.png)
U petak, 28. svibnja održan je drugi online sastanak na visokoj razini između Europske komisije i Republike Hrvatske o obnovi i oporavku nakon potresa. Delegaciju Komisije, sastavljenu od vodećih službenika nadležnih za fondove EU-a predvodio je zamjenik glavnog direktora Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku Normunds Popens, dok je hrvatsku delegaciju čije su članice bile ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak te veći broj državnih tajnika i ravnatelja uprava, predvodio ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat. Glavna tema sastanka bila je praćenje napretka u razvoju sveobuhvatnog pristupa financiranju obnove i rekonstrukcije iz više fondova Europske unije, kojim se osigurava provedba potrebnih mjera na potresom pogođenim područjima.
„Krajnji cilj dugoročne strategije je doprinos obnovi, uz istovremenu koordinaciju svih raspoloživih izvora financiranja koji su Hrvatskoj na raspolaganju“, istaknuo je Normunds Popens te zaključio da takav sveobuhvatni pristup treba usmjeriti na identifikaciju najprikladnijeg izvora financiranja za svaku pojedinu vrstu ulaganja, a upravo će sredstva različitih EU fondova značajno pridonijeti procesu obnove štete niza razornih potresa koje se procjenjuju na više od 17 milijardi eura.
Ministrica Obuljen Koržinek prezentirala je dosadašnje aktivnosti obnove te izlaganje završila upozoravajući na izazove koji u velikoj mjeri otežavaju obnovu, pri čemu epidemija COVID 19 predstavlja ozbiljno ograničenje u provedbi na svim razinama, a nelikvidnost tržišta neposredno utječe na državni proračun. Istaknula je nadalje, ograničenja kapaciteta građevinskog sektora, posebno kroz nedostatak kvalificirane radne snage, značajan porast cijena građevinskih materijala i rada te produljenje rokova isporuke. Svemu tome treba dodati i progresivnu štetu, odnosno uvećanje štete nastalo na prethodno već oštećenim zgradama nakon potresa u ožujku, upozorila je ministrica te zaključila kako je usprkos navedenim ograničenjima, kompletna alokacija iz Fonda solidarnosti namijenjena zaštiti kulturne baštine već ugovorena te je omogućeno i značajno dodatno ugovaranje.
Ministar Horvat naglasio je kako je u svrhu obnove uspostavljen zakonski okvir, s radom je počeo Fond za obnovu te su uspostavljene procedure kojima se osigurava transparentnost i kontrola trošenja javnih sredstava. „U ovom trenutku, nalazimo se usred nekoliko vrlo složenih i zahtjevnih procesa, što podrazumijeva detaljno planiranje i provedbu obnove, ali i pronalazak dostatnih izvora sredstava“, istaknuo je ministar te zaključio kako to zahtijeva blisku međusektorsku suradnju na nacionalnoj razini, ali isto tako i s tijelima Europske komisije.
Iz Fonda solidarnosti EU, Hrvatskoj je sredinom prosinca 2020. godine doznačen iznos od oko 683 milijuna eura za obnovu područja Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Sredstva tog fonda su namjenska i dovoljna isključivo za osnovne i hitne mjere obnove, dok je za dodatnu konstruktivnu ili cjelovitu obnovu nužno osigurati kombiniranje s ostalim izvorima financiranja.
Za štetu nastalu serijom potresa s epicentrom na području Sisačko-moslavačku županije iz prosinca 2020. godine, Hrvatska je u ožujku 2021. godine podnijela novi zahtjev za pomoć iz Fonda solidarnosti te se odluka o tome još čeka i također je predmet razgovora s Europskom komisijom.
Iz ostalih dostupnih fondova EU-a, Hrvatskoj je za obnovu na raspolaganju 15,7 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda i 15,9 milijuna eura iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. U budućoj financijskoj perspektivi Nacionalni plan za obnovu i oporavak koji je upućen u Komisiju sadrži izdvojenu inicijativu „Obnova zgrada“ s reformama kroz koje su predviđena ulaganja od 5,9 milijarda kuna. Nadalje, Hrvatska je predložila da se dijelom alokacije iz Europskog fonda za regionalni razvoj za razdoblje 2021.-2027. također podrže dugoročni napori usmjereni na obnovu.
Pisane vijesti
