Hrvatski Nacionalni plan otpornosti i oporavka kao odgovor na postkrizno razdoblje u svjetlu Novog europskog Bauhausa

Foto: Branimir Boban

„Ova konferencija prilika je za širu stručnu raspravu i za podizanje standarda koji će oblikovati životne stilove za sve naše građane, kako u graditeljstvu, tako i u dizajnu, kulturi, znanosti“, istaknuo je predsjednik Vlade, dodavši kako je ona i prilika da se predstave politike Vlade, koje imaju okolišne, razvojne i klimatske ciljeve, a kojima je glavni cilj podizanje životnog standarda građana, demografska revitalizacija i održiviji razvoj zemlje.

„Sve je to naznačeno u Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. godine, u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, kao i u drugim strateškim dokumentima Vlade“, podsjetio je Plenković, dodavši kako Novi europski Bauhaus uključuje ulaganja zajedničkih napora u postizanju vizije i ciljeva Europskog zelenog plana, kako bi Europska unija bila moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo, s ciljem da do 2050. više neće imati neto emisija stakleničkih plinova, da gospodarski rast nije ovisan isključivo o uporabi prirodnih resursa i da nijedna osoba ni regija nisu zanemarene.
 

Podsjećamo, predsjednica Europske Komisije Ursula van der Leyen za financiranje projekata u okviru Novog europskog Bauhausa (NEB) najavila je oko 85 milijuna eura iz programa EU za 2021. i 2022. godinu i precizirala da će se NEB kao tema sadržaja, ali bez unaprijed definiranog namjenskog proračuna integrirati i u druge programe, uključujući Obzor Europa za istraživanje i inovacije, LIFE za okoliš i klimatske akcije ERASMUS+ te Europski fond za regionalni razvoj.
 

Dodatno je Europska komisija pozvala svoje države članice da u svojim strategijama za teritorijalni i društveno-gospodarski razvoj iskoriste temeljne vrijednosti NEB-a i mobiliziraju relevantne dijelove svojih planova oporavka i otpornosti, kao i programe u okviru kohezijske politike kako bi izgradili bolju budućnost za sve. S obzirom na to da su upravo u svjetlu Novog europskog Bauhausa investicije NPOO-a hrvatske Vlade odgovor na postkrizno razdoblje, ključne reforme ministarstava vezane za digitalizaciju i energetsku učinkovitost, na prvom panelu kojeg je moderirao predsjednik Društva arhitekata Zagreba Tihomil Matković predstavili su ministrica kulture i medija Ninom Obuljen Koržinek, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat te državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić.
 

„Ukoliko se kao konzervatorska struka ne otvorimo i ne prilagodimo izazovima novog vremena kao što su energetska obnova, dostupnost osobama s invaliditetom, seizmička otpornost ili zaštita od požara, u kontekstu planiranja i razvoja gradova događat će nam se napuštanja gradskih središta“, upozorila je na početku rasprave ministrica Obuljen Koržinek. „Ovo bolno iskustvo potresa probudilo nas je i naša konzervatorska struka ubrzano mijenja paradigmu, hvata korak s vremenom kako bismo omogućili novi razvojni potencijal našim kulturno-povijesnim cjelinama“, dodala je ministrica istaknuvši kako je upravo kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti imamo osigurana sredstva, a  Novi europski Bauhaus poticaj da se brzo uhvati taj korak s vremenom i da se promijeni paradigma.
 

„Aktivniji i brži pristup informacijama o uvjetima građevina, bolja i transparentnija razina zaštite, cilj je našeg velikog projekta digitalizacije konzervatorskih podloga za koji je Ministarstvo osiguralo oko 100 milijuna kuna“, podsjetila je ministrica ističući kako će to značajno ubrzati ishođenje dozvola, pružiti veću mogućnost građanima i investitorima te omogućiti da se procesi planiranja odvijaju po precizno definiranim uvjetima.

Poštujući postulate Novog Europskog Bauhausa, iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti također će se financirati obnova zgrada oštećenih u potresu, uključujući i energetsku obnovu, istaknula je ministrica Obuljen Koržinek, dodavši kako će se prilikom provedbe projekata obnove uzeti u obzir i drugi elementi koji ne uključuju samo građevinske radove, već i potrebu za revitalizacijom napuštenih područja, pokretanjem gospodarstva, zaustavljanju iseljavanja, sinergiji svih dionika koji sudjeluju u procesu obnove te općenito strateškog promišljanja prostora u kojem građani žive.
 

Ulaganja u okviru NPOO-a koja će pridonijeti djelotvornoj obnovi nakon potresa te seizmičkoj i protupožarnoj sigurnosti zgrada, predstavio je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, koji je podsjetio kako obnovu zahtijeva čitav niz stambenih i nestambenih zgrada, privatne i javne namjene, zgrade zdravstvene i odgojno-obrazovne infrastrukture, kao i zgrade sa statusom kulturnog dobra. „Njihovom sveobuhvatnom obnovom pridonijet će se racionalizaciji potrošnje i uštedama energije, dekarbonizaciji sektora zgradarstva, mehaničkoj otpornosti i stabilnosti zgrada te pridonijeti razvoju zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama“, istaknuo je ministar Horvat  te dodao kako će se unaprjeđenjem mreže seizmoloških podataka pridonijeti učinkovitosti procesa obnove, budućem planiranju prostora i gradnje te većoj otpornosti države i društva na prirodne katastrofe.
 

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs govorio je o reformama u sustavu odgoja i obrazovanja koje podrazumijevaju ulaganja u javnu infrastrukturu, od povećanja energetske učinkovitosti zgrada čime se doprinosi ostvarenju ciljeva zelene tranzicije do ulaganja u digitalnu infrastrukturu visokih učilišta koja će pridonijeti ostvarenju ciljeva digitalne tranzicije.
 

S obzirom na to da je Novi europski Bauhaus usmjeren na stvaranje održivog, uz to i atraktivnog životnog prostora, prije svega u urbanim sredinama, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić, predstavio je provedbu tri ključna programa kojima se značajno unaprjeđuje kvaliteta stanovanja: razvoja javne odvodnje otpadnih voda,  javne vodoopskrbe i Program smanjenja rizika od katastrofa u sektoru upravljanja vodama, u smislu podizanja sigurnosti od poplava kao posljedica klimatskih promjena.