima na baštinu u kontekstu održivog razvoja i budućnosti Europe.
Rasprava je bila usmjerena na moguće načine zaštite i promocije prava na baštinu i održivog upravljanja baštinom te na određivanje uloge koju prava na baštinu imaju u kontekstu djelovanja EU-a unutar i izvan njezinih granica. Posebno je naglašena trenutna kriza u Afganistanu te ugroze koje prijete njegovoj materijalnoj i nematerijalnoj kulturnoj baštini.
Ministri su se složili da su pravo na baštinu i uživanje u njoj jedna od temeljnih ljudskih prava, a vrijednost kulturne baštine neprocjenjiva za društvo u cjelini, posebice lokalne zajednice.
„Pravo na kulturnu baštinu i uživanje u njoj doista jest jedno od temeljnih ljudskih prava. Ono je zajamčeno brojnim međunarodnim konvencijama, rezolucijama i drugim temeljnim dokumentima organizacija, uključujući i Europsku uniju, a u Hrvatskoj njezinim Ustavom te Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara,“ rekla je ministrica u uvodnom dijelu svojega izlaganja te podsjetila kako je Hrvatska u svojoj povijesti bila izložena brojnim razaranjima, bilo uzrokovanim potresima i drugim prirodnim nepogodama, bilo ratnom agresijom.
„Upravo je u slučaju napada na Hrvatsku, prvi put u povijesti međunarodni kazneni sud osudio srpske časnike, između ostalog i za namjerno uništavanje kulturne baštine Dubrovnika,“ istaknula je ministrica i zaključila kako vrijednost kulturne baštine neprocjenjiva iz perspektive društva u cjelini i lokalnih zajednica. „Brojna su svjedočanstva o kojima saznajemo iz povijesnih, ali i recentnih zapisa o tome kako je naporima lokalnih zajednica spriječeno uništavanje spomenika“, dodala je ministrica, podsjetivši da se neki od njih danas ubrajaju među nezaobilazne lokalitete, dok su pak drugi nepoznati široj javnosti, ali veoma bitni za uži krug određene zajednice.
Ministrica Obuljen Koržinek predstavila je planirane reforme unutar hrvatskog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti vezane za digitaliziranje kulturne baštine i energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra. Naglasila je i da je važno nastaviti raditi na međusektorskom i interdisciplinarnom povezivanju te njegovati suradnju s međunarodnim organizacijama i partnerima. Istaknula je kako su kultura i kulturna baština vitalne za naša gospodarstva, zapošljavanje i okoliš te moraju postati ključne sastavnice europskih, ali i globalnih politika.
U uvodnom dijelu rasprave glavna tajnica udruge Europa Nostra Sneška Mihailović Quaedvlieg predstavila je dosadašnje aktivnosti s ciljem prevencije i očuvanja kulturne baštine te 14 predloženih mjera i inicijativa kao rezultate Summita te udruge u Veneciji u rujnu ove godine. Povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade Mariya Gabriel obavijestila je ministre o mjerama koje pokreće i inicira Europa komisija. Posebno je izdvojila važnost projekta Novog europskog Bauhausa (NEB) za kojeg je u rujnu ove godine Komisija objavila Komunikaciju u kojoj je detaljnije predstavljen cilj ovog programa u simultanom i sveobuhvatnom poticanju kreativnih snaga u svim područjima od inovacija i poduzetništva, preko aktivnosti mladih do arhitektonskih izazova i inovativnog pristupa očuvanja okoliša.
Na sastanku su usvojeni i
Zaključci Vijeća o kulturi, visokokvalitetnoj arhitekturi i izgrađenom okolišu kao ključnim elementima inicijative za novi europski Bauhaus te
Zaključci Vijeća o dostupnosti i konkurentnosti europskog audiovizualnog i medijskog sadržaja. Uz to, na Vijeću ministara kulture i audiovizualnih djelatnosti EU, finsko izaslanstvo je predstavilo program grada Oula koji izabran za Europsku prijestolnicu kulture za 2026. godinu.
Za održivije upravljanje kulturnom baštinom Španjolska je predložila izradu dokumenta pod nazivom
Green Paper for a Sustainable Use of Cultural Heritage kojim bi se definirali tehnički, etički i gospodarski parametri za korištenje kulturne baštine kao održivog izvora. Njime bi se ispitalo i uključivanje održivijih i učinkovitijih sustava očuvanja u kulturnu baštinu za borbu protiv klimatskih promjena.
Portugal je nedavno kreirao
„status kulturnih profesionalaca“ kako bi se nastavile promovirati mjere vezane uz socijalnu zaštitu profesionalaca u kulturnim i kreativnim industrijama. Podsjećamo kako je Europski parlament 20. listopada ove godine usvojio rezoluciju pozvavši Europsku Komisiju da predloži „europski status umjetnika“, odnosno zajednički okvir za radne uvjete i minimalne standarde za sve države članice. Potreba stvaranja prikladnih mehanizama može zahtijevati prilagodbu različitih europskih standarda socijalne zaštite što bi omogućilo umjetnicima i profesionalcima u kulturi prijavu za potporu za nezaposlene ili mirovinu.
Talijansko izaslanstvo informiralo o održanom sastanku ministara kulture skupine G20 i usvojenoj Rimskoj deklaraciji. Ministri kulture G20 koji su se sastali prvi put u povijesti pod talijanskim predsjedanjem, potpisali su 30. srpnja Deklaraciju o kulturi G20 koja čvrsto pozicionira kulturu kao glavnog pokretača održivog i uravnoteženog društveno-gospodarskog rasta, naglašavajući ključnu ulogu kulturnih i kreativnih sektora u poticanju otpornosti i regeneracije naših gospodarstava i društava pogođenih pandemijom COVID-19. Tijekom gotovo godinu dana rada ministri kulture G20 okupili su preporuke i područja zajedničkog djelovanja oko pet prioriteta: zaštite kulturne baštine, kulture i klimatskih promjena, izgradnje kapaciteta kroz obrazovanje i obuku, kulturnih i kreativnih sektora kao pokretača oporavka i održivog razvoja te kulture u digitalnoj transformaciji.
Pisane vijesti |
Vanjski i europski poslovi
