U sklopu predstavljanja pojedinih segmenata Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ministrica kulture i medija dr.sc. Nina Obuljen Koržinek i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat prezentirali su danas medijima pojedina reformska područja.
Ministarstvo kulture i medija nositelj je dviju reformi: razvoja otpornog kulturnog i kreativnog sektora te digitalne transformacije konzervatorskih podloga i arhivskih zapisa kao i investicije energetske obnove zgrada sa statusom kulturnog dobra, za što se izdvaja ukupno 946.000.000,00 kuna bespovratnih sredstava.
Podsjetivši kako je kulturni i kreativni sektor posebno pogođen pandemijom, ministrica Obuljen Koržinek je upozorila na ugroženost financijske održivosti i opstanka. Stoga je cilj prve reforme, istaknula je ministrica, omogućiti poduzetnicima u području kulturnih i kreativnih industrija brzu prilagodbu novom pravnom okviru, novim okolnostima poslovanja kao i razvijanje vlastitih kulturnih i kreativnih proizvoda i usluga na jedinstvenom digitalnom tržištu čime će se doprinijeti promicanju kulturne, jezične i medijske raznolikosti.
Reforma će se provoditi kroz dvije investicije: transformacijom i jačanjem konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija te uspostavom provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka o vlasništvu i financiranju medija.
Digitalnom transformacijom konzervatorskih podloga i arhivskih zapisa, istaknula je ministrica predstavljajući drugu reformu, omogućit će se učinkovitije pružanje usluga javne uprave uz korištenje implementiranih informacijskih rješenja koja će osigurati interoperabilnost i razmjenu podataka, smanjenje troškova, transparentnost poslovanja i zaštitu prava građana.
U suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave i Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva, Ministarstvo kulture i medija provodit će ovu reformu, objasnila je ministrica, putem dvije investicije: unaprjeđenjem digitalne infrastrukture i usluga javnog sektora razvojem nacionalnog arhivskog informacijskog sustava i jačanjem nacionalne mreže arhiva te uspostavom digitalne infrastrukture i usluga javne uprave izradom sustava konzervatorskih podloga.
I na kraju, s obzirom da se 13% svih zgrada u Hrvatskoj nalazi u okviru zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina, investicijom u energetsku obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra namjerava se smanjiti emisija CO2 te potrošnju energije, kao i dugoročno smanjiti troškova održavanja te pridonijeti razvoju kružnog gospodarstva. Tražit će se također smanjenje potrošnje energije za grijanje (Qhnd) ili primarne energije (Eprim) na godišnjoj razini od najmanje 30% u odnosu na potrošnju energije prije obnove.
Pisane vijesti |
Planiranje i izgradnja
