Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek uputila je izraze sućuti u ime Ministarstva kulture i medija i svoje osobno u povodu odlaska Željka Kovačića, jednog od naših najboljih arhitekata, projektanata muzeja i izložbenih postava, koji je u hrvatsku muzeološku praksu uveo inovativne i kreativne forme prezentacije.
Oni koji se sjećaju njegovih prvih postava izložbi „Gundulićev san“ ili „Vučedol - treće tisućljeće prije naše ere” u Klovićevim dvorima krajem 80.tih godina, dobro znaju kako se odmah tada prepoznao njegov poseban talent za prezentaciju muzejskog gradiva. Željko Kovačić je naime već tada pokazao kako kreativno približiti stoljećima ili tisućljećima stare predmete ili teme suvremenoj publici.
Svaki izložak tretirao je kao “roman bez kraja, okvir bez granica, otvoren za asocijacije, nadogradnje” te tako ostvario mnoštvo zanimljivih i zabavnih, a posebno originalno interaktivnih izložbenih i muzejskih postava među kojima su mnogi nagrađivani, od stalnog postava Muzeja grada Zagreba i grada Siska, preko postava zbirke Vidović u Splitu, postava Memorijala Bele i Miroslava Krleže u Zagrebu i muzeja Oluje u Kninu, do adaptacije Moderne galerije, idejnog projekta za obnovu dvorca Eltz te Zavičajnog muzeja Ozalj. Muzeju grada Zagreba bio je gotovo kućni autor izložbenih postava, a na izložbenim postavima surađivao je i s Muzejom za umjetnost i obrt, Hrvatskim povijesnim muzejom, Klovićevim dvorima i mnogim drugim.
Kruna njegove muzejske arhitekture i postava, svakako je jedan od najposjećenijih hrvatskih muzeja - Muzej krapinskih neandertalaca, u kojem je pokazao svu raskoš svojega talenta popularizirajući znanost paleontologije, geologije i antropologije u vizualno atraktivnoj i zabavnoj spirali evolucije, spojivši najsuvremenije tehnologije s milenijima starim predmetima u multimedijalnu prezentaciju.
Željko Kovačić bio je vrlo uspješan arhitekt obiteljskih kuća, a posebno je cijenio tradicijsko drveno graditeljstvo svojega zavičaja, svoje Banovine. Simbolično arhitektonsko nasljedstvo njegovao je prema svom prezimenjaku, ocu hrvatske moderne arhitekture Viktoru Kovačiću, čiju je crkvu svetoga Blaža obnavljao.
Upravo zbog tog brižnog i kreativnog odnosa prema povijesti arhitekture i umjetnosti, prema kulturi koju smo naslijedili i koju trebamo čuvati i prenositi našoj djeci, Željko Kovačić je dao ogroman doprinos hrvatskoj kulturi: prezentirajući i osuvremenjavajući arheološku i umjetničku građu, činio nas je ponosnim nasljednicima nacionalne kulturne baštine.
Pisane vijesti
