Pola tisućljeća prvog tiskanog umjetničkog književnog djela na hrvatskom jeziku - epa „Judita“ Marka Marulića

Foto: Franjevački samostan Male braće Dubrovnik

Kada je godine 1521. u subotu, 13. kolovoza u Veneciji završio tiskanje prvog izdanja „Judite“ Marka Marulića, Guglielmo da Fontaneto nije mogao slutiti da se u njegovim rukama nalazi djelo koje će utrti put književnosti cijele jedne nacije te odigrati ključnu ulogu u stvaranju hrvatskog književnog i jezičnog identiteta.

Pola milenija kasnije, u klaustru samostana Male braće u Dubrovniku, taj datum je povod izložbe jedinog, u potpunosti sačuvanog primjerka prvog izdanja „Libra Marka Marula Splićanina u kom se uzdarži historija od svete udovice Judit u versih harvacki složena“.

Na izložbi će biti izložena i inkunabula koju Marulić u svojoj oporuci zove „Summa Angelica“, odnosno knjiga Nicolausa de Ausma (s naslovom Supplementum Summae Pisanellae), tiskana u Veneciji 1476. na koju je Marulić svojom rukom napisao taj skraćeni naziv. Izložit će se još jedna knjiga na kojoj je Marulić ostavio mnogo marginalija označenih svojim monogramom „.M.“, a to je „Decretales Decretales, cum glossa“, pravni priručnik pape Grgura IX. tiskan u Veneciji 1482.

Uz te knjige, bit će izložena i jedna vrijedna barokna slika, koja se do nedavno nalazila u hodniku samostana, portret Artemisie Gentileschi (16. – 17. st.) talijanske slikarice i najznačajnije sljedbenice Caravaggia koja je naslikala najpoznatiju sliku Judite na svijetu.

Dubrovački primjerak Marulićeve Judite već se stoljećima čuva u knjižnici Franjevačkog samostana Male braće u Dubrovniku, a za razliku od nešto oštećenijeg iz Znanstvene knjižnice Zadar, jedini je potpuno sačuvani primjerak prvotiska „Judite“. Prema tom primjerku, na prijedlog Marulianuma – Centra za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkog kruga, Muzej grada Splita je ove godine objavio faksimilno izdanje.

 

Pisane vijesti | Društvo i zajednica