15. srpnja 2021. – O zahtjevnim obnovama srednjevjekovnih, renesansnih i ostalih spomenika područja južne Hrvatske, kao kapitalnih projekata nacionalne vrijednosti, od crkve svetog Donata u Zadru, preko Orlandova stupa u Dubrovniku ili pojedinačnih zgrada unutar trogirske povijesne jezgre do tvrđave svetog Nikole u Šibeniku, s ministricom kulture i medija dr. sc. Ninom Obuljen Koržinek, ravnateljem Uprave za zaštitu kulturne baštine Davorom Trupkovićem, glavnom tajnicom Ministarstva Maricom Mikec, glavnim konzervatorima Višnjom Bralić, Tomislavom Petrincem i Zoranom Wieweghom, načelnicom sektora za konzervatorske odjele i inspekciju dr. sc. Tatjanom Lolić i ravnateljicom Hrvatskog restauratorskog zavoda dr. sc Tajanom Pleše, danas su na kolegiju pročelnika Konzervatorskih odjela južne Hrvatske razgovarali pročelnik Konzervatorskog odjela u Splitu dr. sc. Radoslav Bužančić, pročelnica Konzervatorskog odjela u Trogiru Jasna Popović, pročelnica Konzervatorskog odjela u Šibeniku Angela Bujas, pročelnik Konzervatorskog odjela u Dubrovniku dr. sc. Antun Baće, pročelnik Konzervatorskog odjela u Imotskom Ivan Alduk i pročelnik Konzervatorskog odjela u Zadru Igor Miletić.
U obraćanju medijima nakon kolegija, ministrica Obuljen Koržinek istaknula je kako je dogovorena izrada 60 konzervatorskih podloga za cijelu Hrvatsku, a u tijeku je rasprava o promjeni metodologije, o zadržavanju užih kulturno-povijesnih cjelina kao zaštićenih cjelina, te o utvrđivanju širih područja, tzv. kontaktnih zona kojima će se upravljati kroz prostorno-plansku dokumentaciju. Unutar Nacionalnog plana oporavka i otpornost potvrđeno je oko 100 milijuna kuna za izradu konzervatorskih podloga koje će omogućiti puno transparentnije upravljanje, prezentiranje i vrednovanje kulturne baštine. Ministrica je ocijenila kako će to građanima omogućiti brže ishođenje dozvola po jedinstvenim kriterijima, poštujući one elemente graditeljske baštine koje te konzervatorske podloge utvrde da se moraju štititi.
Ministrica je najavila i kako će konzervatorske podloge za naše najgušće naseljene i najrizičnije cjeline biti izrađene do 2026. godine. Također je podsjetila kako nas sama složenost Dioklecijanove palače – jednog od najvrjednijih naših arheoloških lokaliteta upozorava na važnost naše misije da postignemo balans između potreba razvoja i obnove, odnosno osiguravanja standarda stanovanja i poslovanja u povijesnim cjelinama. „Ako ne dozvolimo razvoj koji dakako, neće ugrožavati spomenik“, upozorila je ministrica, „za posljedicu ćemo imati odlazak iz povijesnih cjelina bilo stanovnika bilo onih koji posluju u njima, a znamo kako najviše stradava spomenik u kojem ne boravi.“ Na pitanje o izradi Plana upravljanja, ministrica je podsjetila kako je nedavno usvojen Plan upravljanja Grada Dubrovnika i najavila sastanak svih gradonačelnika koji imaju obvezu donijeti takve planove kako bi im se na primjeru dubrovačkog, objasnila metodologija izrade.
Na pitanje o navodnoj devastaciji arheološkog lokaliteta Salone, ministrica je istaknula kako od jučer glavni konzervator Ministarstva nadležan za arheologiju pregledava teren i vrši nadzor te je prema njezinim saznanjima riječ o prijeporu unutar struke i kako će nakon nadzora arheolozi donijeti odluke. Taj nas slučaj upozorava, zaključila je ministrica, kako je Salona jedan od onih lokaliteta kojem žurno treba izraditi plan upravljanja koji će uvažiti sve dionike: zaštitu spomenika i potrebe stanovnika i grada da se dalje razvija. Salona je bez dvojbe najvrjedniji hrvatski arheološki lokalitet, stoga je ministrica ocijenila neprihvatljivom mogućnost da se zbog interesa bilo kojeg investitora ne provedu sva arheološka istraživanja koja je nužno provesti.
Ministrica je na kraju podsjetila kako su sve informacije javno dostupno na Geoportalu, gdje svaki građanin može potražiti svaku katastarsku česticu zaštićene zone u Hrvatskoj i precizno vidjeti što je zaštićeno. „Nema apsolutno nikakve mogućnosti da bi se zbog interesa bilo kojeg pojedinca, bilo što u našim sustavima zaštite moglo mijenjati“, ponovila je zaključno ministrica istaknuvši kako u tom procesu postoji nekoliko instanci, uključujući i Hrvatsko vijeće za kulturna dobra i kako svi napori idu prema tome da sustav napravimo što transparentnijim da se ne bi mogle stvarati razne netočne interpretacije i lažne vijesti.