Arhiva

U radu sjednice sudjelovali su članice Vijeća: Tatjana Aparac-Jelušić, Nada Radman, Ivanka Stričević, Dijana Machala, Ana Barbarić i Vanja Jurilj,  Dubravka Luić-Vudrag, iz Ministarstva kulture i medija državni tajnik Ivica Poljičak, načelnica Sektora za arhivsku, knjižničnu i muzejsku djelatnost Jelena Glavić-Perčin te iz Službe za arhivsku i knjižničnu djelatnost više stručne savjetnice Ivana Lacković i Bojana Dimitrijević
Za sjednicu je predložen sljedeći:
 
DNEVNI RED 
 
Usvajanje Dnevnoga reda sjednice
Usvajanje standarda za narodne; školske; visokoškolske; sveučilišne i znanstvene; specijalne i digitalne knjižnice nakon nomotehničke obrade
Izvješće Povjerenstva za stručne ispite o provedenom ispitnom roku – prosinac 2019.
Pregled zaključaka prethodnih sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća
Razno

Mišljenje o dopisu iz Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru – problem stručnog zapošljavanja u školskim knjižnicama- zbog različitog tumačenja odnosno greške u objavljenoj tablici 
Ad 1. Usvajanje dnevnoga reda sjednice
Dnevni red je dopunjen pod točkom Razno: Dopis pročelnice Marijane Tomić, Odjel informacijskih znanosti, Sveučilište u Zadru vezano za zapošljavanje u školskim knjižnicama i jednoglasno je prihvaćen.
 
Ad 2. Usvajanje standarda za narodne; školske; visokoškolske; sveučilišne i znanstvene; specijalne i digitalne knjižnice nakon nomotehničke obrade
Predsjednica Vijeća izvijestila da je u protekla tri tjedna, zajedno sa stručnim službama Ministarstva kulture i medija, Sektorom za arhivsku, knjižničnu i muzejsku djelatnost i Službom za normativne i upravno-pravne poslove, radila na nomotehničkoj obradi prijedloga standarda. Pojasnila je da se u svih pet prijedloga standarda u najvećoj mogućoj mjeri radilo na ujednačavanju pristupa, strukture, teksta, namjene, vrste, stavljanja članka i stavaka, dodavanja nadnaslova te da se nije zadiralo o sadržaj predloženih standarda.
Vijeće je svaki pojedini prijedlog standarda temeljito raspravilo, a u raspravi je usuglašeno da se učine manje izmjene te da se očekuje da će tijekom e-savjetovanja stručna zajednica iskazati svoje mišljenje i eventualne prijedloge za poboljšanje tekstova standarda. 
 
Ad. 3. Izvješće Povjerenstva za stručne ispite o provedenom ispitnom roku – prosinac 2019.
Prihvaćeno je Izvješće Povjerenstva za stručne ispite o provedenom ispitnom roku – prosinac 2019. godine.

Ad 4. Pregled zaključaka prethodnih sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća
Zbog prekoračenja vremena, zaključeno je da se o ovoj točki raspravi na početku sljedeće sjednice.

Ad 5. Razno
Mišljenje o dopisu iz Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru – problem stručnog zapošljavanja u školskim knjižnicama- zbog različitog tumačenja odnosno greške u objavljenoj tabliciPod točkom Razno raspravljalo se o dopisu Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta  u Zadru koji je Vijeću uputila njegova pročelnica izv. prof. dr.sc. Marijana Tomić, a kojim ukazuje na problem zapošljavanja knjižničara u školskim knjižnicama koji proizlazi iz različitog tumačenja Tablice f) Stručni suradnik – knjižničar iz čl. 29. Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i suradnika u osnovnoj školi, odnosno pogreške u toj tablici vezano uz postignuta zvanja.
Uočeno je da se nije vodilo računa o temeljnim sadržajima iz knjižničarstva koji su propisani Pravilnikom u uvjetima i načinima stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci, a stjecanje kojih se utvrđuje temeljem Dodatka diplomi. Raznolikost nazivlja u polju informacijskih i komunikacijskih znanosti posljedica je oblikovanja novih studijskih programa kojima se nastoje pratiti promjene u digitalnom okruženju te pripremiti knjižničare koji rade u školskim knjižnicama da prošire ponudu knjižničnih usluga in situ i online te da osiguravaju uvjete za kreativan, skupni i projektni rad učenika i nastavnika u školama.
U samoj Tablici f) nije točno navedeno da se na osnovi studijskog programa iz Informacijske znanosti - smjer: Bibliotekarstvo stječe akademski naziv magistar bibliotekarstva i magistar knjižničarstva, nego samo magistar bibliotekarstva. U drugom retku uz naziv studijskog programa iz informacijskih znanosti nepotrebno je dodan smjer - knjižničarstvo jer se akademski nazivi navedeni u trećem stupcu ne mogu steći na takvom programu, nego na programu iz informacijskih znanosti (magistar informacijski znanosti, magistar informatologije, magistar informatologije i informacijske tehnologije i magistar knjižničarstva). U tablici se navodi i studijski program iz informacijskih znanosti na sveučilišnom dodiplomskom studiju, što nikako ne može biti prihvatljivo za stručno zvanje školskog knjižničara  - suradnika u nastavi jer nije predviđeno za rad u školskim knjižnicama. Naposljetku, navode se dva studijska programa, Hrvatski jezik i književnost: smjer knjižničarski i Kulturologija: smjer knjižničarstvo, koja nisu u polju informacijskih i komunikacijskih znanosti, a vode prema raznolikom nazivlju s naglaskom na temeljnom studiju.
Dopis je primljen na znanje te je zaključeno da se Ministarstvu znanosti i obrazovanja uputi dopis i ukaže na nužnost ispravljanja navedene tablice o zanimanjima uz potrebno obrazloženje nastalog problema.

Zapisnik sastavljen u Službi za knjižničnu djelatnost.  
 

---

ZAPISNIK
11. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
održane u Ministarstvu kulture i medija, Runjaninova 2, Zagreb
u srijedu, 30. rujna 2020. (11-16 sati)
 
Na 11. sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća bili su nazočni:

• članice Hrvatskoga knjižničnog vijeća Tatjana Aparac-Jelušić, predsjednica, Nada Radman i Vanja Jurilj, predstavnice Ministarstva kulture i medija; Dubravka Luić-Vudrag, predstavnica Ministarstva znanosti i obrazovanja; Ana Barbarić, predstavnica Rektorskoga zbora Republike Hrvatske, Ivanka Stričević, predstavnica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Dijana Machala, predstavnica Hrvatskoga knjižničarskog društva
• iz Ministarstva kulture i medija državni tajnik Ivica Poljičak, Jelena Glavić-Perčin, načelnica Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost i Katarina Brkljačić-Netopil, stručna savjetnica.
• Za sjednicu je predložen sljedeći

 
DNEVNI RED

1. Usvajanje Dnevnoga reda sjednice
2. Rasprava i prihvaćanje Nacrta prijedloga Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci, nakon nomotehničke obrade
3. Mišljenje Sektora za normativne i upravno-pravne poslove Ministarstva kulture i medija o knjižnici Saponia d.d. Osijek, Prijedlog Odluke o zatvaranju knjižnice - odgovor
4. Umrežavanje knjižnica na području županije; problematiziranje zadaća matične djelatnosti - Dopis ravnatelja Gradske knjižnice Rijeka i voditeljice Županijske  matične službe Primorsko-goranske županije
5. Mišljenje o utvrđenim nezadovoljavajućim uvjetima za preseljenje Knjižnice Instituta za migracije i narodnosti - Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
6. Izvješća o obavljenom stručnom nadzoru u Dubrovačkim knjižnicama i knjižnicama Sveučilišta u Dubrovniku - Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
7. Provođenje stručnog nadzora u knjižnicama Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu - prijedlog za raspravu
8. Bibliometrijske usluge - izdavanje bibliometrijskih potvrda od strane knjižnica javnih visokoškolskih i znanstvenih ustanova - Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu  - prijedlog
9. Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
10. Razno
    1. Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2021. godinu - sastanak predsjednika kulturnih vijeća u Ministarstvu kulture i medija

 

1. Usvajanje dnevnoga reda sjednice

Dnevni red jednoglasno je prihvaćen.
 

2. Rasprava i prihvaćanje Nacrta prijedloga Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (u daljnjem tekstu Pravilnik), nakon nomotehničke obrade

Raspravom je usuglašeno da se Pravilnikom regulira stjecanje zvanja u knjižničnoj struci, ali ne i natječajne odredbe pri zapošljavanju knjižničnih djelatnika jer Pravilnikom ne mogu biti propisani uvjeti zapošljavanja. Rješavanje tih odredbi potrebno je regulirati natječajnim odredbama pojedine knjižnične ustanove koja raspisuje natječaj za zapošljavanje.
U raspravi je ukazano na potrebu dodatnog pravnog tumačenja odredbe čl. 4. stavak 2. i 3. Pravilnika radi postupanja knjižnica prilikom raspisivanja natječaja. Također je ukazano na potrebu ujednačavanja terminologije, izbjegavanje ponavljanja i nekoliko manjih tipografskih pogrešaka. Nakon rasprave, Nacrt prijedloga Pravilnika je prihvaćen, uz jedno izdvojeno mišljenje, uz napomenu da se o ukazanom obavijesti Sektor za normativne i upravno-pravne poslove kako bi se tekst dodatno nomotehnički doradio.
 

3. Mišljenje Sektora za normativne i upravno-pravne poslove Ministarstva kulture i medija o knjižnici Saponia d.d. Osijek, Prijedlog Odluke o zatvaranju knjižnice – odgovor

Ministarstvo kulture i medija zaprimilo je prijedlog odluke „Saponie“ d.d. da se zatvori knjižnica tvrtke zbog prestanka potrebe za knjižničnom djelatnosti. Odluka je sadržavala djelomično izmijenjeni Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji tvrtke te prijedloge zbrinjavanja knjižnične građe koju je izdala Razvojna matična služba visokoškolske i specijalne knjižnice nakon provedenog stručnog nadzora od strane dr. sc. Svjetlane Mokriš i Marjane Špoljarić-Kizivat.  
Vijeće je zaključilo da je suglasno s prijedlogom o zatvaranju knjižnice s obzirom na to da ne postoje pravne prepreke te da će knjižnična građa biti zbrinuta djelomično u skladu s preporukama Matične službe.
 

4. Umrežavanje knjižnica na području županije; problematiziranje zadaća matične djelatnosti – Dopis ravnatelja Gradske knjižnice Rijeka i voditeljice Županijske matične službe Primorsko-goranske županije

U dopisu koji je Gradska knjižnica Rijeka, koja obnaša i matičnu djelatnost za narodne i školske knjižnice na području Primorsko-goranske županije, uputila Hrvatskom knjižničnom vijeću i Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, pojašnjene su okolnosti oko provođenja projekta umrežavanja narodnih i školskih knjižnica na području Primorsko-goranske županije koji ta Županija financira, a provodi GK Rijeka kao matična knjižnica za Županiju.
Vijeće je zaključilo, uz jedno izdvojeno mišljenje, da je dopis stručno argumentiran te je podržalo pristup i provedbu projekta umrežavanja narodnih i školskih knjižnica Primorsko-goranske županije u županijski knjižnični sustav, uz jasno postavljanje uvjeta financiranja na način da se predvidi trajna održivost sustava.
 

5. Mišljenje o utvrđenim nezadovoljavajućim uvjetima za preseljenje Knjižnice Instituta za migracije i narodnosti – Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Nakon Odluke Instituta za migracije i narodnosti u lipnju o. g. o preseljenju Knjižnice Instituta za migracije i narodnosti u novi poslovni prostor Instituta u Hvarskoj 1, savjetnica za visokoškolske i specijalne knjižnice iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dr. sc. Breza Šalamon-Cindori, provela je stručni nadzor nad provođenjem te odluke. Stručno mišljenje Nacionalne i sveučilišne knjižnice, s naglaskom na loše uvjete na novoj lokaciji, doneseno je nakon stručnog uvida.
Vijeće će donijeti konačan zaključak nakon završetka postupanja, po zaprimanju cjelovitog izvještaja dopunjenog opisom stanja i pohrane knjižnične građe, preporukama za budući razvoj knjižnice te zaštitu i očuvanje knjižnične građe.
 

6. Izvješća o obavljenom stručnom nadzoru u Dubrovačkim knjižnicama i knjižnicama Sveučilišta u Dubrovniku – Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Zaprimljen je izvještaj matičnih službi Nacionalne i sveučilišne knjižnice o uvjetima rada Dubrovačkih knjižnica i knjižnica Sveučilišta u Dubrovniku u kojemu su detaljno izneseni problemi vezani za djelatnost, zaostajanje u obradi građe, neadekvatni i nedostatni prostori za smještaj knjižnične građe i rad stručnog osoblja.
Vijeće prihvaća preporuke matičnih službi i predlaže održavanje sastanka s ministricom kulture i medija na temu Dubrovačkih knjižnica i knjižnice Sveučilišta u Dubrovniku kako bi se potaknule aktivnosti za stvaranje odgovarajući uvjeta za rad tih knjižnica.
 

7. Provođenje stručnog nadzora u knjižnicama – Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu – prijedlog za raspravu

Praksa pokazuje da pri provođenju zakonske obveze stručnog nadzora postoje različita očekivanja voditelja/ravnatelja/djelatnika knjižnica i nerazumijevanje zakonskih i podzakonskih akata, što često dovodi do neutemeljenih interpretacija  zadaća matičnih službi i otežavanja njihova rada.
Vijeće predlaže da Ministarstvo kulture i medija, nakon što se usvoji novi Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj, pošalje obavijest osnivačima knjižnica kako bi ih se upoznalo sa sustavom matičnosti i nadležnošću matičnih knjižnica te uputilo na suradnju osnivača i matičnih knjižnica radi osiguranja uvjeta za  kvalitetan rad i razvoj knjižnica. Također se predlaže da matične službe objave svoje godišnje planove redovitih stručnih nadzora na mrežnim stranicama matičnih knjižnica i na www.nsk.matična.hr.
 

8. Bibliometrijske usluge - izdavanje bibliometrijskih potvrda od strane knjižnica javnih visokoškolskih i znanstvenih ustanova – Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu – prijedlog

Nacionalna i sveučilišna knjižnica zaprima prevelik broj zahtjeva za izdavanje bibliometrijskih potvrda koje nije u stanju žurno obraditi uz tvrdnju pristupnika da  prilikom izbora u znanstvena zvanja pojedini odbori, povjerenstva za izbor u zvanja ili pojedini članovi, ne prihvaćaju bibliometrijske potvrde drugih sveučilišnih knjižnica makar se zna da su sve javne knjižnice, koje su u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, dužne izdavati potvrde. Stoga je uputila Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj dopis s opisom problema i zamolbom da Vijeće utvrdi razloge za takvo postupanje članova povjerenstava i matičnih odbora.
Vijeće upućuje Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu i Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj da zajedno utvrde probleme i iznesu ih u izvještaju s ciljem ujednačavanja bibliometrijskih usluga i edukacije knjižničara. Tek nakon zaprimanja izvještaja, odredit će se daljnji koraci.
 

9. Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci

Izvješće je jednoglasno usvojeno pa se ministrici kulture i medija predlažu za dodjelu zvanja viši knjižničar: Ivan Babić, Tihana Rašeta i Sanja Kosić. Za dodjelu zvanja knjižničarski savjetnik, predlaže se: Tea Grašić-Kvesić.
 
10. Razno

1. Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2021. godinu – sastanak predsjednika kulturnih vijeća u Ministarstvu kulture i medija

Predsjednica je u kolovozu izvijestila o konzultacijama ministrice kulture i medija s predsjednicima svih vijeća te o dopisu koji je Vijeće uputilo ministrici s prijedlozima o smjernicama vrednovanja knjižničnih programa vezanih za Javni poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2021. godinu. 
 
 
Zapisnik sastavljen u Službi za knjižničnu djelatnost.
Predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća
Tatjana Aparac Jelušić, v. r.
 

---

Zapisnik 10. (elektroničke) sjednice Hrvatskog knjižničnog vijeća

E-sjednica održana je u vremenu od 25. lipnja u 9:00 sati do 26. lipnja u 16:00 sati 2020. godine.

U radu sjednice sudjelovali su članice Vijeća: T. Aparac-Jelušić, N. Radman, I. Stričević, D. Machala, A. Barbarić i V. Jurilj, ispričala se D. Luić-Vudrag, te djelatnice Ministarstva kulture J. Glavić-Perčin i I. Lacković.

Za sjednicu je predlože sljedeći Dnevni red:

1. Usvajanje dnevnog reda
2. Rasprava i prihvaćanje Nacrta prijedloga Pravilnika o matičnoj djelatnosti i Nacrta prijedloga Pravilnika o zaštiti, reviziji i otpisu knjižnične građe, nakon nomotehničke obrade
3. Mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća vezano za zatvaranje Knjižnice Saponia d.d.
4. Razno:
5. Dogovor oko uspostavljanja suradnje sa Sektorskim vijećem za knjižničarstvo u okviru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira
6. Dopis K. Udine, dopredsjednice Hrvatske udruge školskih knjižničara: Korištenje knjižničnog programa u automatizaciji rada školskog knjižničara

 
Ad 1) Sve su prisutne članice prihvatile predloženi dnevni red.
 
Ad 2) Vezano uz izjašnjavanje o dva nacrta prijedloga pravilnika koji su upućeni Vijeću nakon obavljene nomotehničke obrade, sve su se članice složile da su potrebne nomotehničke intervencije unesene pažljivo i da se njima nije zadiralo u sadržaj nacrta prijedloga koji su izradile radne skupine, a usvojilo Vijeće. Također, prihvaćen je odgovor na upit Sektora za normativne i upravno-pravne poslove Ministarstva kulture vezano uz čl. 10. st. 3. Nacrta prijedloga Pravilnika o zaštiti, reviziji i otpisu knjižnične građe koji je dostavila I. Stričević.

Pojedine su članice izvijestile da se mogu očekivati dodatne dopune/izmjene u nacrtima prijedloga oba pravilnika tijekom e-savjetovanja, ali su se složile da se tekst obaju nacrta prijedloga, osim uočenih tipografskih pogrešaka i tražene dopune u čl. 10. st 3. Nacrta prijedloga Pravilnika o zaštiti, reviziji i otpisu knjižnične građe prihvati kako bi se dokumenti mogli uputiti u postupak e-savjetovanja.
 
Ad 3) Izvješće koje je GISKO kao matična knjižnica priredila, nakon uvida u stanje vezano uz zatvaranje Knjižnice Saponia d.d., potaknulo je raspravu u dva pravca. Kao prvo, uočeno je da navedeno izvješće nije proslijeđeno središnjoj matičnoj knjižnici – NSK, što je ocijenjeno kao propust. Kao drugo, uočeno je da se Saponia d.d. u svojim dokumentima ne poziva na Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN 17/19, NN 98/19) koji je obvezan za sve knjižnice u Republici Hrvatskoj, javne i privatne.

Postupak s novonabavljenom knjižničnom građom za potrebe stalnog stručnog usavršavanja djelatnika Saponia d.d. nije u skladu sa Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN 17/19, NN 98/19) koji obvezuje i javne i privatne knjižnice na uvažavanje stručnih postupaka u radu s građom i korisnicima. Budući da se Saponia d.d. očito vodila odredbom čl. 30. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti: „(3) Knjižnica osnovana kao trgovačko društvo bez obzira na osnivača vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike.“, imamo situaciju u kojoj se o knjižnici govori kao o skladištu trgovačkog društva. Stoga Vijeće smatra da je potrebno zatražiti pravno tumačenje nastale situacije.
 
Ad 4. a) Pod Točkom Razno predsjednica Vijeća upozorila je na izostanak uvida u rad Sektorskog vijeća XVIII. Informacije i komunikacije, u koje je svrstano knjižničarstvo, a koje djeluje sukladno Pravilniku o Registru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Kako je jedna od  propisanih zadaća svih sektorskih vijeća, prema članku 12., stavak 2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13, NN 41/16, 64/18, NN 47/20), davanje preporuka ministarstvu nadležnom za rad za promjene u Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja, Hrvatsko knjižnično vijeće je donijelo zaključak da se od navedenog Sektorskog vijeća zatraži informacija o tome kako se razvija postizanje dogovora oko kvalifikacijskog okvira za područje knjižničarstva te da se upita na koji je način moguće da Vijeće prati aktivnosti na pripremi i uvrštavanju nazivlja knjižničarskih djelatnika u Hrvatski kvalifikacijski okvir slijedom Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci.

Sugerirano je također da se pripremi tematska rasprava s predstavnicima Sektorskog vijeća kako bi ih se upoznalo s Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci.
 
b) Kolegica Udina se obratila HKV-u s konkretnim upitom vezano uz nabavu i korištenje knjižničnih računalnih programa u školskim knjižnicama i njihovog povezivanja u županijske sustave, odnosno nacionalni knjižnični sustav.

Zaključeno je da je u odgovoru na dopis potrebno uputiti na odredbe Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN 17/19, NN 98/19) vezano uz izgradnju hrvatskog knjižničnog sustava.
 

---

Zapisnik 9. (elektroničke) sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća koja je održana u ponedjeljak 4. svibnja 2020. godine, od 8:00 do 16:00 sati.
 
Predložen je sljedeći Dnevni red

1. Usvajanje Dnevnoga reda sjednice
2. Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2019. godinu
3. Izvješće Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
4. Prijedlog Povjerenstva za stručne ispite u knjižničarskoj struci – promjena termina
5. Razno
   1. Informacija Hrvatske udruge školskih knjižničara o izradi Smjernica za školske knjižnice vezano uz nastavak rada školskih knjižnica u periodu popuštanja mjera vezanih za pandemiju

 
Ad 1)
Dnevni red je usvojen jednoglasno
 
Ad 2)
Predlaže se mišljenje o Izvješću o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice za 2019. godinu kako slijedi:

• Članice Vijeća pozitivno su se očitovale o Izvješću o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2019. godinu.
• S odobravanjem je prihvaćena informacija iz Izvješća o povećanju proračunskih sredstava za rad NSK i novih radnih mjesta pomoćnika glavnog ravnatelja, kao i o potvrdi Ministarstva znanosti i obrazovanja o reakreditaciji NSK u znanstvenoj djelatnosti.
• Uočen je nastavak pozitivnih trendova, ali još uvijek nedostaju pokazatelji na koje je Vijeće upozoravalo u prethodnim godinama, a vezano uz broj stručnih djelatnika na pojedinim poslovima zbog čega nije moguće jasnije sagledavanje brojčanih podataka o pojedinim aktivnostima (npr. koliko se zapisa prosječno izradi po broju stručnjaka u odjelima obrade, bibliografije; koliko se jedinica građe zaštiti ili koliko se nabavi jedinica građe po broju zaposlenih stručnjaka, i slično).
• Pozitivno je ocijenjen trend nastavka međunarodnih i projektnih aktivnosti.
• Vijeće skreće pozornost na iznimnu važnost izgradnje Zbirke Croatica zato što ta  Zbirka treba predstavljati cjelokupnu produkciju svih medija na hrvatskom jeziku vezanih uz hrvatski nacionalni identitet. U fondu NSK nedostaju npr. brojna izdanja ogranaka Matice hrvatske (i knjige i časopisi) sa sjedištima izvan Hrvatske. Nedostaju i izdanja stranih slavističkih katedri, europskih i svjetskih sveučilišta na kojima se podučava i proučava hrvatski jezik, povijest, književnost, turizam, kultura i drugo te izdanja o građanima Hrvatske koji su ostavili neizbrisiv trag svojim djelovanjem na stranim sveučilištima u znanosti, javnom ili političkom djelovanju.

Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu upućuju se prijedlozi za buduća izvješća s ciljem da potaknu jasnije prikaze i/ili da se izbjegnu neprecizna navođenja u pojedinim segmentima:

1. Budući da se u odjeljku 1.1 Knjižnica u brojkama, na stranici 3. nalazi podatak o tome da ukupni fond NSK broji približno 3,5 milijuna jedinica različite vrste građe, a da je na webu NSK (14. lipnja 2018.) objavljena vijest da je online katalog NSK dosegnuo veličinu od milijun bibliografskih zapisa za građu u posjedu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, ponavljamo zahtjev Vijeća izrečen više puta na sjednicama Vijeća prilikom rasprave o izvješćima NSK da se u izvješćima, kao i planovima rada NSK razvidnije naznače brojčani pokazatelji iz kojih bi bilo jasnije koliki dio fonda NSK nije dostupan odnosno pretraživ preko online kataloga. Uz to, Vijeće zanima koliki dio fonda NSK nije obrađen u formatu MARC 21 u sustavu Aleph. Pohvalno je primijetiti da broj zapisa raste i u Odsjeku obrada, po pitanju i omeđene i neomeđene građe, kao i u Odsjeku Bibliografsko središte. Naravno da treba iskazivati podatke o broju zapisa sukladno strukturi odjela i radnim procesima, no izvješću, kao da nedostaje taj „korisnički“ pogled iz perspektive nekoga tko najčešće pristupa cjelokupnom fondu knjižnice preko online kataloga te očekuje da je preko jednog sustava dostupan (skoro) cjelokupni fond. Taj je podatak važan također i za organiziranje radnih procesa u NSK u smislu bržeg i učinkovitijeg rješavanja zaostataka po pitanju obrade građe.
2. Broj zapisa izrađenih u jednoj godini, uz svaku pohvalu što je narastao u odnosu na prethodnu godinu, ne predstavlja cjeloviti uvid. Predlažemo da se brojčani pokazatelji o zapisima, barem donekle, kumulativno iskažu te prikažu u odjeljku 1.1 Knjižnica u brojkama.
3. Skenirani katalozi na listićima (https://www.nsk.hr/digitalizirani-katalozi/) već su postali zastarjeli način prikazivanja, pa se traži jasan prikaz postupka uključivanja (retrospektivnom konverzijom ili rekatalogizacijom) popisane građe u online katalog kako bi bila u većoj mjeri dostupna i pretraživa.
4. Pitanje je također zašto se zapisi za inozemne knjige, kao u gotovo svim nacionalnim knjižnicama, ne preuzimaju putem protokola Z 39.50 i slično. Vodstvu Odjela obrade sugerira se izrada plana odnosno strategije za razrješavanje zaostatka u obradi građe.
5. Na str. 11. navodi se da planirani poslovni postupak vođenja Upisnika knjižnica nije izrađen jer još nije obavljena primopredaja Upisnika iz Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Neizvršenje te planirane dionice ukazuje na nužnost da HKV reagira prema upravi Ministarstva kulture sa zahtjevom da se žurno obavi primopredaja.
6. Na str. 21. – „Zbirka iz knjižničarstva okuplja više od tri tisuće naslova omeđenih publikacija u slobodnome pristupu građi te zadnjih pet godišta više od šezdeset hrvatskih i inozemnih časopisa. Tijekom 2019. godine pribavljeno je 35 naslova hrvatskih i inozemnih knjiga, a redovito je pristigao 81 sveščić serijskih publikacija.“ Navedeni pokazatelji govore o iznimno slaboj zastupljenosti stručne literature iz knjižničarstva u NSK. Stoga Vijeće upozorava na važnost izgradnje te zbirke i koordiniranu nabavu s akademskim odjelima/odsjecima koji nude programe iz knjižničarstva i B zbirkom u KGZ-u.
7. Strelice kojima se ukazuje na porast ili pad aktivnosti u odnosu na plan ocijenjene su vrlo korisnima.
8. Navedeno je 18 djelatnika doktora znanosti i 15 magistara znanosti, a objavljeno samo 14 znanstvenih radova što je pokazatelj da ni svi doktori znanosti nisu objavili znanstvene radove. Ponovno se ukazuje na nedostatnu znanstveno-istraživačku djelatnost i potporu istraživanjima.
9. Sugerira se nastavak rada na Portalu Matične djelatnosti knjižnica Republike Hrvatske osobito vezano uz neujednačenost pojedinih sustava matičnosti. Očekuje se da taj Portal zaista bude ažuran i da se uz statističke podatke donose i produbljene analize o uspješnim/neuspješnim knjižnicama te cjelovite analize knjižnične djelatnosti u RH.
10. Na stranici 94. pod nadnaslovom Druga događanja nabrojana su događanja održana tijekom 2019. godine u NSK. Nije navedeno obilježavanje Međunarodnoga dana dječje knjige 2. travnja koji se pod nazivom Knjižna booka po četvrti puta održalo u NSK.

 
Ad 3) Izvješće Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci – Izvješće je jednoglasno usvojeno, pa se ministrici kulture predlažu za dodjelu zvanja viših knjižničarki: Sandra Cuculić, Jana Krišković Baždarić i Verena Tibljaš.
 
Ad 4) Prijedlog Povjerenstva za stručne ispite u knjižničarskoj struci – promjena termina lipanjskog roka. Prihvaćena je iznesena argumentacija pa je prijedlog da se termin pomakne jednoglasno prihvaćen uz napomenu da je rujan možda primjereniji ispitni rok od sredine srpnja.
 
Ad 5) Razno

1. Informacija Hrvatske udruge školskih knjižničara o izradi Smjernica za školske knjižnice vezano uz nastavak rada školskih knjižnica u periodu popuštanja mjera vezanih za pandemiju

Članica Vijeća i predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara (HUŠK), V. Jurilj predložila je da se raspravi prijedlog Smjernica za postupanje u vrijeme pandemije COVID-a 19 za školske knjižnice koje je priredio HUŠK kao prijedlog i potporu za izradu smjernica od strane Hrvatskoga zavoda za knjižničarstvo.
Prijedlog je prihvaćen s jednim glasom protiv. Tijekom trajanja sjednice stigla je obavijest kolegice Jurilj da su opće Smjernice koje je priredio Hrvatski zavod za knjižničarstvo NSK odaslane na e-adrese svih hrvatskih škola što je na tragu ranijeg  zaključka Vijeća kojim su podržane opće Smjernice za rad svih vrsta knjižnica. Stav je Vijeća da nema potrebe da Vijeće usvaja specifične smjernice za pojedine djelatnosti ili vrste knjižnica. To je zakonska obveza NSK i matične službe u NSK. Suradnja s knjižničarskim stručnjacima pri izradi specifičnih smjernica ili naputaka je potrebna i dobrodošla te Vijeće podržava i potiče takvu vrst suradnje.
 

---

Zapisnik 8. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća (e-sjednica) održane 14. i 15. travnja 2020. godine

U radu sjednice sudjelovale su sve članice Vijeća te Jelena Glavić Perčin i Ivana Lacković iz Službe za knjižničnu djelatnost. Predložen je sljedeći dnevni red:

1. Usvajanje dnevnoga reda sjednice
2. Dopis NSK u Zagrebu, Centar za razvoj knjižnica i knjižničarstva: Naputak za rad narodnih knjižnica u vrijeme pandemije bolesti COVID-19
3. Radna skupina za izradu Nacrta prijedloga Pravilnika o obveznom primjerku: Očitovanja na primjedbe pristigle na e-savjetovanje
4. Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru: Program za stjecanje knjižničarskih kompetencija (30 ects-a iz preddiplomskog studijskog programa informacijske znanosti) u ljetnom semestru ak. god. 2019./2020 - izvještaj o rezultatima natječaja
5. Nada Radman: Knjižnice SKD Prosvjeta i Hrvatske knjižnice za slijepe u Sustav online statistike
6. Dopis rektorice Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijane Vican: Potpora Sveučilišta u Zadru zahtjevu Znanstvene knjižnice Zadar Obveze matičara unutar matičnih knjižnica u vezi odredbi Pravilnika o obveznom primjerku
7. Razno

 
Ad 1) Predloženi Dnevni red jednoglasno je prihvaćen.
 
Ad 2) Vezano uz Dopis NSK u Zagrebu, Centar za razvoj knjižnica i knjižničarstva, članice Vijeća razmotrile su sadržaj predloženog Naputka za rad narodnih knjižnica u vrijeme pandemije bolesti COVID-19. Ocijenjeno je da je tekst izvrsno priređen te da je navedeni primjer NSK jasno ukazao na odgovornost i inicijativu u organizaciji poslovanja u uvjetima COVID-a 19. U raspravi je istaknuto da bi Naputak trebalo uputiti prema svim vrstama knjižnica u Republici Hrvatskoj te su predložene dopune sukladno dogovorima s predstavnicima Hrvatskog knjižničarskog društva i Hrvatske udruge školskih knjižničara te prijedlozima pojedinih članica Vijeća. Također je istaknuto da se u sustavu znanosti i obrazovanja provode propisane mjere i slijede preporuke nadležnog ministarstva, ali da Naputak dopunjuje te mjere i upute preporukama koje se izravno odnose na organizaciju knjižnične djelatnosti. Predloženo je i da se dionica vezana uz stručno obrazovanje knjižničara tijekom pandemije COVID-a 19 proširi upućivanjem na dodatne izvore poput Otvorenih obrazovnih materijala (OERs), korisne poveznice i slično.
 
Ad 3) Sa šest glasova za i jednim protiv prihvaćeni su zaključni odgovori/komentari Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Pravilnika o obveznom primjerku kojim se očituje na primjedbe pristigle na e-savjetovanje.
 
Ad 4) Jednoglasno je prihvaćena argumentacija Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru vezano uz rezultate provedenog natječaja za upis na Program za stjecanje knjižničarskih kompetencija (30 ECTS-a iz preddiplomskog studijskog programa informacijske znanosti) u ljetnom semestru ak. god. 2019./2020., odnosno zaključak da se prijavljenih 8 kandidata ne upisuje u proljetnom semestru jer nije osiguran minimalan broj polaznika (12) kako je u natječaju, a prema odluci Senata Sveučilišta u Zadru, zaključeno. Članice Vijeća suglasne su također da se u Nacrt Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničnoj djelatnosti ugrade odredbe o postupcima provedbe natječaja za radna mjesta prvostupnika na poslovima knjižničara kako ne bi dolazilo do toga da se zapošljavaju osobe bez prvostupničkog zvanja iz informacijskih znanosti – knjižničarstva u slučajevima kad su se na natječaj prijavile osobe s odgovarajućim akademskim zvanjem sukladno Pravilniku.
Predloženo je da se zatraži razgovor s ministricom na temu zapošljavanja osoba bez stručnih knjižničarskih kompetencija i iznalaženja načina da se izađe u susret onima koji su primljeni na radna mjesta knjižničara zbog potrebnih knjižničarskih kompetencija (na primjer, za rad s djecom i mladima – prvostupnici razredne nastave, ili prvostupnici računalstva za rad na održavanju sustava).
 
Ad 5) Sukladno ranijim odlukama HKV-a vezano uz status središnjih knjižnica za nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i Hrvatske knjižnice za slijepe i Dopisa koji je uputila članica Vijeća N. Radman, zaključeno je da se te knjižnice u Upisniku knjižnica vode kao specijalne, a ne kao narodne knjižnice.  
Predloženo je da se potakne razgovor i dogovor između SKD 'Prosvjeta' i Knjižnica grada Zagreba o mogućem obliku uključivanja Središnje knjižnice za srpsku nacionalnu manjinu u sustav KGZ-a,.
 
Ad 6) Vezano uz Dopis rektorice Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijane Vican kojim je izrazila potporu Sveučilišta u Zadru zahtjevu Znanstvene knjižnice Zadar za dostavom obveznog primjerka drugačije no što je to predviđeno Nacrtom Pravilnika o obveznom primjerku, sa šest gasova za i jednim protiv podržan je dopis. Nakon rasprave zaključeno je kako slijedi: a) Vijeće razumije zabrinutost i Znanstvene knjižnice u Zadru i Sveučilišta u Zadru vezano uz prekid dostavljanja svih tiskanih knjiga kao obveznog primjerka, a ne samo onih tiskanih javnim novcem; b) bilo bi korisno uputiti Sveučilište u Zadru na dogovor sa Znanstvenom knjižnicom u Zadru oko izgradnje i upravljanja zbirkama  građe namijenjene studentima, znanstveno-nastavnom i stručnom osoblju Sveučilišta i korisnicima izvan Sveučilišta; c) da se predloži ministrici sastanak na temu položaja i razvoja Znanstvene knjižnice u Zadru. Većina članica Vijeća smatra da je moguće iznaći dogovor sukladno odredbama čl. 38 koje se odnose na pohranu i zaštitu građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima i izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki te zbirki službenih publikacija.
 
Ad 6) Članice Vijeća prihvatile su prijedlog da se Izvještaj NSK za 2019. Godinu, koji je zaprimljen 10. travnja o. g, prouči i da se mišljenja i prijedlozi dostave  do 30 travnja.
 
Sastavni dio ovog Zapisnika je Očitovanje Radne skupine za izradu Prijedloga Pravilnika o obveznom primjerku na e-savjetovanje te prerađeni Naputka za rad knjižnica u vrijeme pandemije bolesti COVID-19.
 
Za Službu za knjižničnu djelatnost
Ivana Lacković

 

---

BILJEŠKA
7. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
održane u Ministarstvu kulture, Runjaninova 2, Zagreb (Velika dvorana)
u petak, 28. veljače 2020. (10-15 sati)
 
 
Na 7. sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća bili su nazočni:

• članice Hrvatskoga knjižničnog vijeća Tatjana Aparac-Jelušić, Nada Radman, Vanja Jurilj,, Dubravka Luić-Vudrag, Ana Barbarić, i Ivanka Stričević
• predsjednica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća Marina Vinaj (nazočila dijelu sjednice)
• iz Ministarstva kulture državni tajnik Ivica Poljičak (nazočio dijelu sjednice), Jelena Glavić-Perčin (načelnica Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost), Ivana Lacković i Ivana Marinković Zenić, Služba za knjižničnu djelatnost

 
Članica Vijeća Dijana Machala ispričala se zbog nemogućnosti dolaska.
 
Za sjednicu je predložen sljedeći
 
DNEVNI RED
 

1. Usvajanje dnevnoga reda sjednice
2. Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
3. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu: prijedlozi standarda za sve vrste knjižnica sukladno Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, konačno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća
4. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu: model ugovaranja s knjižnicama temeljem članka 10. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti
5. Ministarstvo znanosti i obrazovanja: upitnik o evidenciji knjižnične građe i udžbenika u školskim knjižnicama
6. Hrvatska knjižnica za slijepe
7. Razno

 
1. Usvajanje dnevnoga reda sjednice
Uvodno je Hrvatsko knjižnično vijeće (u daljem tekstu Vijeće) pozdravio državni tajnik Ivica Poljičak koji je izrazio iznimno zadovoljstvo angažmanom Vijeća na radu u pripremi podzakonskih akata. Vjeruje da će se do ovoga ljeta završiti sve aktivnosti na pripremama i usvajanju podzakonskih akata i Nacionalnog plana razvoja knjižničarstva. Još jednom je naglasio kako se neće zaobići Vijeće koje će na uvid dobiti akte, ne samo nakon nomotehničke izradbe, nego i nakon javne rasprave.
Predsjednica Vijeća je pozdravila novu članicu Ivanku Stričević, novu glavnu ravnateljicu Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Također je zahvalila dosadašnjoj glavnoj ravnateljici i članici Vijeća Tatijani Petrić na doprinosu u radu Vijeća.
Dnevnome redu je dodana točka Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci te je dnevni red jednoglasno prihvaćen.
 
2. Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
Predsjednica Povjerenstva Marina Vinaj izvijestila je Vijeće da je na 29. sjednici Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja, održanoj 25. veljače 2020., te nakon provedbe odgovarajućega postupka propisanoga Poslovnikom o radu Povjerenstva, Povjerenstvo odlučilo Vijeću predložiti pet kandidatkinja za zvanje višega knjižničara i četvero kandidata za zvanje knjižničarskoga savjetnika.
Za zvanje višega knjižničara predlažu se: Ljiljana Krpeljević, Ivanka Ferenčić Martinčić, Alica Kolarić, Adela Ćurlić i Marula Vujasinović
Za zvanje knjižničarskoga savjetnika predlažu se Katarina Todorcev Hlača, Ismena Meić, Višnja Cej i Milko Belevski.
Prijedlog Povjerenstva Vijeće je jednoglasno prihvatilo i sastavni je dio Zapisnika.
 
3. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu: Prijedlozi standarda za sve vrste knjižnica sukladno Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, konačno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća
Vijeće je razmatralo prijedloge nacrta standarda za sve vrste knjižnica koji su dostavljeni u ime Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a riječ je o verzijama koje su, nakon niza radnih sastanaka, usuglašene na zadnjem sastanku u NSK-u 18. veljače 2020.
Tekstovi prijedloga standarda s unesenim izmjenama sastavni su dio ovog Zapisnika te će se dostaviti Sektoru za normativne i upravno-pravne poslove Ministarstva na daljnje postupanje vezano za nomotehničku doradu prije e-savjetovanja.
Vijeće je donijelo zaključak da se rad na stručnom dijelu izradbe podzakonskih akata smatra dovršenim te da slijedi završni formalno-pravni dio donošenja i tih podzakonskih akata.
 
4. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu: Model ugovaranja s knjižnicama temeljem članka 10. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti
Na zahtjev NSK-a Vijeće je razmatralo problem vezano za članak 10. stavka 1. Zakona jer je već zaprimila neke zahtjeve za ugovorima.
Nakon rasprave Vijeće je zaključilo da se NSK-u pošalje dopis kojim se obavještava da su prijedlozi Standarda za visokoškolske, sveučilišne i znanstvene knjižnice i Standarda za specijalne knjižnice predvidjeli ovu zakonsku odredbu i, imajući u vidu potencijalno nepovoljne situacije, daju jasan okvir za matične službe na temelju kojeg one mogu djelovati, a po potrebi mogu razraditi dodatne upute utemeljene na Zakonu i standardima.
 
5. Ministarstvo znanosti i obrazovanja: Upitnik o evidenciji knjižnične građe i udžbenika u školskim knjižnicama
Vijeće je zaprimilo dopis koji su uputile dvije voditeljice županijskih matičnih službi vezano za Upitnik MZO-a o evidenciji knjižnične građe. U dopisu je problematiziran sadržaj i cilj Upitnika o evidenciji knjižnične građe i udžbenika u školskim knjižnicama. Naime, prema popratnom obrazloženju MZO-a Upitnik je dostavljen školama u svrhu procesa e-evidencije stanja knjižničnog i udžbeničkog fonda u školama, a radi razvoja novog sustava za e-evidenciju nabave knjiga i udžbenika. Iz navedenog cilja uočava se nepoznavanje sadržaja rada i zadaća školskih knjižnica budući da udžbenici nisu dio njihovih fondova. Uz to, Upitnik sadrži pitanja o podatcima s kojima matične službe raspolažu, a koji su javno dostupni putem Sustava jedinstvenog elektroničkog prikupljanja podataka o poslovanju knjižnica.
Vijeće je ukazalo na potrebu tješnje suradnje MZO-a, AZOO-a i matičnih službi za narodne i školske knjižnice te je zaključilo da je navedenu problematiku potrebno raspraviti na nivou dvaju ministarstava kako bi se pitanja koja se odnose na knjižničnu djelatnost školskih knjižnica rješavala u suradnji s nadležnim matičnim službama, a u skladu s čl. 34. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Sukladno toj odluci Vijeće će se obratiti ministrici kulture i upoznati je s nastalom situacijom.
 
6. Hrvatska knjižnica za slijepe 
Vijeće je raspravilo dopis u kojem se Hrvatska knjižica za slijepe očitovala o obavljanju matične djelatnosti. Vijeće je podsjetilo da je navedeni prijedlog već prihvaćen i proslijeđen nadležnima s preporukom da se ugradi u prijedlog Pravilnika o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj.
Također je razmotren zahtjev za upisom Knjižnice u Upisnik knjižnica. Vijeće je zaključilo da se, s obzirom na članak 28. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN 17/19, NN 98/19), predmetnu Knjižnicu, sukladno Zakonu, ne može promatrati kao narodnu knjižnicu. Knjižnici su osnivači Vlada RH i Hrvatski savez slijepih, što kolidira s odredbama o osnivaču narodne knjižnice. Vijeće smatra da se Knjižnica ne može definirati kao narodna knjižnica jer prema Zakonu pruža usluge svim vrstama knjižnica koje nude usluge korištenja građe osobama koje ne čitaju standardni tisak.
U raspravi je Vijeće zaključilo da bi ovu Knjižnicu valjalo definirati kao specijalnu. Vijeće je donijelo zaključak da će od Sektora za normativne i upravno-pravne poslove Ministarstva zatražiti tumačenje vezano za taj problem.
 
7. Razno
a) Priznanje knjižničnim djelatnicama
Vijeće predlaže ministrici kulture da ispita mogućnost formalnog državnog priznavanja rada četiriju uvaženih stručnjakinja iz područja knjižničarstva, čime bi se valorizirale njihove zasluge za razvoj knjižnične djelatnosti.

b) Knjižnica Pučkog otvorenog učilišta Zagreb
Vijeće je mišljenja da je potrebno problematizirati i riješiti pitanje knjižnica otvorenih učilišta čim se obave prioritetne aktivnosti oko donošenja podzakonskih akata. U Sustavu statističkih podataka o knjižnicama u RH, koji vodi NSK u Zagrebu, Knjižnica POU Zagreb se vodi kao specijalna knjižnica.

c) Očitovanje KGZ-a i NSK-a vezano za programe Portal narodnih knjižnica i Središnji sustav za narodne knjižnice
Vijeće predlaže da se programi KGZ-a Portal narodnih knjižnica i NSK-a Središnji sustav za narodne knjižnice prijave kao zajednički razvojni program u knjižničnoj djelatnosti na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2021. godinu.

d) Središnje knjižnice nacionalnih manjina
Ponovno je problematizirano pitanje središnjih knjižnica nacionalnih manjina, odnosno njihova osnivanja, poglavito iz motrišta stručnog opredjeljenja da su središnje knjižnice nacionalnih manjina u sastavu narodnih knjižnica koje po svojoj temeljnoj ulozi i zadaćama moraju osiguravati knjižnične usluge za sve vrste, kategorije i dobi stanovništva svoga područja/zajednice, pa tako i za nacionalne manjine vezano za njihove specifične potrebe ali i, sukladno načelu inkluzivnosti, uključivanja manjinskih zajednica u sustav narodnih knjižnica. Ovo će se pitanje aktualizirati po donošenju relevantnih podzakonskih akata.
   

---

ZAPISNIK
6. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
održane u Ministarstvu kulture, Runjaninova 2, Zagreb
u utorak, 28. i četvrtak 30. siječnja 2020. 
 

• članice Hrvatskoga knjižničnog vijeća Tatjana Aparac-Jelušić, predsjednica, Nada Radman i Vanja Jurilj (predstavnice Ministarstva kulture), Dubravka Luić-Vudrag (predstavnica Ministartva znanosti i obrazovanja) Ana Barbarić (predstavnica Rektorskoga zbora Republike Hrvatske), Tatijana Petrić (predstavnica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu) nazočila je sjednici u utorak, Dijana Machala (predstavnica Hrvatskoga knjižničarskog društva)
• predsjednica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća Marina Vinaj (nazočila dijelu sjednice u utorak)
• iz Ministarstva kulture Jelena Glavić-Perčin (načelnica Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost) i Ivana Lacković (Služba za knjižničnu djelatnost), a Ivana Bartolić Zlatar i Zorica Grgat (Služba za normativne poslove u kulturi) nazočile dijelu sjednice u četvrtak

1. Usvajanje dnevnoga reda sjednice
2. Prijedlozi standarda koji proizlaze iz Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti – prihvaćanje prijedloga nakon unesenih izmjena sukladno preporukama HKV-a
3. Plan rada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2020. godinu
4. Knjižnica Muzeja Slavonije – izvješće o stručnom nadzoru
5. Obveze matičara unutar matičnih knjižnica
6. Stjecanje 30 odnosno 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva
7. Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
8. Razno

   
Sjednica je završila u 15:00 sati.
Zapisnik sastavljen u Službi za knjižničnu djelatnost.
U Zagrebu, 5. veljače 2020.

---

ZAPISNIK
5. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
održane u Ministarstvu kulture, Runjaninova 2, Zagreb (Velika dvorana)
u četvrtak, 28. studenoga 2019. (10-16),
petak, 29. studenoga 2019. (09:30-16), i
ponedjeljak, 2. prosinca 2019. (10:30-16)
  
Na 5. sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća bili su nazočni:

• članice Hrvatskoga knjižničnog vijeća Tatjana Aparac-Jelušić, predsjednica (nazočila 29. 11. 19. i 2. 12. 19.), Nada Radman i Vanja Jurilj (predstavnice Ministarstva kulture), Dubravka Luić-Vudrag (predstavnica Ministarstva znanosti i obrazovanja), Tatijana Petrić (predstavnica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, nazočila 28. 11. 19. i 29. 11. 19.), Dijana Machala (predstavnica Hrvatskoga knjižničarskog društva)
• članica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća Veronika Čelić-Tica (nazočila dijelu sjednice 29. 12. 19.)
• iz Ministarstva kulture pomoćnik ministrice Hrvoje Manenica (nazočio dijelu sjednice 28. 11. 19.), Jelena Glavić-Perčin (načelnica Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost), Ivana Lacković (nazočila 28. 11. 19. i 29. 11. 19.) i Ivana Marinković Zenić (Služba za knjižničnu djelatnost).
• članica Vijeća Ana Barbarić (predstavnica Rektorskoga zbora Republike Hrvatske) ispričala se zbog nemogućnosti dolaska.

 
Za sjednicu je predložen sljedeći
 
DNEVNI RED 

1. Usvajanje dnevnoga reda sjednice
2. Razmatranje programa pristiglih na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2020. godinu
3. Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
4. Razno

  
1. Usvajanje dnevnoga reda sjednice
Dnevni red sjednice jednoglasno je prihvaćen. Zbog iznimno opsežne 2. točke dnevnoga reda dogovoreno je da 5. sjednica Vijeća traje tri dana, i to u četvrtak i petak, 28. i 29. studenoga 2019., i ponedjeljak, 2. prosinca 2019.
Nadalje, dogovoreno je da se točka 3. raspravi u petak, 29. studenoga 2019.
Pomoćnik ministrice Hrvoje Manenica uvodno je pozdravio članice Hrvatskoga knjižničnog vijeće i naglasio da je pred Vijećem opsežna točka dnevnoga reda u kojoj će razmatrati prijavnice pristigle na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2020. godinu, koji je objavilo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske na temelju Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi („Narodne novine“, broj 47/90, 27/93 i 38/09) te članaka 2., 3., 4. i 5. Pravilnika o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi („Narodne novine“, broj 55/16). Prijave na Poziv podnosile su se u razdoblju od 4. rujna 2019. do 4. listopada 2019.
Naglasio je da je velika novost da se od ove godine pozivna procedura osigurala putem sustava e-Pisarnice, a provodila bez potrebe podnošenja i slanja dokumenata u papirnatome obliku, što rezultira smanjenjem administracijskih troškova i pravovremenom objavom rezultata Poziva. Uvođenjem novoga sustava nisu se mijenjali uvjeti Poziva. Vijeće je na aktualnoj sjednici prvi put razmatralo prijavnice u novome sustavu.
 
2. Razmatranje programa pristiglih na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2020. godinu
Prije samog razmatranja prijavnica pristiglih na Poziv članice Vijeća utvrdile su sljedeće kriterije, odnosno smjernice za vrednovanje knjižničnih programa:

• pozitivna ocjena izvršenja programa za prethodnu godinu vezano uz sve podmirene obveze prema Ministarstvu kulture
• posebnost županijskih matičnih knjižnica koje su, na temelju Zakona o knjižnicama i Pravilnika o matičnoj djelatnosti, nositelji i pokretači knjižnične djelatnosti u područjima svoje matičnosti
• broj stanovnika određenoga područja na kojemu djeluje knjižnica
• broj članova knjižnice
• broj knjiga u fondu pojedine knjižnice
• obrtaj fonda knjižnice (broj posudbi u knjižnici i izvan knjižnice)
• broj virtualnih posjeta knjižnici
• usklađenost sa Standardima za narodne knjižnice
• proširenje djelatnosti
• osamostaljenje
• pokretanje pozitivnih promjena u knjižničarstvu
• zapaženo djelovanje u lokalnoj zajednici
• inicijalna sredstva novim, tek osnovanim knjižnicama
• dodatna sredstva knjižnicama koje imaju bibliobusnu službu.

Utvrđene su i dodatne smjernice za vrednovanje akcija i manifestacija te razvojnih programa u knjižničnoj djelatnosti:

• inovativnost ponuđenoga programa
• kontinuitet programa
• dobivene nagrade ili priznanja
• poticanje društvene inkluzije
• važnost i potencijal za doprinos razvoju knjižnične djelatnosti
• kvaliteta dosadašnjega rada, uspjesi i iskustvo u provođenju programa.

Primijećeno je da je prijavljen veći broj programa koje provode vanjski suradnici te je zaključak da se kao jedna od smjernica za ocjenjivanje uvodi prednost prilikom prihvaćanja i financiranja onih programa što ih izvode knjižnice, odnosno knjižničari samostalno ili u suradnji s vanjskim suradnicima koji u realizaciji programa sudjeluju volonterski ili međuinstitucionalnom suradnjom.
Smjernice za vrednovanje programa jednoglasno su usvojene.
Pri ocjenjivanju programa Vijeće je analiziralo i u obzir uzelo statističke podatke o poslovanju narodnih knjižnica u 2018. godini koje prikuplja Hrvatski zavod za knjižničarstvo pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Vijeće je također razmatralo troškovnike u dokumentaciji priloženoj prijavnicama te je uzimalo u obzir koji su prihvatljivi, a koji neprihvatljivi troškovi, kao i participaciju osnivača u troškovima programa.
Na temelju Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2020. godinu Vijeće je predložilo financiranje 358 programa pristiglih na poziv za programsko područje knjižnične djelatnosti s ukupnim iznosom od 17,809.000,00 kn.

• Za potprogramsko područje nabava knjižne i neknjižne građe na poziv je pristigla ukupno 231 prijava, ali su 4 odbijene nakon provjere uvjeta. Razmatrano je 227 prijava, od toga Vijeće predlaže 225 prijava u iznosu od 16,678.500,00 kn, dok 2 prijave ne predlaže.
• Za potprogramsko područje akcije i manifestacije u knjižničnoj djelatnosti na poziv je pristiglo ukupno 127 prijava, ali je 5 odbijeno nakon provjere uvjeta. Razmatrane su 122 prijave, od toga Vijeće predlaže 97 prijava u iznosu od 537.500,00 kn, dok 25 prijava ne predlaže.
• Za potprogramsko područje razvojni programi na natječaj je pristiglo ukupno 40 prijava, ali su 4 odbijene nakon provjere uvjeta. Razmatrano je 36 prijava, Vijeće predlaže svih 36 prijava u iznosu od 593.000,00 kn.

Vijeće navedeni prijedlog podržanih programa i njihova financiranja dostavlja ministrici kulture.
Nakon rasprave koja je uslijedila Vijeće je donijelo zaključak da bi se za sljedeće godine morala provesti dodatna edukacija prijavitelja u suradnji sa županijskim matičnim službama. Ministarstvo i Vijeće poslali bi još razrađenije i detaljnije naputke za prijavitelje, koje bi županijske matične službe proslijedile knjižnicama u svojoj nadležnosti. Vijeće podsjeća da su prijašnjih godina županijske matične knjižnice pokatkad sudjelovale zajedno s knjižnicama u prijavljivanju programa na poziv.
Velik je broj knjižnica poslao prijavnicu za program koji po svome sadržaju ne odgovara naznačenoj potprogramskoj djelatnosti – umjesto za akcije i manifestacije poslano je na razvojne programe ili obrnuto. Ovu je godinu Vijeće imalo mogućnost prebacivanja prijavnica iz jedne potprogramske djelatnosti u drugu unutar programskoga područja knjižnične djelatnosti, ali je potrebno prijavitelje potaknuti da sami ispravno odrede koji programi pripadaju akcijama, a koji u skupinu razvojnih. Primjerice, svi skupovi iz područja knjižničarstva pripadaju razvojnim programima (radionice, seminari i stručno usavršavanje knjižničara). Preporučuje se također da vidljivi rezultati stručnih skupova budu prijedlozi istraživačkih projekata na zadanu temu jer bi se time povezala i potaknula struka na suradnju s akademskom zajednicom i drugim zainteresiranim dionicima.
Nešto manji broj prijavnica odbijen je s obrazloženjem „odbijeno nakon provjere uvjeta“ jer su prijavljeni na programsko područje knjižnične djelatnosti umjesto na programsko područje investicijske potpore i slično. U novome sustavu e-prijavnica nema mogućnosti naknadnoga prebacivanja prijavnica iz jednoga programskog područja u drugo tako da su ti programi automatski diskvalificirani iz razmatranja i poziva.

Također je primijećeno da u potprogramskome području nabave knjižne i neknjižne građe prijavnicu nije poslalo nekoliko knjižnica čiji je program nabave financiran u 2019. godini. Vijeće i stručna služba Ministarstva nemaju informaciju jesu li tomu razlog tehnički problemi prilikom ispunjavanja e-prijavnica ili je riječ o nekome drugom problemu zbog kojih se pojedina knjižnica nije prijavila. Radi se o knjižnicama u Županji, Novalji, Runovićima, Lipiku i Općini Otok. Naknadna prijava u sustav nije nažalost moguća.
Programi koji predstavljaju nakladničku proizvodnju, a sufinanciraju se iz javnoga poziva ubuduće se ne bi trebali financirati s pozicije knjižnične djelatnosti nego putem programa koji se temelje na akcijskome planu nacionalne strategije poticanja čitanja. Dogovoreno je da Vijeće iznese taj prijedlog ministrici kulture. Također je primijećeno te se preporučuje da se ubuduće, uključujući manje sredine, programi poticanja čitanja putem predstavljanja nakladničkih proizvoda financiraju sredstvima samih nakladnika, eventualno i iz programa poticanja čitanja.
Vijeće je primijetilo da su neki prijavitelji na potprogramsko područje za nabavu knjižne i neknjižne građe posebno prijavili nabavu e-knjiga, što se ne može izdvojiti kao poseban program nabave.
Vijeće je određeni broj prijavljenih programa odbilo iz sljedećih razloga: ili se radilo o redovitoj djelatnosti knjižnice, ili je nedostajala sadržajna poveznica s knjižničnom djelatnošću, odnosno vidljiva uloga knjižničara. S tim u svezi Vijeće preporučuje da se putem županijskih matičnih služba knjižnicama da naputak da sva događanja u organizaciji knjižnice trebaju na jasan način biti povezana s temeljnom knjižničnom djelatnosti.

Što se tiče programa Portal narodnih knjižnica i Središnji sustav za narodne knjižnice, preporuka je Vijeća da se uputi dopis KGZ-u i NSK-u s ciljem poticanja sastanka na temu postojećih dvaju predmetnih portala radi preciznoga dogovora o daljemu razvoju.
Primijećeno je nadalje da se neki programi odnose na otvaranje knjižničnih stacionara, što Vijeće nije moglo prihvatiti jer se radi o neprofesionalnoj knjižničnoj usluzi koju obavljaju volonteri te je preporuka da se u takvim slučajevima nastoji potaknuti osnivača na osnivanje knjižnične stanice.
Vijeće je i ove godine iznijelo nezadovoljstvo zbog nedostatka cjelovitoga uvida u programske zahtjeve određenoga prijavitelja, bez čega je ponekad teško donositi odluke. Uvid Vijeća u prijavljivanje knjižnica na pozive koji se odnose na druge programske djelatnosti jako je važan i radi praćenja općega stanja u samim institucijama i u knjižničarskoj struci. Vijeće stoga traži da se osigura barem mogućnost uvida u ostale pozive u kojima se kao prijavitelji pojavljuju one knjižnice koje se javljaju na pozive za programe knjižnične djelatnosti. To su pozivi za investicijske potpore, međunarodnu kulturnu suradnju, izdavanje knjiga, informatizaciju i digitalizaciju. Jako je važno da Vijeće ima pravodobnu informaciju da se, primjerice, izdvajaju sredstva za novi prostor određene knjižnice ili da se prijavljuju aktivnosti koje se odnose na međunarodnu suradnju, kako bi se stekao cjelovit uvid u razvoj institucija, struke itd. S prijedlogom da se osigura uvid u ostale pozive u kojima se kao prijavitelji pojavljuju knjižnice što se javljaju na pozive vezane uz programe knjižnične djelatnosti, Vijeće će se zamolbom obratiti ministrici kulture.
 
3. Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
Članica Povjerenstva Veronika Čelić-Tica izvijestila je Vijeće da je na 27. sjednici Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja, održanoj 22. studenoga 2019., te nakon provedbe odgovarajućega postupka propisanoga Poslovnikom o radu Povjerenstva, Povjerenstvo odlučilo Vijeću predložiti desetero kandidata za zvanje višega knjižničara i dvije kandidatkinje za zvanje knjižničarskoga savjetnika.
Za zvanje višega knjižničara predlažu se: Dubravka Vaštuka, Aleksandra Čar, Ivana Majer, Janja Maras, Tomislav Silić, Margita Mirčeta Zakarija, Ana Utrobičić, Irena Urem, Ivana Čadovska i Melinda Grubišić Reiter.
Za zvanje knjižničarskoga savjetnika predlažu se Dorja Mučnjak i Ivana Pažur.
Prijedlog Povjerenstva Vijeće je jednoglasno prihvatilo i sastavni je dio Zapisnika.
 
4. Razno
a) Utvrđivanje visine iznosa za pisanu ocjenu Povjerenstva za dodjelu viših stručnih zvanja
Vijeće je razmatralo visinu naknade za pisanu ocjenu koju priređuju članovi Povjerenstva za dodjelu viših stručnih zvanja, koja je do sada iznosila 400,00 kn. Nastavno na zaključak 3. sjednice Vijeća i odluku ministrice kulture da se mandat sadašnjim članovima povjerenstava Vijeća produži do donošenja novoga pravilnika, kada bi se imenovali novi članovi obaju povjerenstava, Vijeće je donijelo preporuku da i iznos za pisanu ocjenu ostane identičan dosadašnjemu.
b) Mišljenje i preporuka za program pristigao na natječaj za programsku djelatnost monografije iz područja kulture i umjetnosti
U okviru Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2020. godinu u programskoj djelatnosti koja se odnosi na monografije iz područja kulture i umjetnosti jedna je prijavnica vezana uz područje knjižnične djelatnosti. Nadležna služba zatražila je od Vijeća da razmotri navedeni program te da povratno dostavi kratko pisano mišljenje i prijedlog iznosa financiranja. Riječ je o programu 150 godina Narodne čitaonice Imotski – Gradska knjižnica „Don Mihovil Pavlinović“ kroz povijest. Hrvatsko knjižnično vijeće odlučilo je podržati program.
 
Zapisnik sastavljen u Službi za knjižničnu djelatnost.
Ivana Marinković Zenić
U Zagrebu, 12. prosinca 2019.
   

---

BILJEŠKA
4. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
održane u Ministarstvu kulture, Runjaninova 2, Zagreb
u utorak, 19. studenoga 2019., u 13:00 sati
 
Na 4. sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća bili su nazočni:

• članice Hrvatskoga knjižničnog vijeća Tatjana Aparac-Jelušić, predsjednica, Nada Radman i Vanja Jurilj (predstavnice Ministarstva kulture), Dubravka Luić-Vudrag (predstavnica Ministarstva znanosti i obrazovanja), Ana Barbarić (predstavnica Rektorskoga zbora Republike Hrvatske), Dijana Machala (predstavnica Hrvatskoga knjižničarskog društva)
• Tinka Katić, zamjena za članicu Vijeća Tatijanu Petrić (predstavnicu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu), koja se ispričala se zbog nemogućnosti dolaska
• iz Ministarstva kulture pomoćnik ministrice Hrvoje Manenica, Jelena Glavić-Perčin (načelnica Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost) i Martina Kovač (Služba za arhivsku djelatnost).

 
Za sjednicu je predložen sljedeći
 
DNEVNI RED 

1. Usvajanje dnevnoga reda
2. Rasprava o prijedlozima standarda za sve vrste knjižnica
3. Hrvatska knjižnica za slijepe – plan i program rada vezano uz obavljanje matične djelatnosti
4. Razno.

 
1. Usvajanje dnevnoga reda
Dnevni red sjednice jednoglasno je prihvaćen.
  
2. Rasprava o prijedlozima standarda za sve vrste knjižnica
a) Standardi za visokoškolske, sveučilišne i znanstvene knjižnice
Nakon rasprave u kojoj su iznesena stajališta o prijedlogu standarda i dotaknuta brojna pitanja vezana uz ovu vrstu knjižnica zaključeno je da se Radnoj skupini za visokoškolske, sveučilišne i znanstvene knjižnice uputi prijedlog da još jednom razmotri pitanje numeričkog normiranja.
b) Standardi za specijalne knjižnice
U raspravi su otvorena pitanja vezana uz djelovanje specijalnih knjižnica i njihov položaj unutar matičnih ustanova.
Ukazano je na nedovoljnu jasnoću pojedinih članaka i potrebu dorade evaluacijskog lista te sugerirano da se dijelovi koji se odnose na postupanja s knjižničnom građom prilikom revizije i otpisa ne unose u prijedlog standarda, već da se uputi na pravilnik koji regulira zaštitu knjižnične građe, reviziju i otpis.
c) Standardi za digitalne knjižnice
U raspravi je ukazano na specifičnosti ovoga standarda i pionirskoga posla oko njegove izrade, jasnijega definiranja uvjeta za osnivanje digitalne knjižnice i potrebu da se istakne činjenica da je digitalna knjižnica definirana u Zakonu kao knjižnica, iako se može raditi i o zbirkama i uslugama te raznolikom nazivlju koje se pritom koristi (na primjer, digitalni arhiv, digitalni repozitorij).
d) Standardi za školske knjižnice
Otvoren je niz pitanja vezano uz preporuke iz IFLA-e i UNESCO-a i jasnije definiranje uloge knjižničara u odgojno-obrazovnom radu i drugo. Zaključeno je da se radnoj skupini sugerira da postavi strukturu slijedom strukture Zakona.
 
Vijeće je predložilo da se svim radnim skupinama sugerira usklađivanje strukture i ujednačavanje pristupa kod onih članaka svakog od standarda koji se odnose na istovjetno gradivo te da se u svaki standard uvrsti članak s odredbama o njegovoj namjeni.
Na tom je tragu predloženo da voditeljica Hrvatskoga zavoda za knjižničarstvo sazove radni sastanak svih voditelja radnih skupina za standarde te da se na taj sastanak pozovu predsjednica HKV-a i načelnica Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost.
 
Sjednica vijeća završila je u 16:10 sati te se zbog ograničenoga vremena nisu uspjele obraditi sve točke dnevnoga reda.
   

---

BILJEŠKA
3. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
održane u Ministarstvu kulture, Runjaninova 2, Zagreb
u ponedjeljak, 14. listopada 2019. (11-15 sati)
i u srijedu, 16. listopada 2019. (10-15 sati)
 
 
Na 3. sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća bili su nazočni:

• članice Hrvatskoga knjižničnog vijeća Tatjana Aparac-Jelušić, predsjednica, Nada Radman i Vanja Jurilj (predstavnice Ministarstva kulture; Jurilj nazočila 14.10.19.), Dubravka Luić-Vudrag (predstavnica Ministarstva znanosti i obrazovanja), Ana Barbarić (predstavnica Rektorskoga zbora Republike Hrvatske), Tatijana Petrić (predstavnica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu), Dijana Machala (predstavnica Hrvatskoga knjižničarskog društva)
• predsjednica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća Marina Vinaj (nazočila dijelu sjednice 14.10.19.)
• iz Ministarstva kulture državni tajnik Ivica Poljičak (nazočio dijelu sjednice 14.10.19.), pomoćnik ministrice Hrvoje Manenica (nazočio dijelu sjednice 14.10.19.), Jelena Glavić-Perčin (načelnica Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, nazočila 16.10.19.), Ivana Lacković i Ivana Marinković Zenić (Služba za knjižničnu djelatnost).

 
Za sjednicu je predložen sljedeći
 
DNEVNI RED
 

1. Usvajanje dnevnoga reda sjednice
2. Provedbeni propisi sukladno Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN, 17/19) – prijedlozi smjernica za izradu pravilnika kojima se uređuje obvezni primjerak, zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, matična djelatnost knjižnica i način stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
3. Povjerenstva Hrvatskoga knjižničnog vijeća
4. Knjižnica Muzeja Slavonije Osijek – dopis
5. Knjižnica Srpskoga kulturnog društva Prosvjeta – prijava za upis u Upisnik knjižnica i knjižnica u sastavu te pitanje statusa
6. Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a za listopad 2019.
7. Razno

 
1. Usvajanje dnevnoga reda sjednice
Državni tajnik Ivica Poljičak uvodno je pozdravio nazočne te istaknuo kako je rad na provedbenim propisima sukladno Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN, 17/19), odnosno pravilnicima kojima se uređuje obvezni primjerak, zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, matična djelatnost knjižnica i način stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci od prioritetne važnosti. Podsjetio je na okvirne rokove u 2019. godini i konačne rokove u 2020. godini te istaknuo kako je donošenje navedenih pravilnika od iznimne važnosti i za ispunjavanje još jedne zakonske obveze, a to je donošenje nacionalnoga plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, temeljem kojeg se osigurava rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj. Podsjetio je da nacionalni plan donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu i uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća.
Zahvalio je svim radnim skupinama, njihovim članovima, kao i Hrvatskome knjižničnom vijeću, čije su pojedine članice već i do sada bile uključene u izradu smjernica za pravilnike. Izvijestio je o održanim radnim sastancima radnih skupina, ali i o sastancima radnih skupina s pravnom službom Ministarstva. Istaknuo je da je riječ o iznimno kvalitetnim materijalima koji su još uvijek radna verzija smjernica, a ne konačna verzija koju će radne skupine predati pravnoj službi Ministarstva na dalju nomotehničku izradbu. Kao što je i pravna služba Ministarstva već upoznata s radnim verzijama smjernica, zbog iznimno kratkih rokova i opsežne materije koju treba ugraditi u pravilnike, i Vijeće mora već u ovoj fazi biti upoznato s radnim verzijama smjernica, kako bi na vrijeme moglo dati svoje mišljenje i prema potrebi usmjeriti radne skupine kako bi došle do što kvalitetnijih rješenja.
 
2. Provedbeni propisi sukladno Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN, 17/19) – prijedlozi smjernica za izradu pravilnika kojima se uređuje obvezni primjerak, zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, matična djelatnost knjižnica i način stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
Vijeće je razmatralo prijedloge smjernica za izradu četiriju pravilnika koji su im dostavljeni elektroničkom poštom uz poziv na sjednicu 9. listopada 2019. Još jednom je naglašeno da radne skupine i dalje rade na smjernicama, a radne verzije smjernica Vijeću su dostavljene kako bi na vrijeme bilo upućeno u materiju i kako bi pravovremeno radnim skupinama iznijelo svoja mišljenja, sugestije i eventualne ispravke. Dogovoreno je da će se svi usklađeni komentari Vijeća unijeti u dokumente, a koje će Vijeće dostaviti Službi za knjižničnu djelatnost kako bi se proslijedili voditeljima radnih skupina.
 
3. Povjerenstva Hrvatskoga knjižničnog vijeća
Ističe mandat članovima dvaju povjerenstava Hrvatskoga knjižničnog vijeća - Povjerenstvu za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci i Ispitnom povjerenstvu za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci.
Nakon provedene rasprave Vijeće je donijelo zaključak da, s obzirom na činjenicu da je u tijeku izrada i donošenje pravilnika kojim će se regulirati način stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci te zbog rokova i trenutnih poslova vezanih za stručne ispite i dodjelu zvanja, Vijeće predlaže ministrici da se mandat sadašnjim članovima produži do donošenja navedenog pravilnika kada bi se imenovali novi članovi obaju povjerenstava.
 
4. Knjižnica Muzeja Slavonije Osijek – dopis
Povjerenstvo je razmatralo dopis koji je Knjižnica Muzeja Slavonije Osijek uputila Hrvatskome knjižničnom vijeću u kojemu se upozorava na problem prostora, nedovoljnog stručnog osoblja te, kao najveći problem, nepostojanje valjanog programa za obradu građe.
Nakon provedene rasprave Vijeće je donijelo zaključak da se žurno od nadležne sveučilišne matične službe, u ovome slučaju Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, kao i od središnje matične službe za sveučilišne knjižnice pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, zatraži stručni nadzor te mišljenje o predmetnoj knjižnici, kao i o samome programu u kojem knjižnica obavlja svoje poslovanje.
Nastavno na ovu točku dnevnoga reda, Vijeće je još jednom podsjetilo na potrebu da se u što skorije vrijeme ponovno aktualizira jedno od gorućih pitanja hrvatskoga knjižničnog sustava, a to je problematika standardizacije knjižničnih programskih podrški. Također smatra da će se tema standardiziranih programskih podrški i komunikacije među knjižničnim softverima u RH zasigurno nametnuti kao značajna tema pri izradbi nacionalnoga plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti.
 
5. Knjižnica Srpskoga kulturnog društva Prosvjeta – prijava za upis u Upisnik knjižnica i knjižnica u sastavu te pitanje statusa
Problematiziran je upis knjižnice Srpskoga kulturnog društva Prosvjeta – Centralne biblioteka Srba u Republici Hrvatskoj u Upisnik knjižnica i knjižnica u sastavu kao narodne knjižnice.
S obzirom da, sukladno čl. 5. Pravilnika o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN, 139/98, 25/17), proceduru prijave i odgovornost za točnost prijave u Upisnik imaju uredi državne uprave županije na čijem području određena knjižnica ima sjedište, odnosno za Grad Zagreb Gradski ured za kulturu, Vijeće je nakon provedene rasprave donijelo zaključak da bi se Ministarstvo trebalo obratiti Gradskome uredu kulturu te zatražiti očitovanje na temelju koje je relevantne dokumentacije izvršena provjera točnosti podataka te zatražen upis podataka u Upisnik.
 
6. Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a za listopad 2019.
Na 26. elektroničkoj sjednici Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja, održanoj 23. rujna 2019. te nakon provedbe odgovarajućeg postupka propisanog Poslovnikom o radu Povjerenstva, Povjerenstvo je odlučilo Vijeću predložiti devetero kandidata za zvanje viši knjižničar i jednu kandidatkinju za zvanje knjižničarski savjetnik.
Za zvanje viši knjižničar: Marina Šimić, Indira Šamec Flaschar, Vilijam Lakić, Vesna Stričević-Šolić, Marijana Briški Gudelj, Davor Jokić, Marina Čuljak, Sanja Heberling Dragičević i Marija Šimunović.
Za zvanje knjižničarski savjetnik: Goranka Mitrović.
Prijedlog Povjerenstva Vijeće je jednoglasno prihvatilo i sastavni je dio Zapisnika.
 
7. Razno
Na traženje Sektora za normativne i upravno-pravne poslove Ministarstva još jednom je problematizirana zamolba za zvanje viši knjižničar koja je na prijedlog Povjerenstva odbijena na 2. sjednici Vijeća od 22. kolovoza 2019.
Vijeće ostaje pri ranijoj odluci uz obrazloženje da zamolba nema dovoljno bodova koji se odnose na objavljene radove te sugerira ponovnu kandidaturu za godinu dana.

 

---

BILJEŠKA
2. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane u Ministarstvu kulture, Runjaninova 2, Zagreb
u četvrtak, 22. kolovoza 2019. (11-13:50 sati)
 
Na 2. sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća bili su nazočni:

• članice Hrvatskoga knjižničnog vijeća Tatjana Aparac-Jelušić, predsjednica, Nada Radman i Vanja Jurilj (predstavnice Ministarstva kulture), Ana Barbarić (predstavnica Rektorskoga zbora Republike Hrvatske), Tatijana Petrić (predstavnica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu), Dijana Machala (predstavnica Hrvatskoga knjižničarskog društva)
• članica Dubravka Luić-Vudrag (predstavnica Ministartva znanosti i obrazovanja) ispričala se zbog nemogućnosti prisustvovanja sjednici
• predsjednica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća Marina Vinaj (nazočila dijelu sjednice)
• iz Ministarstva kulture Jelena Glavić-Perčin (načelnica Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost) i Ivana Lacković (Služba za knjižničnu djelatnost).

Za sjednicu je predložen sljedeći
 
DNEVNI RED 

1. Usvajanje dnevnoga reda sjednice
2. Hrvatska knjižnica za slijepe – upit o vrsti knjižnice prema Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti („NN“ 17/19)
3. Sveučilišna knjižnica u Splitu: Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjem ustroju i sistematizaciji poslova i radnih zadaća u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu
4. Inicijativa za izradu Nacionalnog plana razvoja mreže pokretnih knjižnica
5. Nacionalni program zaštite pisane baštine – mišljenja Hrvatskoga vijeća za kulturna dobra, Hrvatskoga arhivskog vijeća i Hrvatskoga muzejskog vijeća
6. Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća
7. Razno

 
1. Usvajanje dnevnoga reda sjednice
Dnevni red sjednice jednoglasno je prihvaćen uz izmjenu u smislu da je točka 6. Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća postala točka 2.
 
2. Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
Na 24. sjednici, održanoj 24. svibnja 2019. i 25. sjednici, održanoj 9. kolovoza 2019., Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci, te nakon provedbe odgovarajućeg postupka propisanog Poslovnikom o radu Povjerenstva, Povjerenstvo je odlučilo Vijeću predložiti kandidate za zvanje viši knjižničar i za zvanje knjižničarski savjetnik.
Za zvanje viši knjižničar: Antonija Filipeti, Andrea Gornik, Marina Danev, Snježana Ercegovac, Blaženka Klemar Bubić, Maja Bodiš, Silvija Perić, Vera Vitori, Marta Radoš, Josipa Zetović, Milena Bušić, Elia Ekinović Micak, Gordana Stubičan Ladešić i Dora Rubinić.
Za zvanje knjižničarski savjetnik: Renata Bošnjaković, Diana Polanski, Željka Radovinović, Željka Lovrenčić, Karmen Krnčević, Ingeborg Rudomino i Ljiljana Siber.
 
3. Hrvatska knjižnica za slijepe – upit o vrsti knjižnice prema Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti
Ravnateljica Hrvatske knjižnice za slijepe uputila je Vijeću upit o statusu Knjižnice prema vrsti knjižnice, sukladno Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti („NN“ 17/19).
Zakonom je istaknuta važna uloga knjižnice i njen poseban status; osnivač knjižnice je Republika Hrvatska, a po sadržaju i namjeni obuhvaća sve kategorije korisnika koji ne mogu čitati standardni tisak.
Stav je Vijeća da je potrebno dostaviti plan i program rada matične službe nakon čega bi se Vijeće moglo očitovati o mogućnostima uključivanja u sustav matičnosti.
 
4. Inicijativa za izradu Nacionalnog plana razvoja mreže pokretnih knjižnica
Vijeće zaključuje da su nove zakonske odredbe postavile jasnu obvezu općinama i gradovima, odnosno županijama, u pogledu osiguranja usluga pokretnih knjižnica (čl. 10. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, NN 17/19).
Stoga podržava inicijativu Komisije za pokretne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva, izrađenu u svrhu potpore za prijavu na natječaj Europskog socijalnog fonda, te preporuča da se taj dokument podrži kao stručna osnova pri izradi Nacionalnog plana razvoja knjižničarstva u Republici Hrvatskoj za dionicu razvoja mreže narodnih knjižnica.
 
Predloženo je da Ministarstvo kulture uputi dopis Hrvatskoj zajednici županija te zatraži sastanke na terenu vezano za članak 10. stavak 4. Zakona prema kojem su, u svrhu osiguranja knjižnične usluge za svako naselje, općine i gradovi dužni, zajedno sa županijom na čijem su području, osigurati uslugu pokretne knjižnice koja se pruža svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima tih općina, gradova i županije.
 
5. Nacionalni program zaštite pisane baštine – mišljenja Hrvatskoga vijeća za kulturna dobra, Hrvatskoga arhivskog vijeća i Hrvatskoga muzejskog vijeća
Vijeću su dostavljena mišljenja Hrvatskoga arhivskog vijeća, Hrvatskoga muzejskog vijeća i Uprave za zaštitu kulturne baštine o tekstu Prijedloga Nacionalnog programa zaštite pisane baštine koji je izradila Radna skupina HKV-a. Sva tri mišljenja su pozitivna, uz određene manje primjedbe.
Dogovoreno je da će Hrvatsko knjižnično vijeće uputiti dopis Radnoj skupini koja je radila na Programu da se napravi sažetak i predstavi vijećima kao sljedeći korak prije pristupanja izradi Akcijskoga plana.
 
6. Sveučilišna knjižnica u Splitu: Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjem ustroju i sistematizaciji poslova i radnih zadaća u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu
Hrvatsko knjižnično vijeće je upoznato s predstavkama koje je dr. Ivana Dević uputila na više adresa, a Vijeću na znanje kao i s odgovorima koje je dobila od nadležnih tijela.
U odnosu na nove zadaće koje suvremene sveučilišne knjižnice obavljaju/trebaju obavljati, Vijeće ukazuje na potrebu da te knjižnice, kao središnje sveučilišne knjižnice, imaju razvojnu jedinicu te ne drže spornim da matična i razvojno-istraživačka djelatnost budu organizacijski povezane.
Vijeće smatra da je u konkretnom slučaju predložena reorganizacija jedan od pokušaja da se, uz potpuno ispunjavanje zadaća matičnosti, osuvremene službe i unaprijede usluge te snažnije pozicionira Knjižnica unutar akademske zajednice, čije dosege tek treba sagledati i koji će se slijedom izrade i prihvaćanja novog pravilnika o matičnoj djelatnosti u RH trebati precizirati.
Odlukom Ministarstva kulture o financiranju matične djelatnosti, stavlja se pred sveučilište obveza jasnijeg odvajanja razvojnih poslova unutar pojedine knjižnice i sustava matičnosti, kao što je to slučaj kod narodnih knjižnica.
 
7. Razno

• Vijeće je obaviješteno da su, temeljem novog Zakona, počele prijave samostanskih knjižnica za ostvarivanjem statusa kulturnog dobra za dio građe tih knjižnica (Pokupsko, Imotski).
• Vijeće je obaviješteno o otvorenom e-savjetovanju o Nacrtu prijedloga Nacionalnog plana razvoja arhivske djelatnosti (do 12. rujna 2019,)
• Vijeće je obaviješteno da sukladno Zakonu o sustavu državne uprave („NN“ 66/19), koji je stupo na snagu 18. srpnja 2019. godine, Ministarstvo kulture mora predložiti Zakon o izmjeni Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.
• Vijeće je obaviješteno o dopisu iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu vezano za prezentaciju Pravilnika o katalogizaciji. Predložen je načelno datum 25. rujna 2019. godinu, a potrebno je pozvati sve koji su sudjelovali u radu, sva tri Vijeća te stručne službe Ministarstva kulture.
• Vijeće je obaviješteno da su poduzete potrebne aktivnosti te je problem u Lekeniku riješen na način da je Općina Lekenik odustala od premještanja Knjižnice u neodgovarajući prostor.

Zapisnik sastavljen u Službi za knjižničnu djelatnost.
U Zagrebu, 27. kolovoza 2019. Predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća
prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić

---

BILJEŠKA
s konstituirajuće sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
održane u utorak, 14. svibnja 2019. i u srijedu, 15. svibnja 2019.
 
Na konstituirajućoj sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća bili su nazočni:

• članice Hrvatskoga knjižničnog vijeća Tatjana Aparac-Jelušić, predsjednica, Nada Radman i Vanja Jurilj (predstavnice Ministarstva kulture), Dubravka Luić-Vudrag (predstavnica Ministarstva znanosti i obrazovanja, nazočila 14.05.19.), Ana Barbarić (predstavnica Rektorskoga zbora Republike Hrvatske), Tatijana Petrić (predstavnica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu), Dijana Machala (predstavnica Hrvatskoga knjižničarskog društva)
• predsjednica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća Marina Vinaj (nazočila dijelu sjednice)
• iz Ministarstva kulture ministrica Nina Obuljen Koržinek (nazočila dijelu sjednice), Jelena Glavić-Perčin (načelnica Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost), Nikolina Šipić Pahanić (Služba za normativne poslove u kulturi; nazočila dijelu sjednice), Ana Dadić, Ivana Lacković i Ivana Marinković Zenić (Služba za knjižničnu djelatnost).

 
Za sjednicu je predložen sljedeći
 
DNEVNI RED
 

1. Konstituiranje Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2. Usvajanje dnevnoga reda sjednice
3. Donošenje Poslovnika o radu Hrvatskoga knjižničnog vijeća
4. Prijedlog Programa i plana rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća za mandatno razdoblje 2019.-2023. godine
5. Izrada propisa sukladno Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN, 17/19) – imenovanje radnih skupina za izradu pravilnika
6. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu: Izrada nacrta prijedloga standarda za narodne, specijalne, digitalne, školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice - hodogram aktivnosti
7. Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2018. godinu
8. Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima – objavljivanje, razvoj i održavanje te prihvaćanje u AKM zajednici
9. Pitanje statusa knjižnica u sastavu općina, pučkih otvorenih učilišta i centara za kulturu
10. Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
11. Razno

 
1. Konstituiranje Hrvatskoga knjižničnog vijeća
Konstituirajuću sjednicu Hrvatskoga knjižničnog vijeća otvorila je ministrica kulture Obuljen Koržinek, na čiji je poziv sjednica sazvana. Istaknula je kako je stupanjem na snagu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN 17/19) predviđeno ustrojavanje Hrvatskoga knjižničnog vijeća, savjetodavnog tijela Ministarstva kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama Zakona, ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz redova istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Ministrica je iskazala osobito zadovoljstvo iznimno kvalitetnim sastavom Vijeća te je istaknula da se imenovanjima članova nastojalo obuhvatiti predstavnike svih vrsta knjižnica i cjelokupne knjižničarske zajednice.
Predsjednica Aparac-Jelušić zahvalila je u ime članica Vijeća te zaključila da se Vijeće može smatrati konstituiranim s obzirom na odluku ministrice kulture i imenovanja tijela predviđenih Zakonom.
Pristupilo se odabiru zamjenice predsjednice – prijedlog predsjednice da Nada Radman bude potpredsjednica jednoglasno je prihvaćen.
 
2. Usvajanje dnevnoga reda sjednice
Dnevni je red jednoglasno prihvaćen, uz dogovor da se sjednica nastavlja sljedeći dan te da se točke dnevnoga reda koje se ne stignu raspraviti prvi dan prenose u sljedeći dan.
 
3. Donošenje Poslovnika o radu Hrvatskoga knjižničnog vijeća
Zaključak Vijeća je da se Poslovnik o radu jednoglasno usvaja. Poslovnik o radu je sastavni dio Zapisnika, a objavljuje se na mrežnim stranicama Ministarstva kulture.
 
4. Prijedlog Programa i plana rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća za mandatno razdoblje 2019.-2023. godine
Predsjednica je naglasila da je tekst Preambule nastao slijedom planova u kojima su iskazani prioriteti, odnosno strateški ciljevi Ministarstva kulture te kao izraz nastojanja Hrvatskoga knjižničnoga vijeća oko daljnjeg razvoja hrvatskog knjižničnog sustava.
Nakon opsežne rasprave Vijeće je jednoglasno donijelo zaključak o usvajanju pročišćenog teksta Programa i plana rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća za mandatno razdoblje 2019.-2023. godine. Program i plan rada je sastavni dio Zapisnika, a objavljuje se na mrežnim stranicama Ministarstva kulture.
 
5. Izrada propisa sukladno Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN, 17/19) – imenovanje radnih skupina za izradu pravilnika
Nakon opsežnih i unaprijed provedenih konzultacija, kao i rasprave koja je uslijedila na samoj sjednici, a odnosi se na rad stručnih knjižničnih djelatnika svih vrsta knjižnica knjižničnog sustava u RH, Vijeće je donijelo jednoglasni zaključak te će predložiti ministrici kulture kandidate za članove povjerenstva za pravilnike koji proizlaze iz Zakona. Prilikom odabira kandidata za povjerenstva za izradbu pravilnika posebno se uzelo u obzir kompetencije, regionalni kriterij i vrstu poslova koji obavljaju predloženi stručnjaci. Riječ je o sljedećim pravilnicima: pravilnik kojim se uređuje obvezni primjerak, pravilnik kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, pravilnik kojim se utvrđuje matična djelatnost i sustav matičnih knjižnica te pravilnik kojim se propisuju stručna knjižničarska zvanja te uvjeti i načini njihova stjecanja.
Predloženo je da u rad povjerenstava budu uključeni i članovi Vijeća kao članovi po dužnosti (ex officio) kako slijedi – za obvezni primjerak: A. Barbarić,  za zaštitu, reviziju i otpis: T. Petrić, za matičnu djelatnost: D. Luić-Vudrag i za stručna knjižničarska zvanja: T. Aparac-Jelušić.
 
6. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu: Izrada nacrta prijedloga standarda za narodne, specijalne, digitalne, školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice - hodogram aktivnosti
Razmatran je dopis i dokument koji je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dostavila Ministarstvu kulture 3. travnja 2019., a tiče se obveze koju ova ustanova ima sukladno čl. 24. Zakona o izradbi nacrta prijedloga standarda za narodne, školske, visokoškolske, specijalne, digitalne knjižnice te znanstvene knjižnice.
Naglašena je nužnost utvrđivanja zajedničke metodologije rada na izradi teksta svih standarda te primjene osnovne metodološke  strukture dokumenata za sve standarde. Kao rezultat rada povjerenstava očekuje se i analiza međunarodnih standarda u knjižničnoj djelatnosti.
Zaključeno je da će po završetku rada povjerenstava, a prije šire javne rasprave, Vijeće uputiti tekst prijedloga standarda, kao i pravilnika iz prethodne točke, na predstručnu raspravu Hrvatskom knjižničarskom društvu.
Nakon provedene rasprave Vijeće je iznijelo jednoglasno mišljenje te predlaže Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu da pristupi izradbi jedinstvenoga dokumenta standarda za visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. Također, povjerenstvu za izradbu sugerira se, sukladno potrebi, proširenje članom koji bi bio predstavnik znanstvenih knjižnica.
U svrhu operacionalizacije rada povjerenstava za izradu standarda predloženo je da u rad povjerenstava budu imenovani i članovi Vijeća kao članovi po dužnosti (ex officio).
Predloženo je da standarde prate članice Vijeća koje su i inače imenovane u radne grupe – visokoškolske: D. Machala, specijalne: J. Glavić-Perčin, narodne: N. Radman, za školske da tu obvezu preuzme V. Jurilj i za digitalne A. Barbarić
 
7. Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2018. godinu
Sve prisutne članice Vijeća iznijele su pozitivno mišljenje o Izvješću o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2018. godinu i ukazale na potrebu određenih poboljšanja radi jasnijeg sagledavanja uspješnosti poslovanja kao i problema s kojima se NSK i dalje suočava. Mišljenje je Vijeća sastavni dio Zapisnika.
 
8. Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima – objavljivanje, razvoj i održavanje te prihvaćanje u AKM zajednici
Razmatran je dopis i dokument koji je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dostavila Ministarstvu kulture 7. ožujka 2019. vezano za Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima, njegovo objavljivanje razvoj i održavanje te prihvaćanje u AKM zajednici.
Vijeće da podržava prijedlog Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu o potrebi prezentacije Pravilnika AKM zajednici te predlaže da se predstavljanje za sva tri Vijeća (Hrvatsko knjižnično vijeće, Hrvatsko arhivsko vijeće i Hrvatsko muzejsko vijeće), predstavnike stručnih službi Ministarstva kulture i suradnih ustanova održi početkom rujna 2019.
 
9. Pitanje statusa knjižnica u sastavu općina, pučkih otvorenih učilišta i centara za kulturu
Stručna služba MK  ukazala je Vijeću na problem koji se pojavio donošenjem novoga Zakona, a tiče se statusa knjižnica koje su i nadalje u sastavu pučkih otvorenih učilišta, centara za kulturu i općina.
Nakon provedene rasprave Vijeće je zaključilo da je status navedenih knjižnica ozbiljan problem te predlaže da se prioritetno sazovu tematski sastanci, ako je moguće u prvoj polovici lipnja, a na kojima bi se raspravilo o stanju, mogućnostima i planovima navedenih knjižnica. Na sastanke bi se pozvalo osnivače, predstavnike navedenih knjižnica te voditelje nadležnih matičnih služba, s tim da bi jedan sastanak bio na temu knjižnica u sastavu pučkih otvorenih učilišta i centara za kulturu, a drugi za knjižnice u sastavu općina.
Stručna služba MK je ukazala i na dodatni problem, a to je trend koji se nastavlja zadnjih godina da veliki broj osnivača ne poštuje kriterij, odnosno smjernicu za vrednovanje knjižničnih programa koja se odnosi na jednakomjerno ulaganje osnivača knjižnice, županije, vlastitog ili sponzorskog prihoda i Ministarstva kulture na razini 50:50. Izvijestila je da, iako je Vijeće do sada imalo stav da se u ovim slučajevima valja pristupiti maksimalno oprezno jer je situacija na terenu takva da mnoge manje knjižnice bez sredstava Ministarstva kulture ne bi mogle obavljati svoje temeljne zadaće, ove godine državna revizija upozorava da se taj kriterij mora poštovati.
Stručna služba MK je podsjetila da će se, sukladno Zakonu, donijeti pravilnik kojim se regulira pitanje Upisnika knjižnica u RH. Upis u Upisnik bit će jedan od formalnih kriterija za razmatranje programa koji će se financiranje od strane Ministarstva kulture.
 
10. Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
Na 23. sjednici Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja, održanoj 1. ožujka 2019. te nakon provedbe odgovarajućeg postupka propisanog Poslovnikom o radu Povjerenstva, Povjerenstvo je odlučilo Vijeću predložiti četvero kandidata za zvanje viši knjižničar i dvije kandidatkinje za zvanje knjižničarski savjetnik.
Za zvanje viši knjižničar: Iva Klak Mršić, Darija Mataić Agičić, Petar Lukačić i Renata Benić.
Za zvanje knjižničarski savjetnik: Milenka Bukvić i Kristina Čunović.
Prijedlog Povjerenstva Vijeće je jednoglasno prihvatilo i sastavni je dio Zapisnika.
Vijeće je došlo do zajedničkog stava da je pri izradi novog Pravilnika potrebno regulirati obvezu kandidata, koji su stekli viša stručna zvanja, da nastave sa stručnim usavršavanjem kako se ne bi dogodilo da nakon stjecanja zvanja knjižničarskog savjetnika zamru daljnje stručne aktivnosti. Prema podatcima stručnih služba Ministarstva kulture znatan je broj knjižničara stekao viša zvanja  (u 2014. godini 24 viša knjižničara i 9 knjižničarskih savjetnika, u 2015. godini 12 viših knjižničara i 9 knjižničarskih savjetnika, u 2016. godini 15 viših knjižničara i 7 knjižničarskih savjetnika, u 2017. godini 15 viših knjižničara i 7 knjižničarskih savjetnika i u 2018. godini 22 viša knjižničara i 9 knjižničarskih savjetnika).
Vijeće je također mišljenja da bi trebalo voditi računa o jedinstvenim kriterijima napredovanja u svim segmentima knjižničnog sustava u RH, kao što je i zajedničko povjerenstvo za stručne ispite za sve knjižničare bez obzira na vrstu knjižnice u kojoj rade. Smatraju u tom smislu nužnom suradnju s Agencijom za odgoj i obrazovanje. Također ističu da budući pravilnik kojim će se propisivati stručna knjižničarska zvanja te uvjeti i načini njihova stjecanja ne bi trebao biti toliko orijentiran akademskom prinosu kandidata u stjecanju viših zvanja (npr. znanstveni radovi), već da se vrednuju i drugi kriteriji.
 
11. Razno
a) Upit Župnoga ureda Uznesenja BDM Pokupsko vezano za uređenje i restauraciju knjiga iz ostavštine književnika i župnika Pavla Štoosa
Vijeće je zaključilo da se župni ured uputi na Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu, Hrvatski zavod za knjižničarstvo u čijoj nadležnosti su baštinske zbirke i knjižnice.

b) Informacija o izradi Portala matične djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj na domeni maticna.nsk.hr
Stručna služba MK je informirala o upitu Tinke Katić vezano za obveze koje Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dobiva donošenjem novog Zakona, a tiču se Upisnika knjižnica i matične djelatnosti. Katić je izvijestila Ministarstvo kulture da je pokrenuta izrada Portala matične djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj na domeni maticna.nsk.hr te predložila održavanje zajedničkog sastanka o primopredaji Upisnika te izradi podstranice Upisnik knjižnica na Portalu matične djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj. Odgovor je stručnih službi da se prvo treba stvoriti podzakonski pravni okvir, kako bi se moglo razgovarati o tehničkim detaljima.

c) Financiranje nabave knjižne i neknjižne građe za Središnju knjižnicu Srba u RH pri Srpskom kulturnom društvu Prosvjeta
Stručna služba MK je podsjetila da Ministarstvo kulture u 2019. godini financira nabavu knjižne i neknjižne građe za središnje knjižnice nacionalnih manjina, koje djeluju pri narodnim knjižnicama, odnosno Srpskom kulturnom društvu Prosvjeta, po novom modelu tj. putem programa Knjižnične djelatnosti, Nabava knjižne i neknjižne građe za narodne knjižnice. Budući da se radi o sufinanciranju, a ne financiranju programa od strane Ministarstva kulture, prema potpisanom ugovoru, korisnik je dužan osigurati dio sredstava za sufinancirani program. Problem se pojavio samo kod financiranja programa jedne knjižnice, a to je Središnja knjižnica Srba u RH koja djeluje pri Srpskom kulturnom društvu Prosvjeta. Prosvjeta nije dostavila pismo namjere da će sufinancirati program, što je preduvjet da bi se ugovor proslijedio na isplatu jer, prema riječima voditeljice knjižnice, nema vlastitih sredstava te nije u mogućnosti poštovati kriterij, odnosno smjernicu za vrednovanje knjižničnih programa koja se odnosi na jednakomjerno ulaganje kao i Ministarstvo kulture na razini 50:50. Podsjetila je i na mišljenje državne revizije koja je dala tumačenje po kojem se ovaj kriterij mora poštovati.
Vijeće se složilo da je kod ove manjinske knjižnice veliki problem što ne djeluje pri narodnoj knjižnici, odnosno ustanovi, nego unutar udruge građana. Dodatni je problem što niti nije registrirana u Upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu, što je također jedan od formalnih kriterija za sufinanciranje programa od strane Ministarstva kulture.

 

---

ZAPISNIK

27. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane u Ministarstvu kulture
30. siječnja 2019. u 11:00 sati (Velika dvorana)

 
Na 27. sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća bili su nazočni:

• članice Hrvatskoga knjižničnog vijeća Tatjana Aparac Jelušić, predsjednica (predstavnica Ministarstva kulture), Amalija Babić (predstavnica Ministarstva znanosti i obrazovanja), Ana Barbarić (predstavnica Rektorskoga zbora visokih učilišta Republike Hrvatske), Dijana Machala, Alka Stropnik i Kristina Kalanj (predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva)
• Marina Vinaj, predsjednica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća (nazočila dijelu sjednice)
• Tatjana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
• iz Ministarstva kulture pomoćnik ministrice Hrvoje Manenica, Anastazija Magaš Mesić (načelnica Sektora za programe i projekte Europske unije; nazočila dijelu sjednice) Jelena Glavić-Perčin (načelnica Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost), Ana Dadić, Ivana Lacković i Ivana Marinković Zenić (Služba za knjižničnu djelatnost).

Za sjednicu je predložen sljedeći
DNEVNI RED
 

1. Financiranje nabave knjižne i neknjižne građe za središnje knjižnice nacionalnih manjina
2. Pokretanje natječaja za upis nove generacije PKK30 na Sveučilištu u Zadru
3. Narodna knjižnica Bribir - inicijativa o preseljenju
4. Najava natječaja Europskog socijalnog fonda za 2019. godinu na temu Čitanjem do inkluzivnijeg društva - traženje modela kako bi nabava bibliobusa bila prihvatljiva aktivnost i prihvatljiv trošak
5. Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižnog vijeća
6. Razno

 
Članice Hrvatskoga knjižničnog vijeća (u daljem tekstu Vijeće) i ostale nazočne uvodno su pozdravili pomoćnik ministrice Hrvoje Manenica i predsjednica Vijeća Tatjana Aparac koja je naglasila je kako je ovo vjerojatno posljednja sjednica Vijeća u ovome sazivu, a s obzirom na skoro izgledno donošenje novoga Zakona, koji također predviđa i izmijenjeni način imenovanja predsjednika i članova Vijeća.
Ad 1) Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
Na 21. i 22. sjednici Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja, održanima 19. studenoga 2018. i 14. prosinca 2018. te nakon provedbe odgovarajućeg postupka propisanog Poslovnikom o radu Povjerenstva, Povjerenstvo je odlučilo Vijeću predložiti šest kandidatkinja za zvanje viši knjižničar i jednu kandidatkinju za zvanje knjižničarski savjetnik.
Za zvanje viši knjižničar: Keti Krpan, Amelija Kovačević, Kristina Kiš, Božica Dragaš, Kristina (Prusec) Krpan, Tijana Barbić-Domazet.
Za zvanje knjižničarski savjetnik: Sonja Pigac.
Prijedlog Povjerenstva Vijeće je jednoglasno prihvatilo i sastavni je dio Zapisnika
 
Ad 2.) Najava natječaja Europskog socijalnog fonda za 2019. godinu na temu Čitanjem do inkluzivnijeg društva - traženje modela kako bi nabava bibliobusa bila prihvatljiva aktivnost i prihvatljiv trošak
Magaš Mesić je podsjetila članice Vijeća da će Ministarstvo kulture u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. objaviti Poziv na dostavu projektnih prijedloga Čitanjem do uključivog (inkluzivnijeg) društva kojim će se financirati aktivnosti poticanja čitanja sukladno Nacionalnoj strategiji poticanja čitanja.
U svrhu definiranja modela, kako bi nabava bibliobusa bila prihvatljiva aktivnost i prihvatljiv trošak te pripreme što kvalitetnijeg nacrta natječaja, Ministarstvo kulture je, putem Komisije za pokretne knjižnice HKD-a i Matične službe za narodne knjižnice NSK-a, od županijskih matičnih knjižnica i od ostalih knjižnica koje imaju bibliobusnu službu, ili je imaju u planu osnovati, zatražilo očitovanje o navedenoj problematici.
Zaključak je Vijeća da se inicira da županijske matične službe, odnosno županijske matične knjižnice kontaktiraju svoje osnivače, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pozovu ih da se uključe u pripremne aktivnosti te da se dodatno informiraju o samome natječaju, ali nakon stupanja na snagu novoga Zakona, kako bi se mogli pozvati na određene članke i odredbe koji predviđaju odgovornost i lokalne i regionalne samouprave za osiguravanje knjižničnih usluga svim stanovnicima s područja nadležnosti.
 
Ad 3.) Financiranje nabave knjižne i neknjižne građe za središnje knjižnice nacionalnih manjina
Glavić-Perčin je uvodno pojasnila da će se za razliku od dosadašnjih godina nabava knjižne i neknjižne građe za središnje knjižnice nacionalnih manjina financirati od sredstava koja se odnose na program knjižnične djelatnosti/nabava knjižne i neknjižne građe, s tim da će se za 2019. godinu financirati na temelju odluke ministrice o dopuni Programa kulturnog razvitka za 2019. godinu za program knjižnične djelatnosti/nabava knjižne i neknjižne građe, a od 2020. financirat će se putem Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske, programske djelatnosti Nabava knjižne i neknjižne građe.
Vijeće je razmotrilo kriterije koji se odnose na broj pripadnika pojedine manjine, isplaćena sredstva Ministarstva kulture od 2015. do 2018. te iznose koje su knjižnice same predložile za 2019. godinu. Temeljem navedenih kriterija i iskazanih iznosa, Vijeće je predložilo financiranje nabave knjižne i neknjižne građe za središnje knjižnice nacionalnih manjina u sljedećim iznosima:

1. Gradska knjižnica Beli Manastir, Središnja knjižnica Mađara u RH – 15.000,00 kn
2. Pučka knjižnica i čitaonica Daruvar, Središnja knjižnica za češku manjinu u RH – 10.000,00 kn
3. Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačič“ Karlovac, Središnja knjižnica Slovenaca u RH – 10.000,00 kn
4. Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica Našice, Središnja knjižnica Slovaka u RH – 5.000,00 kn
5. Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, Austrijska čitaonica, Središnja knjižnica Austrijanaca u RH (izjasnili su se da im nisu potrebna sredstva)
6. Gradska knjižnica i čitaonica Pula, Središnja knjižnica Talijana u RH – 15.000,00 kn
7. Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak, Središnja knjižnica za Bošnjake u RH – 10.000,00 kn
8. Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Bogdana Ogrizovića, Središnja knjižnica Albanaca u RH – 15.000,00 kn
9. Knjižnice grada Zagreba, Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca u RH – 15.000,00 kn
10. Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“, Središnja knjižnica Srba u RH – 30.000,00 kn

 
Vijeće je predložilo financiranje nabave knjižne i neknjižne građe za središnje knjižnice nacionalnih manjina u ukupnom iznosu od 125.000,00 kn.
 
Ad 4.) Pokretanje natječaja za upis nove generacije PKK30 na Sveučilištu u Zadru
Glavić-Perčin je informirala Vijeće o dopisu koji joj je poslao dr. sc. Franjo Pehar, v.d. pročelnika Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, u kojem obavještava da je Stručno vijeće Odjela prihvatilo prijedlog za pokretanje natječaja za upis nove generacije PKK30. Nadalje, zamolio je da se provjeri hoće li, prije nastavka natječajne procedure i upućivanja prijedloga za raspis natječaja Senatu Sveučilišta, doći do promjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/11, NN 16/14, NN 60/14 - Ispravak, NN 47/17).
Nastavno na problem koji je aktualiziran na 21. i 23. sjednici Vijeća te činjenicu da je ukupno 11 kandidata pokazalo interes za upis, Vijeće je dalo naputak da se Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru dostavi odgovor da će procedura donošenja podzakonskih akata koji proizlaze iz novoga Zakona trajati najduže godinu dana od objave Zakona. To se odnosi i na budući pravilnik kojim se propisuje stjecanje stručnih zvanja u knjižničarskoj struci te da mogu pokrenuti studij prema važećem Pravilniku.
 
Ad 5.) Narodna knjižnica Bribir - inicijativa o preseljenju
Vijeće je diskutiralo o najnovijim dopisima koje je Vijeću uputila Županijska matična služba za narodne i školske knjižnice Primorsko-goranske županije na temu Narodna knjižnice i čitaonice Bribir – inicijativa o prisilnom iseljenju iz postojećeg prostora od 10. prosinca 2018. i nadopuna dopisa od 9. siječnja 2019. te o dopisu koji je Javna ustanova narodna knjižnica i čitaonica Bribir uputila Vinodolskoj općini od 21. siječnja 2019.
Članice Vijeća su već upoznate s pokrenutom inicijativom od strane osnivača Knjižnice da se zbog prostornih problema dječjeg vrtića Knjižnica iseli iz svoga prostora te da se isti, kao i dio zgrade u kojem su smještene muzejske zbirke, prenamijeni za potrebe dječjeg vrtića.
Vijeće je iskazalo oštro protivljenje ovoj mogućnosti, a posebno je istaknuto da je Narodna knjižnica i čitaonica Bribir, nakon što je godinama bila smještena u neadekvatnom prostoru, 2003. godine preseljena u sadašnji prostor koji je u potpunosti namjenski uređen i novoopremljen. Samo je Ministarstvo kulture sufinanciralo opremanje Knjižnice i uređenje zgrade u iznosu od 600.000,00 kn.
Zaključak je Vijeća da je potrebno ministrici kulture žurno predložiti dopis kojim bi se obratila Vinodolskoj općini, a kojim bi se upozorilo na posljedice ukoliko se ustraje na ovoj inicijativi.
 
Ad 6.) Razno
Tatijana Petrić dala je prijedlog o održavanju svečanosti kojom bi se jednom godišnje obilježila promocija kandidata koji su stekli viša stručna zvanja u knjižničarskoj struci, zvanje viši knjižničar i knjižničarski savjetnik.
Zaključak je Vijeća da se ministrici kulture predloži održavanje ove svečanosti, a o samom datumu uz koji bi se vezala, kao i o mjestu obilježavanja valja još razmisliti. Kao jedan od datuma mogao bi biti 11. studenoga, Dan hrvatskih knjižnica ili neki drugi datum u mjesecu hrvatske knjige, odnosno 22. veljače, Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Mjesto svečanog obilježavanja mogla bi biti ili Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ili knjižnica koja je u aktualnoj godini dobitnica priznanja Knjižnica godine.
 
Sjednica je završila u 12:45 sati.
 

---

ZAPISNIK

26. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane u Ministarstvu kulture
15. studenoga 2018. u 11:00 sati, 16. studenoga 2018. u 10:00 sati i 22. studenoga 2018. u 09:00 sati
 
Na 26. sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća bili su nazočni:
 

• članice Hrvatskoga knjižničnog vijeća Tatjana Aparac-Jelušić, predsjednica (predstavnica Ministarstva kulture), Ivana Pavlaković (15. studenoga) i Amalija Babić (16. i 22. studenoga) (predstavnice Ministarstva znanosti i obrazovanja), Ana Barbarić (predstavnica Rektorskoga zbora visokih učilišta Republike Hrvatske), Dijana Machala, Alka Stropnik i Kristina Kalanj (22. studenoga) (predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva)
• Marina Vinaj, predsjednica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća (nazočila dijelu sjednice)
• Tinka Katić, predstavnica glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Tatjane Petrić
• iz Ministarstva kulture pomoćnik ministrice Hrvoje Manenica (nazočio dijelu sjednice), Jelena Glavić-Perčin (načelnica Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost), Ivana Lacković, Ines Kokor i Ivana Marinković Zenić (Služba za knjižničnu djelatnost).

 
Za sjednicu je predložen sljedeći
DNEVNI RED
 

1. Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
2. Rasprava o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti prispjelima na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2019. godinu
3. Razno

 
Uvodno je predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća (u daljem tekstu Vijeće) pozdravila nove članice Dijanu Machalu, Alku Stropnik i Kristinu Kalanj, te je zahvalila članicama Vijeća kojima je istekao mandat Dunji Holcer, Zrinki Udiljak Bugarinovski i Blaženki Peradenić-Kotur.
Za zamjenicu predsjednice Vijeća jednoglasno je izabrana Alka Stropnik.
 
Ad 1) Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
Nakon provedbe odgovarajućeg postupka propisanog Poslovnikom o radu Povjerenstva, Povjerenstvo je odlučilo Vijeću predložiti osam kandidatkinja za zvanje viši knjižničar te četiri kandidatkinje za zvanje knjižničarski savjetnik.
Za zvanje viši knjižničar: Renata Rupčić, Danka Hajsig, Dina Vrkić, Lovela Machala Poplašen, Maja Krulić Gačan, Ana Knežević Cerovski, Anita Katulić i Iva Meštrović
Za zvanje knjižničarski savjetnik: Dejana Golenko, Lea Škorić, Alka Stropnik, Breza Šalamon-Cindori.
Jedna zamolba za zvanje knjižničarski savjetnik je odbijena.
Prijedlog Povjerenstva Vijeće je jednoglasno prihvatilo i sastavni je dio Zapisnika.
 
Ad 2.) Rasprava o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti prispjelima na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2019. godinu
Prvo su utvrđeni kriteriji, odnosno smjernice za vrednovanje programa knjižnične djelatnosti kako bi se mogle razmatrati prijavnice programa knjižnične djelatnosti pristigle na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2019. godinu.
Predloženi su sljedeći kriteriji, odnosno smjernice za vrednovanje knjižničnih programa:
 

• pozitivna ocjena izvršenja programa za prethodnu godinu vezano za sve podmirene obveze prema Ministarstvu kulture
• posebnost županijskih matičnih knjižnica koje su, na temelju Zakona o knjižnicama i Pravilnika o matičnoj djelatnosti, nositelji i pokretači knjižnične djelatnosti u područjima svoje matičnosti
• broj stanovnika određenog područja na kojemu djeluje knjižnica
• broj članova knjižnice
• broj knjiga u fondu pojedine knjižnice
• obrtaj fonda knjižnice (broj posudbi u knjižnici i izvan knjižnice)
• broj virtualnih posjeta knjižnici
• raspoloživ prostor knjižnice
• broj stručnih djelatnika
• usklađenost sa Standardima za narodne knjižnice
• proširenje djelatnosti
• osamostaljenje
• pokretanje pozitivnih promjena u knjižničarstvu
• zapaženo djelovanje u lokalnoj zajednici
• jednakomjerno ulaganje osnivača knjižnice, županije, vlastitog ili sponzorskog prihoda i Ministarstva kulture − 50:50
• u slučaju kada knjižnica djeluje na područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima, omjer sredstava osnivača županije, vlastitog ili sponzorskog prihoda i Ministarstva kulture može biti 30:70
• u slučaju kada je osnivač prethodne godine uložio sredstva u infrastrukturu knjižnice koja je time značajno povećala prostor i proširila program, omjer sredstava osnivača županije, vlastitog ili sponzorskog prihoda i Ministarstva kulture može biti 30:70
• inicijalna sredstva novim, tek osnovanim knjižnicama
• dodatna sredstva knjižnicama koje imaju bibliobusnu službu.

Provedena je rasprava i dodatne su smjernice prihvaćene kako slijedi:
a) za vrednovanje prijedloga akcija i manifestacija u knjižničnoj djelatnosti:
 

• inovativnost ponuđenog programa
• kontinuitet i podaci o posjećenosti
• kvaliteta dosadašnjeg rada, uspjesi i iskustvo u provođenju
• programa
• zastupljenost komentara o provedenim aktivnostima u javnim glasilima i na društvenim mrežama
• dobivene nagrade i/ili priznanja
• poticanje društvene inkluzije
• značenje i potencijal za doprinos razvoju knjižnične djelatnosti.

b) za vrednovanje prijedloga razvojnih programa u knjižničnoj djelatnosti:
 

• inovativnost ponuđenog programa
• dokazana uspješnost u provođenju programa (ako se radi o višegodišnjim programima)
• usklađenost sa stručnim preporukama domaćih i međunarodnih knjižničarskih i informacijskih organizacija
• poticanje društvene inkluzije
• poticanje zagovaranja o društvenoj korisnosti knjižnica i digitalnom okruženju
• značenje i potencijal knjižnica za razvoj knjižnične i informacijske djelatnosti
• publiciranje vodiča, preporuka i tematskih sklopova kojima se unapređuje znanstvenoistraživački i razvojni rad u knjižničnoj i informacijskoj znanosti
• poticanje webinara kojima se osiguravaju obrazovni programi dostupni svim članovima stručne zajednice.

Smjernice za vrednovanje programa jednoglasno su usvojene.
Vijeće je također analiziralo i u obzir uzelo statističke podatke o poslovanju narodnih knjižnica u 2017. godini koje prikuplja Hrvatski zavod za knjižničarstvo pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Na temelju Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2019. godinu Vijeće je predložilo financiranje 221 programa nabava knjižne i neknjižne građe u ukupnoj vrijednosti 16.680.000,00 kn, 112 programa za programsku djelatnost akcije i manifestacije u knjižničnoj djelatnosti  813.200,00 kn i 8 programa za programsku djelatnost razvojni programi (radionice, seminari i stručno usavršavanje knjižničara) 265.000,00 kn.
Vijeće je predložilo financiranje ukupno 341 programa knjižnične djelatnosti u ukupnom iznosu od 17.758.200,00 kn.
Povela se rasprava vezano za pojedine programe, ali i za analizu prijavljenih programa općenito.
Vijeće je primijetilo da iz pojedinih županija ne dolaze aplikacije za programe, kao i da nema dovoljno programa koji bi po svom sadržaju pripadali u razvojne programe, a koji su iznimno važni za razvoj knjižničarske struke. Primijećeno je kako je veliki broj programa odbijen, jer je riječ o aktivnostima koje spadaju u redovnu djelatnost knjižnica.
Razgovaralo se o kriteriju, odnosno smjernici za vrednovanje knjižničnih programa koja se odnosi na jednakomjerno ulaganje osnivača knjižnice, županije, vlastitog ili sponzorskog prihoda i Ministarstva kulture na razini 50:50.
Vijeće je raspravljalo o ovom problemu i naglasilo kako pri njegovoj analizi valja pristupiti maksimalno fleksibilno, jer se suočava s takvom situacijom na terenu da mnoge manje knjižnice bez sredstava Ministarstva kulture ne bi mogle obavljati svoje temeljne zadaće.
Vijeće je posebno diskutiralo o programima koji se odnose na poticanje čitanja, programu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Izrada, objavljivanje i održavanje pravilnika za katalogizaciju u AKM zajednici, programu Gradske knjižnice i čitaonice Pula iBiblos – platforma za posudbu elektroničkih knjiga i programu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Hrvatski prvotisci: popis i opis prvotisaka u hrvatskim svjetovnim i crkvenim ustanovama.
 
Ad 3.) Razno
Vijeće je raspravljalo o statističkim podatcima o poslovanju narodnih knjižnica koje prikuplja Hrvatski zavod za knjižničarstvo pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te je istaknulo da se prikupljeni statistički podatci ne koriste dovoljno, odnosno da nedostaju njihove analize te su istaknuli potrebu iniciranja korištenja podataka u svrhu razvoja djelatnosti.
Članice vijeća založile su se da se potakne iskorak prema otvaranju znanstvene jedinice unutar Zavoda i NSK te podrži postizanje znanstvenih zvanja osoba koje su stekle doktorat znanosti.
Vijeće je istaknulo i Zakonom ustanovljenu znanstveno-istraživačku i razvojnu djelatnost Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, te je donijelo zaključak da će se dopisom obratiti ministrici kulture u kojem će istaknuti funkciju Zavoda te predložiti da se Ministarstvo kulture obrati Ministarstvu znanosti i obrazovanja, ukaže na nužnost osnaživanja Zavoda, a posebno znanstvene djelatnosti u NSK.
Vijeće je zaključilo da je uputno prednost u analiziranju i interpretiranju podataka koje prikuplja Zavod dati trima fakultetima, odnosno odjelima/odsjecima na kojima se izvode studiji iz knjižnične i informacijske znanosti. Predloženo je da se i prije ovih formalnih akcija oko osnaživanja Zavoda preko Ministarstava, potakne zajednički projekt analize navedenih podataka koji bi inicirao Zavod.
 

Predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća

Tatjana Aparac-Jelušić, v. r.

---

ZAPISNIK

25. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
održane u Ministarstvu kulture 7. rujna 2018. s početkom u 10:00 sati
 
 
 
            Na 25. sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća održanoj 7. rujna 2018. u Ministarstvu kulture bile su nazočne
 

• članice Hrvatskoga knjižničnog vijeća Tatjana Aparac-Jelušić, predsjednica (predstavnica Ministarstva kulture), Amalija Babić (predstavnica Ministarstva znanosti i obrazovanja), Ana Barbarić (predstavnica Rektorskog zbora visokih učilišta Republike Hrvatske), Dunja Holcer, Zrinka Udiljak Bugarinovski i Blaženka Peradenić-Kotur (predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva)
• Veronika Čelić Tica, članica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća (nazočila dijelu sjednice)
• Tinka Katić, predstavnica glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Tatjane Petrić
• iz Ministarstva kulture državni tajnik Ivica Poljičak (nazočio dijelu sjednice), Jelena Glavić-Perčin (načelnica Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost) i Ivana Marinković Zenić (viša stručna savjetnica iz Službe za knjižničnu djelatnost)

 
            Svoj nedolazak na sjednicu opravdala je članica Hrvatskoga knjižničnog vijeća Ivana Pavlaković (predstavnica Ministarstva znanosti i obrazovanja).
 
 
            Za sjednicu je predložen sljedeći
 
DNEVNI RED
 

1. Usvajanje dnevnoga reda 25. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2. Usvajanje Zapisnika 24. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
3. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu: Prijedlog kriterija za financiranje rada županijskih matičnih službi za narodne i školske knjižnice
4. Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
5. Obavijest o Nacrtu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti
6. Obavijest o dokumentu: Prijedlog Nacionalnog programa zaštite pisane baštine
7. Razno

 
 
Ad1) Usvajanje dnevnoga reda 25. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
 
Vijeće je jednoglasno usvojilo dnevni red uz zaključak da će 3. i djelomično 4. točka dnevnoga reda biti raspravljene u nastavku sjednice u drugom terminu. Nastavak 25. sjednice je zakazan za 1. listopada 2018. s početkom u 10 sati.
Također je promijenjen dnevni red, pa je 5. točka, Obavijest o Nacrtu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, postala 2. točka dnevnoga reda.
 
Ad 2) Obavijest o Nacrtu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti
            Državni tajnik uvodno je pozdravio sve nazočne te podsjetio na dosadašnji hodogram aktivnosti rada na Zakonu. Pojasnio je da se, nakon prihvaćanja znatnog dijela primjedbi relevantnih i zainteresiranih tijela, konačni Prijedlog Zakona upućuje na Vladu RH, a potom u saborsku proceduru gdje ga onda razmatraju nadležni saborski odbori nakon čega se Prijedlog Zakona raspravlja u prvom čitanju na plenarnoj sjednici Sabora. Ministarstvo kulture će dobiti stenogram rasprave i razmotriti sve primjedbe. Potom će se navedena procedura ponoviti i za drugo čitanje Prijedloga Zakona. Prvo čitanje očekuje se do sredine desetog mjeseca, a drugo do kraja godine.
Vijeće je zaključilo da su komentari, sugestije i razmjena mišljenja rezultirali prihvaćanjem brojnih zakonskih rješenja predloženih od strane stručne zajednice, a time i znatno kvalitetnijim zakonskim tekstom, koji je rezultat uspješne suradnje svih sudionika u procesu njegova poboljšanja.
 
Ad 3) Usvajanje Zapisnika 24. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
O ovoj točki dnevnoga reda razvila se rasprava vezano za objavu skraćene verzije zapisnika na mrežnim stranicama Ministarstva kulture. Predsjednica je podsjetila da je prema aktualnom Poslovniku o radu Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisano da se na sjednicama Vijeća vodi zapisnik koji se sastoji od pregleda dnevnoga reda i zaključaka, kao i da objava na mrežnom mjestu Ministarstva kulture nije regulirana Poslovnikom.
Zaključeno je da će se zaključci s Vijeća ubuduće od riječi do riječi formirati na samoj sjednici, da će se zapisnik izrađivati u obliku šire bilješke, a da će se na mrežnim stranicama Ministarstva kulture objaviti verzija kako je propisano Poslovnikom, koja se sastoji od pregleda dnevnoga reda i zaključaka.
Zapisnik 24. sjednice jednoglasno je usvojen.
 
Ad 4.) Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
Čelić-Tica je u ime Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci predstavila je dvije kandidatkinje za koje je Vijeće na 24. sjednici zatražilo dodatne informacije te je iznijela prijedloge za dodjelu viših stručnih zvanja.
Za dodjelu zvanja više knjižničarke predložena je Ankica Landeka.
Za zvanje knjižničarske savjetnice predložena je Tihonija Zovko.
Vijeće je jednoglasno prihvatilo predložena zvanja.
Nakon rasprave o načinu izvještavanja o kandidatima za viša stručna zvanja, a temeljem Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci i Mjerila koja su sastavni dio tog Pravilnika, zaključeno je da se do izrade novog Pravilnika od Povjerenstva očekuje cjelovito izvješće o svakom kandidatu, precizno obrazloženje kriterija i popratna bodovna tablica.
 
Ad 6) Obavijest o dokumentu: Prijedlog Nacionalnog programa zaštite pisane baštine
Vijeće je utvrdilo da je Radnu skupinu za izradu Prijedloga Nacionalnog programa zaštite pisane baštine predložilo Hrvatsko knjižnično vijeće. Produkt njihova rada, koji se djelomično odvijao i u Ludbregu, je opsežan i vrlo kvalitetan materijal Prijedlog Nacionalnog programa zaštite pisane baštine.
Zaključak je da je dokument Vijeće proučilo, suglasno je sa sadržajem te dokument prosljeđuje Ministarstvu kulture na dalje postupanje.
 
Ad 7) Razno
Glavić-Perčin je podsjetila kako se prioritetno moraju utvrditi smjernice za vrednovanje programa knjižnične djelatnosti jer će se uskoro razmatrati prijavnice programa pristigle na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2019. godinu. (Poziv je otvoren do 17. rujna 2018.).
Tinka Katić je obrazložila da Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu poštuje svoje rokove, da su uneseni podatci te da se dorađuje sučelje, što bi trebalo biti gotovo do kraja rujna 2018.
Zaključak je Vijeća da Ministarstvo kulture mora uputiti dopis Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu sa zahtjevom da se što prije dostave statistički podatci o poslovanju narodnih knjižnica u 2017. godini za potrebe daljih analiza i poslova u Ministarstvu.
 
Prvi dio sjednice završio je 7. rujna 2018. u 14:00 sati.
 

---

 

ZAPISNIK
drugog dijela 25. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
održane u Ministarstvu kulture 1. listopada 2018. s početkom u 10:00 sati
 
 
Na drugom dijelu 25. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane 1. listopada 2018. u Ministarstvu kulture bile su nazočne
 

• članice Hrvatskoga knjižničnog vijeća Tatjana Aparac-Jelušić, predsjednica (predstavnica Ministarstva kulture), Ivana Pavlaković i Amalija Babić (predstavnice Ministarstva znanosti i obrazovanja), Dunja Holcer i Blaženka Peradenić-Kotur (predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva)
• Zagorka Majstorović, članica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća (nazočila dijelu sjednice)
• Tinka Katić, predstavnica glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Tatjane Petrić
• iz Ministarstva kulture Jelena Glavić-Perčin (načelnica Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost), Ivana Lacković i Ivana Marinković Zenić (više stručne savjetnice iz Službe za knjižničnu djelatnost)

 
Svoj nedolazak na sjednicu opravdale su članice Vijeća Ana Barbarić (predstavnica Rektorskog zbora visokih učilišta Republike Hrvatske) i Zrinka Udiljak Bugarinovski (predstavnica Hrvatskoga knjižničarskog društva)
 
 
Ad 4) Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci, nastavak
(Radi članice Povjerenstva, koja sudjeluje samo na dijelu sjednice, izmijenjen je redoslijed raspravljanja točaka drevnoga reda.)
Nakon provedbe odgovarajućeg postupka propisanog Poslovnikom o radu Povjerenstva, Povjerenstvo je odlučilo Hrvatskom knjižničnom vijeću predložiti troje kandidata za zvanje viši knjižničar te dvije kandidatkinje za zvanje knjižničarski savjetnik.
Za zvanje viši knjižničar: Rajka Gjurković-Govorčin, Isabella Mauro i Miroslav Katić.
Za zvanje knjižničarski savjetnik: Ivančica Đukec Kero i Sanja Bunić.
Prijedlog Povjerenstva Vijeće je jednoglasno prihvatilo i sastavni je dio zapisnika.
 
Ad 3) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu: Prijedlog kriterija za financiranje rada županijskih matičnih službi za narodne i školske knjižnice
Vijeće je razmotrilo dokument Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu: Prijedlog kriterija za financiranje rada županijskih matičnih službi za narodne i školske knjižnice.
 
Prijedlog kriterija izradili su djelatnici županijskih matičnih služba i djelatnici matične službe iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Hrvatskoga zavoda za knjižničarstvo – Centra za razvoj knjižnica i knjižničarstva, a nakon dogovora sa sastanka u Ministarstvu kulture 12. rujna 2017.
 
Nakon rasprave u kojoj su sudjelovale sve prisutne članice Vijeća zaključeno je da je prioritetno ojačati matičnu djelatnost svih vrsta knjižnica u Republici Hrvatskoj. Vijeće podržava Prijedlog kriterija o čemu će dopisom obavijestiti ministricu.
 
 
Ad 7) Razno, nastavak
Peradenić-Kotur obavijestila je i pozvala prisutne 3. listopada 2018. na Drugi međunarodni skup: Službene publikacije i državne informacije u europskim knjižnicama (organizatori skupa su Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Gradska knjižnica i čitaonica Pula) i otvorenje Europskoga dokumentacijskog centra koji odnedavno djeluje u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Glavić-Perčin upozorila je Vijeće da na dnevnom redu sljedeće sjednice mora biti rasprava o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti prispjelima na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2019. godinu. 

Predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća 
Tatjana Aparac-Jelušić, v. r.

 

---

ZAPISNIK
 
24. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane u Ministarstvu kulture, 28. svibnja 2018. godine u 9:30 sati
 
Na sjednici su bile nazočne predstavnica Ministarstva kulture u Hrvatskome knjižničnom vijeću i njegova predsjednica Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Zrinka Udiljak Bugarinovski i Blaženka Peradenić-Kotur te predstavnica Rektorskoga zbora Ana Barbarić. Zbog nedolaska se ispričala treća predstavnica Hrvatskoga knjižničarskog društva Dunja Holcer. Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja sjednici je nazočila Amalija Babić dok se Ivana Pavlaković ispričala zbog nedolaska.
 
Umjesto glavne ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijane Petrić sjednici je nazočila dr. sc. Tinka Katić.
 
Veronika Čelić-Tica u ime Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća nazočila je dijelu sjednice.
Iz Ministarstva kulture nazočili su načelnica Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost Jelena Glavić-Perčin te, iz Službe za knjižničnu djelatnost, više stručne savjetnice Ana Dadić i Ivana Lacković i stručna suradnica Ines Kokor.
 
 
Za sjednicu je predložen sljedeći
 
                                                               DNEVNI RED:
 
1.         Usvajanje dnevnoga reda 24. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2.         Izvješće Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2017. godinu
3.         Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u
            knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća
4.         Razno
 
Ad 1)  Usvajanje dnevnoga reda 24. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
           
Predsjednica Vijeća predložila je promjenu dnevnog reda u smislu da druga točka dnevnog reda bude usvajanje Zapisnika 23. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća (u daljnjem tekstu Vijeća), treća točka Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća, četvrta točka Izvješće Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (u daljnjem tekstu NSK) za 2017. godinu i peta točka Razno, što je i prihvaćeno.
 
Usvajanju novopredloženog dnevnog reda prethodila je rasprava vezana uz usvajanje Zapisnika 23. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća, s posebnim naglaskom na spornu situaciju oko nacrta Prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (u daljnjem tekstu Zakon) koji je na nomotehničkoj izradbi i doradi u stručnim službama Ministarstva. S obzirom na nedoumice vezane uz metodologiju rada na izradi nacrta Prijedloga Zakona, nakon provedene rasprave zaključeno je da se prihvati prijedlog dnevnog reda, uz mogućnost dodavanja točke „Obavijest o Nacrtu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti“ ukoliko se sjednici pridruži državni tajnik te da se, u slučaju njegova nedolaska, navedena točka stavi na dnevni red sljedeće sjednice HKV-a.
 
 
Ad  2)  Usvajanje Zapisnika 23. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
 
            Zapisnik je jednoglasno usvojen.
 
Ad 3)  Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća
 
           Čelić-Tica je u ime Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci predstavila kandidate i iznijela prijedloge za dodjelu viših stručnih zvanja.
 
            Za dodjelu zvanja višega knjižničara predloženi su: 
 

1. Ivana Dević – Sveučilišna knjižnica u Splitu, Odjel nabave i obrade omeđenih publikacija
    
2. Kristina Tomić – Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Odjel nabave
3. Iva Pezer – Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci, voditeljica Županijske matične Službe.
    
   Za dodjelu zvanja knjižničarskoga savjetnika predložena je:
    
    
4. Ksenija Švenda-Radeljak – Knjižnica Pravnog fakulteta sveučilišta u Zagrebu.   

 
Za dvije predložene kandidatkinje zatražene su dodatne informacije. Nakon rasprave o načinu izvještavanja o kandidatima za viša stručna zvanja, a temeljem Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci i Mjerila koja su sastavni dio tog Pravilnika, zaključeno je da se do izrade novog Pravilnika od Povjerenstva očekuje cjelovito izvješće o svakom kandidatu, precizno obrazloženje kriterija i popratna bodovna tablica.
 
 
Ad 4)  Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2017. godinu
 
Sve prisutne članice Vijeća iznijele su vrlo pozitivna mišljenje o Izvješću o radu NSK za 2017. godinu. Naglasile su kao je razvidno da su usvojene preporuke koje je Vijeće donosilo ranijih godina.
 
Zaključak Vijeće je kako slijedi:
 
Iz Izvješća o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2017. godinu razvidno je da su prihvaćene sugestije HKV-a u odnosu na strukturu sadržaja Izvješća te je po prvi put unesen organigram. 
Sažetak Izvješća je pregledan i informativan, upućuje na najznačajnija postignuća te naznačuje probleme koji utječu na nastojanja da se poslovanje i upravljanje ostvaruje na planirani način. Unatoč sustavnom smanjivanju sredstava, na koje HKV godinama upozorava, vidljivi su značajni pomaci prema usustavljivanju radnih procesa, poticanju djelatnika na puni angažman, djelovanje u zajednici i za zajednicu te zavidna razina međunarodne suradnje.
U dijelu Izvješća koji se odnosi na nabavu knjižnične građe uobičajeno se opisuje na koje sve načine građa pristiže u NSK, pri čemu je razvidno da je do zabrinjavajuće razine smanjen priljev građe kupnjom. Međutim, ne pojašnjavaju se razlozi tog trenda, iako i samo Vijeće već nekoliko godina upozorava na nedopustivo smanjivanje sredstava za obavljanje redovne djelatnosti, poglavito izgradnju i upravljanje zbirkama.  
Korisni su tablični prikazi slijedom navedenih i opisanih radnih procesa i usluga. Kontinuirano se nastoji rješavati naslijeđene probleme, ali je neophodno izravno uključivanje osnivača, Vlade, u rješavanje financijske osnove za redovno održavanje pogona, donošenje, odnosno provođenje odluke o interventnim mjerama za zaštitu građe koja je već nekoliko godina nedopustivo ugrožena te donošenje odluke o povećanju sredstava za nabavu. Uz navedeno, ističemo napore NSK-a usmjerene na povećanje vlastitih prihoda.
Hrvatsko knjižnično vijeće sustavno iskazuje nezadovoljstvo brigom za NSK-a te i ovom prilikom ukazuje na sustavno smanjivanje sredstava za financiranje aktivnosti Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, ustanove koja ima posebnu važnost za nacionalnu znanost, kulturu, obrazovanje i gospodarstvo.
 
Programsko izvješće NSK-a u Zagrebu za 2017. godinu izrađeno je stručno i u skladu s važećim propisima tako da HKV nema primjedbi, osim sugestija za daljnje unaprjeđenje djelovanja.
           
Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici se sugerira da ubuduće posveti veću pažnju tumačenju zamijećenih odstupanja od plana tj. da se uz navedene brojčane pokazatelje preciziraju i razlozi koji su doveli do odstupanja. Posebno se pritom misli na drastično smanjivanje broja korisnika u odnosu na ranija razdoblja, izrazito nedostatan broj kupljenih jedinica građe, nedostatno popunjavanje zbirke Croatica djelima hrvatskih znanstvenika i kulturnih djelatnika objavljenih izvan domovine te starom, rijetkom i vrijednom građom iz tog korpusa.
 
 
Ad 5) Razno - Utvrđivanje visine naknade za rad Povjerenstva HKV-a za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci
 
Vijeće je zaključilo da su objašnjenja zatražena na prošloj sjednici djelomično dostavljena i prihvaćaju se. Zaključeno je da se od Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci HKV-a još zatraži cjelovito izvješće o provedenom ispitnom roku uključujući i financijski dio od prosinca 2017. godine.
 
Zaključeno je da će se točka: Obavijest o Nacrtu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti održati na sljedećoj po redu sjednici HKV-a, obzirom da se državni tajnik nije pridružio tijekom trajanja ove sjednice.
 
B. Peradenić-Kotur predala je predsjednici Vijeća kao prilog Zapisniku kopiju dopisa Stručnog vijeća NSK-a upućenog HKV–u o čemu je na prošloj sjednici postavila pitanje i tražila da Vijeće temu dopisa uvrsti u dnevni red svoje sjednice. 
 
Sjednica je završila  u 12:40 sati.
 

 predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća  
prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, v. r. 

 

---

ZAPISNIK

23. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
održane u Ministarstvu kulture 16. travnja 2018. s početkom u 10:00 sati

Na 23. sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća održanoj 16. travnja 2018. u Ministarstvu kulture bile su nazočne

• članice Hrvatskoga knjižničnog vijeća Tatjana Aparac Jelušić, predsjednica (predstavnica Ministarstva kulture), Ivana Pavlaković, Amalija Babić (predstavnice Ministarstva znanosti i obrazovanja), Ana Barbarić (predstavnica Rektorskog zbora visokih učilišta Republike Hrvatske), Dunja Holcer, Zrinka Udiljak Bugarinovski, Blaženka Peradenić-Kotur (predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva)

• Marina Vinaj, predsjednica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća (nazočila dijelu sjednice)

• glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Tatijana Petrić

• iz Ministarstva kulture Jelena Glavić-Perčin (načelnica Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost), Ana Dadić i Ivana Marinković Zenić (više stručne savjetnice iz Službe za knjižničnu djelatnost) te djelatnice na stručnom osposobljavanju Zorica Grgat (Služba za normativne poslove u kulturi) i Ines Kokor (Služba za knjižničnu djelatnost).　

Za sjednicu je predložen sljedeći

DNEVNI RED

1. Usvajanje dnevnog reda 23. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća

2. Plan rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća za 2018. godinu

3. Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća

4. Implementacija odredbi Direktive EU 2017/1564

5. Tematska rasprava o višim zvanjima u knjižničarstvu

6. Dokumentacija za provođenje stručnih ispita u knjižničarskoj struci, naknade Povjerenstvu i drugim sudionicima te materijalni troškovi

7. Prigovori

8. Razno

Ad 1) Usvajanje dnevnog reda 23. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća

Dnevni red sjednice jednoglasno je prihvaćen.

Na početku radnog dijela sjednice minutom šutnje Hrvatsko knjižnično vijeće odalo je počast nedavno preminuloj istaknutoj knjižničarki Alemki Belan-Simić koja je, u svojim stalnim nastojanjima da unaprijedi status struke, dala poseban prinos aktivnim djelovanjem i u stručnim tijelima pri Ministarstvu kulture.

Predsjednica Vijeća je pozdravila novu članicu Amaliju Babić.　

Ad 2) Plan rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća za 2018. godinu

Nakon poduže opsežne rasprave Vijeće je donijelo odluku da se dopisom hitno obrati ministrici kulture te izrazi zabrinutost zbog stagnacije u postupku donošenja Zakona o knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama te isključivanja stručne zajednice iz rada na Zakonu od kolovoza 2017., kao i zahtjev da, prije javne rasprave o Zakonu, pravna služba Ministarstva konzultira Vijeće kao stručno i savjetodavno tijelo ministrice.

Također, raspravljajući o aktualnim problemima, Vijeće je utvrdilo da uskoro ističu imenovanja članovima stalnih povjerenstava Vijeća te da novi Zakon treba predvidjeti pravovremena imenovanja kako ne bi nastala zakonska praznina u kojoj neće biti moguće popuniti povjerenstva što bi moglo dovesti do zastoja u obavljanju njihovih zadaća.

Zbog konkretnog upita aktualizirala se točka 21. sjednice Vijeća koja se odnosi na stjecanje 30 ECTS bodova za zvanje knjižničara za osobe koje imaju višu stručnu spremu i zaposlene su u knjižnicama na mjestu knjižničara. Vijeće je zaključilo da bi Hrvatski zavod za knjižničarstvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu još jednom trebao koordinirati županijske matične službe kako bi se izvidjelo koliki je broj potencijalnih kandidata zainteresiranih za stjecanje potrebnih 30 ECTS bodova na Odjelu za informacijske znanosti u Zadru koji ima za to akreditiran program.

Ad 3) Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća

Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog i odluku Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci s 14. i 15. elektroničke sjednice održane 18. prosinca 2017. i 9. veljače 2018. da se svim kandidatima dodjeli više stručno zvanje: zvanje višeg knjižničara Ivanu Stipiću, Žani Siminiati Violić i Ivanu Jeliću; zvanje knjižničarskog savjetnika Aleksandri Pikić i Mihaeli Kovačić.

Ad 4) Implementacija odredbi Direktive EU 2017/1564

Vijeće je podržalo prijedlog o određenim dopuštenim upotrebama određenih djela i drugih predmeta zaštite koji su zaštićeni autorskim pravom i srodnim pravima u korist osoba koje su slijepe, koje imaju oštećenje vida ili imaju drugih poteškoća u korištenju tiskanim materijalima kao i potrebu pojednostavljenja postupka registracije knjižnica kao ovlaštenih subjekata, a sva pravna pitanja koja proizlaze iz navedene Direktive prosljeđuje stručnim službama Ministarstva na mišljenje.

Ad 5) Tematska rasprava o višim zvanjima u knjižničarstvu

Vijeće je zaključilo da su uočeni brojni problemi i izazovi za knjižničnu djelatnost na visokim učilištima i znanstvenim ustanovama gdje su knjižnice u posebnom položaju budući da se radi o djelatnosti koja nije temeljna djelatnost matične ustanove. Vijeće je istaknulo da je knjižnična djelatnost nezaobilazna potpora kvaliteti visokog obrazovanja i temelj znanstvenog rada. Međutim, uočeno je da često knjižnična djelatnost nije registrirana kao djelatnost visokih učilišta i znanstvenih ustanova.

Vijeće predlaže Ministarstvu da sukladno svojim ovlastima uputi dopise Rektorskom zboru Republike Hrvatske, Ministarstvu znanosti i obrazovanja kao i novom povjerenstvu za izradu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te da ih izvijesti o navedenim pitanjima.

Ad 6) Dokumentacija za provođenje stručnih ispita u knjižničarskoj struci, naknade Povjerenstvu i drugim sudionicima te materijalni troškovi

Vijeće prihvaća dostavljene obrasce te sugerira Povjerenstvu osuvremenjivanje propisanog popisa literature za posebni dio ispita, a vodeći računa o aktualnoj nastavnoj visokoškolskoj literaturi.

Također je odlučeno da se Povjerenstvu na razradu vraća Prijedlog visine i načina isplate honorara za stručne ispite za knjižnično osoblje zbog nejasnoća oko kategorizacije poslova koji se obavljaju i raspodjele naknada. Vijeće zahtijeva preciznije navođenje kriterija odabira ustanova i osoba koje obavljaju poslove vezane uz stručne ispite i taksativno navođenje. Utvrđeno je i da se u navedenom dokumentu nigdje ne spominje Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, iako obavlja najveći dio administrativnih poslova vezano za stručne ispite za knjižnično osoblje.

Ad 7) Prigovori

Razmatrani su prigovori koje je Ministarstvo zaprimilo od subjekata prijavljenih na Poziv za predlaganja programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2018. godinu / knjižnična djelatnost te su ponovno razmatrani sljedeći programi:

Gradska knjižnica Ivanić-Grad - Nabava knjižne i neknjižne građe

Vijeće predlaže dodjelu dodatnih 20.000,00 kn. Knjižnica je u međuvremenu postala samostalna pravna osoba i više nije knjižnica u sastavu Pučkog otvorenog učilišta Ivanić-Grad te pokazuje vrlo dobre rezultate rada.

Općinska narodna knjižnica Drenovci Kad se naše ruke slože - edukativne, kreativne i razonodne akcije za djecu i mlade

Vijeće odbija, riječ je o redovnoj knjižničnoj djelatnosti.

Zaklada Čujem, vjerujem, vidim - Knjiga nadohvat ruke

Vijeće odbija iz formalnih razloga, korisnik ne zadovoljava formalne uvjete natječaja, odnosno nije strukovna udruga.

Ad 8) Razno

a. Nostrifikacija stručnog ispita Josipa Perana položenog u Republici Bosni i Hercegovini

Vijeće u potpunosti podržava mišljenje Ispitnog povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci te upozorava stručne službe Ministarstva na dvojbenost Rješenja u odnosu na odredbe Pravilnika kao podzakonskog akta i upitnost Uvjerenja o stečenim ECTS bodovima na studiju bibliotekarstva u Mostaru.

b. Narodna knjižnica Gradište

Vijeće je mišljenja da se za Narodnu knjižnicu Gradište treba pronaći optimalno rješenje temeljeno prvenstveno na stručnim pretpostavkama, a koje bi bilo financijski prihvatljivo i ekonomski opravdano.

Ovaj konkretni problem aktualizira zakonsku odredbu iz koje se primjenjuje dio koji nalaže da su općine dužne osnovati knjižnicu, a zanemaruje dio u kojemu se ostavlja mogućnost da se knjižnična usluga osigura suradnjom s drugom knjižnicom.

c. Dokument Povjerenstva za implementaciju e-knjige Hrvatskoga knjižničarskog društva

Vijeće je dostavljeni dokument razmotrilo i prihvatilo, podržava dalji rad te predlaže da Ministarstvo kulture o navedenom, s posebnim naglaskom na „pokretanje nacionalne platforme“ izvijesti i ostala relevantna ministarstva.

d. Dopis Stručnog vijeća Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu upućen Hrvatskome knjižničnom Vijeću vezano uz saznanja oko dodjele dijela zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu

Vijeće hitno traži da ga Ministarstvo obavijesti o razlozima zbog kojih navedeni dopis Stručnog vijeća NSK-a nikada nije dan na uvid članicama Vijeća.

e. Neprihvaćanje prijedloga o osnivanju nove radne grupe Hrvatskoga knjižničarskog društva

Vijeće je upoznato s odlukom Stručnoga odbora HKD-a o prijedlogu osnivanja nove radne grupe koja bi se bavila LGBTIQ tematikom. Sa stručnog knjižničarskog stajališta prijedlog nije prihvaćen, ali ne zbog izvanjskih pritisaka, već temeljem stručne rasprave i demokratskog glasovanja.

Sjednica je završila u 13:45 sati.

　

Predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća

Tatjana Aparac Jelušić, v. r.

 

---

22. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana u Ministarstvu
kulture

24. listopada i 25. listopada 2017. godine u 9:30 sati

Na sjednici su bile nazočne predstavnica Ministarstva kulture u Hrvatskome knjižničnom vijeću i njegova predsjednica Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Dunja Holcer, Zrinka Udiljak Bugarinovski i Blaženka Peradenić-Kotur te predstavnica Rektorskoga zbora Ana Barbarić.
Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić nazočila je dijelu sjednice (oba dana).
Predstavnice Ministarstva znanosti i obrazovanja Mladenka Jukić (oba dana) i Ivana Pavlaković (prvi dan) ispričale su se zbog nedolaska na sjednicu.
Veronika Čelić-Tica u ime Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća nazočila je dijelu sjednice (drugi dan).
Iz Ministarstva kulture nazočili su državni tajnik dr. sc. Ivica Poljičak (prisutan u uvodnome dijelu sjenice), načelnica Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost Jelena Glavić-Perčin, iz Službe za knjižničnu djelatnost: više stručne savjetnice Ana Dadić, Ivana Marinković Zenić i Ivana Lacković.

Prije početka sjednice prisutne je pozdravio državni tajnik dr. sc. Ivica Poljičak te podsjetio da je u tijeku izrada Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i rad na Strategiji kulturnoga razvitka.

Za sjednicu je predložen sljedeći

                                                        DNEVNI RED:

1.  Usvajanje dnevnoga reda 22. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2.  Rasprava o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti za 2018. godinu prispjelima na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske
3.  Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća
4.  Utvrđivanje visine naknade za izradu pisanoga prijedloga ocjene Povjerenstva za Predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća
5.  Razno

Ad 1)  Usvajanje dnevnoga reda 22. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća

Dnevni je red jednoglasno usvojen.

Ad 2)  Rasprava o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti za 2018. godinu prispjelima na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske
         
Na temelju Poziva za predlaganja programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2018. godinu prispjele su 404 prijave, od čega: 223 programa za nabavu knjižne i neknjižne građe, 126 programa akcija i manifestacija u knjižničnoj djelatnosti, 19 programa za razvojne programe te 22 programa u kategoriji „ostalo“. Tri prijave za nabavu knjižne i neknjižne građe pristigle su izvan roka.

Vijeće je odlučilo prvo raspraviti programe nabave knjižne i neknjižne građe sukladno smjernicama za vrednovanje programa koje su jednoglasno usvojene:

-  pozitivna ocjena izvršenja programa za prethodnu godinu vezano uz sve podmirene obveze prema Ministarstvu kulture
- posebnost županijskih matičnih knjižnica koje su, na temelju Zakona o knjižnicama i Pravilnika o matičnoj djelatnosti, nositelji i pokretači knjižnične djelatnosti u područjima svoje matičnosti
-  broj stanovnika određenoga područja na kojemu djeluje knjižnica
-  broj članova knjižnice
-  broj knjiga u fondu pojedine knjižnice
-  obrtaj fonda knjižnice (broj posudbi u knjižnici i izvan knjižnice)
-  broj virtualnih posjeta knjižnici
-  raspoloživ prostor knjižnice
-  broj stručnih djelatnika
-  usklađenost sa Standardima za narodne knjižnice
-  proširenje djelatnosti
-  osamostaljenje
-  pokretanje pozitivnih promjena u knjižničarstvu
-  zapaženo djelovanje u lokalnoj zajednici
- jednakomjerno ulaganje osnivača knjižnice, županije, vlastitoga ili sponzorskoga prihoda i Ministarstva kulture − 50:50
- u slučaju kada knjižnica djeluje na područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima, omjer sredstava osnivača županije, vlastitoga ili sponzorskoga prihoda i Ministarstva kulture može biti 30:70
- u slučaju kada je osnivač prethodne godine uložio sredstva u infrastrukturu knjižnice koja je time značajno povećala prostor i proširila program, omjer sredstava osnivača županije, vlastitoga ili sponzorskoga prihoda i Ministarstva kulture može biti 30:70
- inicijalna sredstva novim, tek osnovanim, knjižnicama
- dodatna sredstva knjižnicama koje imaju bibliobusnu službu

te da će u nastavku sjednice (25. listopada 2017. godine) raspraviti programe iz kategorija akcije i manifestacije, razvojni program i projekti i „ostalo“ sukladno dodatnim smjernicama za vrednovanje akcija i manifestacija te razvojnih programa u knjižničnoj djelatnosti:
- inovativnost ponuđenog programa
- kontinuitet
- dobivene nagrade ili priznanja
- poticanje društvene inkluzije
- značaj i potencijal za doprinos razvoju knjižnične djelatnosti
- kvaliteta dosadašnjeg rada, uspjesi i iskustvo u provođenju programa.

Za dio programa prijavljenih u kategoriji akcije i manifestacije Vijeće smatra da svojim sadržajem pripadaju u razvojne programe i projekte, a vrijedi i obratno. Vijeće također smatra da pojedini programi iz kategorije „ostalo“ sadržajno pripadaju ili u akcije i manifestacije u knjižničnoj djelatnosti ili u razvojne programe i projekte. Iz materijala pripremljenih za sjednicu razvidno je da je predloženo malo razvojnih programa. Pojedine županije te programe uopće ne prijavljuju.

Predsjednica Vijeća istaknula je da ne predstavlja samo knjižnična građa knjižnicu u zajednici. Mišljenja je da nema dovoljno prijavljenih akcija i manifestacija i razvojnih programa ili projekata, a većina su tih manifestacija u knjižnicama susreti s književnicima.

Nakon iscrpne rasprave u prvom dijelu sjednice Vijeće je podržalo programe za nabavu knjižne i neknjižne građe za četrnaest županija i Grad Zagreb. Dogovoreno je da će programe za nabavu knjižne i neknjižne građe preostalih šest županija kao i akcije i manifestacije, razvojne programe i projekte i kategoriju „ostalo“ razmotriti na drugome dijelu sjednice.

Prvi dio sjednice završio je u 15 sati.

Sjednica je nastavljena 25. listopada 2017. godine u Ministarstvu kulture u 9 sati.

U nastavku sjednice Vijeće je raspravilo preostale programe nabave knjižne i neknjižne građe te je prihvatilo i predložilo sredstva za ukupno 221 program.

Također je raspravilo i prihvatilo programe te predložilo sredstva za:
-  79 programa u kategoriji akcije i manifestacije i
-  16 programa u kategoriji razvojni programi i projekti.

Ad 3) Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća

Čelić-Tica je u ime Povjerenstva predstavila kandidate i iznijela prijedloge za dodjelu viših stručnih zvanja.

Za dodjelu zvanja višega knjižničara predloženi su:

1.  Robert Ravnić
2.  Anita Marin
3.  Petra Gašparac
4.  Andreja Silić Švonja
5.  Željka Turk Joksimović.

Za dodjelu zvanja knjižničarskoga savjetnika predložena je:

1.  Branka Purgarić-Kužić.

Vijeće je jednoglasno usvojilo izvješće Povjerenstva s 13. sjednice toga tijela održane 20. listopada 2017. godine i prihvatilo predložena zvanja.
Udiljak Bugarinovski izvijestila je o mišljenju Stručnoga odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva prema kojem stručna zvanja u knjižničarskoj struci trebaju biti dijelom kolektivnoga ugovora te da o tome treba obavijestiti sindikate pisanim putem. Zatražila je podršku Vijeća u nastojanju Stručnoga odbora u rješavanju problema priznavanja viših zvanja kao i materijalnih prava koja iz toga proizlaze. Istaknula je da je Stručni odbor podržao prijedlog Komisije za specijalne i visokoškolske knjižnice da se u rješenja o dodjeli viših zvanja (koja izdaje Ministarstvo kulture RH) doda rečenica „i priznaju sva prava koja iz toga proizlaze“.

Predsjednica Vijeća naglasila je važnost uključivanja svih sudionika, pa tako i sindikata, u javnu raspravu, kada bude otvorena, vezanu uz novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.

Dogovoreno je da se za sljedeću sjednicu Vijeća ova tema pripremi kao zasebna točka dnevnog reda.

Ad 4) Utvrđivanje visine naknade za izradu pisanog prijedloga ocjene Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci

Vijeće je informirano o visini naknade za izradu pisanoga prijedloga ocjene Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci u iznosu od 400,00 kn po recenziji te je jednoglasno prihvatilo da iznos ostane nepromijenjen.

Ad 5) Razno

Pod točkom Razno Udiljak Bugarinovski informirala je Vijeće da je Stručni odbor Hrvatskoga knjižničarskog društva (Sekcija za narodne knjižnice i Sekcija za školske knjižnice) proveo analizu baza podataka interesantnih korisnicima narodnih i školskih knjižnica u svrhu osiguravanja pristupa i iz tih knjižnica na sjednici održanoj 20. listopada 2017. godine.

Obje su Sekcije suglasne da, u početnoj fazi, korisnicima ovih dviju vrsta knjižnica odgovaraju zbirke dostupne u okviru platforme EBSCOhost (vodeći računa da se omogući pristup cjelovitim tekstovima).

Zamolila je Vijeće da razmotri mogućnost nabave, odnosno osiguravanja pristupa traženim bazama podataka.

Vijeće je primilo na znanje informaciju Stručnoga odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva da se osigura pristup platformi EBSCO te prihvatilo da će razmotriti temu na sljedećoj sjednici.

Drugi dio sjednice završio je u 15:30 sati.

Zapisnik sastavila:
Ivana Lacković, viša stručna savjetnica


 

 

                                        
Prvi dio sjednice održan je 24. svibnja 2017. godine u 9 sati i 30 minuta.
 
Na sjednici su bile nazočne predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnice Ministarstva znanosti i obrazovanja Mladenka Jukić i Ivana Pavlaković, predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva dr. sc. Dunja Holcer, Zrinka Udiljak Bugarinovski i Blaženka Peradenić Kotur te predstavnica Rektorskoga zbora izv. prof. dr. sc. Ana Barbarić.
Sjednici je nazočila dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Iz Ministarstva kulture nazočili su iz Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost načelnica Jelena Glavić-Perčin te iz Službe za knjižničnu djelatnost više stručne savjetnice Ana Dadić i Ivana Lacković.
Dijelu sjednica nazočila je i glavna savjetnica u kabinetu ministrice Dubravka Đurić Nemec.
 
Za sjednicu je predložen sljedeći
 
                                                          DNEVNI RED:
 
1. Usvajanje dnevnoga reda 21. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2. Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2016. godinu
3. Obveze Hrvatskoga knjižničnog vijeća vezano uz izmijenjeni Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci:
‒ visina naknade za polaganje stručnog ispita,
‒ utvrđivanje obrazaca za vođenje evidencije, zapisnika u tijeku ispita i uvjerenja o položenom ispitu,
‒ sadržaj predmeta i popis literature (Vijeće na prijedlog Ispitnog povjerenstva).
4. Akcijski plan razvoja hrvatskog knjižničarstva 2017.-2021. – komentari članica Hrvatskoga knjižničnog vijeća
5. Razno
 
Prije početka sjednice načelnica Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost Glavić-Perčin izvijestila je Vijeće o promjenama vezano uz Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva kulture koje se tiču Uprave, Sektora i Službe.
     
Ad 1) Usvajanje dnevnog reda 21. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
 
Predsjednica Vijeća predstavila je dnevni red sjednice te istaknula da će pod točkom Razno biti riječi o pripremama za izradu novog Zakona o znanstvenom djelovanju i visokom obrazovanju te o Sveučilišnoj knjižnici u Dubrovniku koja, unatoč apelima, još uvijek nije realizirana.
 
Dnevni red jednoglasno je prihvaćen.
 
Ad 2) Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2016. godinu    
 
Predsjednica Vijeća istaknula je da je iz Izvješća Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2016. godinu (u daljnjem tekstu NSK) vidljivo da su usvojene prijašnje sugestije te otvorila raspravu.
 
Nakon opsežne rasprave, predsjednica vijeća predložila je da se Izvješće usvoji uz ove preporuke:
 
‒  razvidno je da NSK nastoji ostvariti svoje temeljne zadaće unatoč sustavnom smanjivanju proračunskih sredstava za odvijanje redovitih djelatnosti i
‒  NSK djeluje u javnosti i za javnost na nacionalnoj razini što se očituje kroz pojačanu matičnu djelatnost, prijave projekata, ažurno izvršavanje temeljnih zadaća i stjecanje vlastitih prihoda.
 
Vijeće ponovno i uporno upozorava na nedopustivo sustavno smanjivanje sredstava i neravnomjerno sudjelovanje u financiranju aktivnosti ustanove koja ima posebnu važnost za nacionalnu znanost, kulturu, obrazovanje i gospodarstvo.
 
Također, Vijeće sugerira Upravnom vijeću i glavnoj ravnateljici:
 

1. da se pokrene zaostali rad na procesu restrukturiranja te da se u izvješća o radu uključuje organigram te broj djelatnika unutar svake radne jedinice,
2. da se pojačaju napori za uvođenje pokazatelja uspješnosti,
3. da se nastavi s pripremom i objavom uputa vezano uz poslovanje s građom, da se u te aktivnosti uključuju i stručnjaci izvan NSK te da se obvezno sve vrste uputa i srodnih pomagala recenziraju,
4. da se konačno posveti pozornost izračunu jedinične vrijednosti građe (uključujući postotke za materijalno poslovanje, administrativne troškove nabave, obrade i upravljanja građom i sl.) slijedom preporuka međunarodnih stručnih tijela.

 
Vijeće je jednoglasno prihvatilo Izvješće NSK za 2016. godinu.            
 
Ad 3) Obveze Hrvatskoga knjižničnog vijeća vezano uz izmijenjeni Pravilnik o uvjetima
i   načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
 
Vijeće će uputiti dopis Povjerenstvu za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća i zatražiti da do 15. lipnja 2017. godine dostave ove prijedloge:
‒  visina naknade za polaganje stručnog ispita,
‒  utvrđivanje obrazaca za vođenje evidencije, zapisnika u tijeku ispita i uvjerenja o   položenom ispitu i 
‒  sadržaj predmeta i popis literature.
 
Po dostavljanju prijedloga Vijeće će donijeti odluku o predloženome.
 
Ad 4) Akcijski plan razvoja hrvatskog knjižničarstva 2018.-2022. – komentari članica  
Hrvatskoga knjižničnog vijeća
 
Predsjednica Vijeća istaknula je da su pristigli komentari vezano uz Akcijski plan razvoja hrvatskoga knjižničarstva 2018. – 2022. te zamolila konstruktivnu raspravu.
 
Podsjetila je da je Strategija hrvatskoga knjižničarstva 2018. – 2022. prošla javnu raspravu te je napravljena na način da tekst bude prihvatljiv cijeloj knjižničnoj zajednici.
          
Kako Akcijski plan proizlazi iz Strategije hrvatskoga knjižničarstva 2018. – 2022., u kojoj su navedena četiri cilja, analizirali su se i raspravljali pristigli komentari u svrhu izrade preciznog i konkretnog teksta dokumenta. Vijeće je u vrlo iscrpnoj i argumentiranoj raspravi analiziralo dostavljene komentare, usuglašavalo mišljenje te prihvaćalo ili nije prihvaćalo prijedloge u smislu izmjene dijela teksta Akcijskog plana.
 
Vijeće se složilo da u tekst Akcijskog plana treba unijeti stavku/stupac Rizici.
 
Zbog nedostatka vremena, dogovoren je nastavak sjednice za 30. svibnja 2017. godine u 11 sati u Ministarstvu kulture.
 
Prvi dio sjednice završio je u 13 sati i 45 minuta.
 
Sjednica je nastavljena 30. svibnja 2017. godine u Ministarstvu kulture u 11 sati. Ispričale su se zbog nedolaska dr. sc. Dunja Holcer i Mladenka Jukić. Nastavku sjednice prisustvovala je i dr. sc. Tatijana Petrić te Dubravka Đurić Nemec koja je nazočila dijelu sjednice.
 
Drugo dio sjednice počeo je uvodom predsjednice Vijeća koja je istaknula da je, pregledavajući prihvaćene promjene u Akcijskom planu iz prvog dijela sjednice, uvidjela da je Radna grupa za Akcijski plan slijedila tekst Strategije hrvatskoga knjižničarstva. Naglasila je da je pregledavajući razne strategije iz drugih državnih tijela pa i iz samog Ministarstva kulture vidljivo da su izrađivane različitim metodologijama. Zaključila je da su svi koji su se javili na javnu raspravu o Prijedlogu Strategije hrvatskog knjižničarstva dobili odgovore i da je većina sugestija Hrvatskoga knjižničarskog društva prihvaćena. Smatra da bi svako neprimjereno odugovlačenje izrade Akcijskog plana moglo vratiti cijeli rad na Strategiji unatrag, a i prolongirati rad na Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.
 
Nakon opsežne rasprave u kojoj su sudjelovale sve članice Vijeća i stručne suradnice, dogovoreno je da Udiljak Bugarinovski predloži tekst jedne aktivnosti kao primjer po kojemu bi se mogao popunjavati novi stupac Aktivnosti te da se sjednica Vijeća nastavi 6. lipnja 2017. godine u 9.30 sati.
 
Glavić-Perčin je podsjetila da se moraju utvrditi smjernice za vrednovanje programa knjižnične djelatnosti, posebno razvojnih programa i akcija i manifestacija u knjižničnoj djelatnosti, zbog skorog objavljivanja Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2018. godinu.  
 
Đurić Nemec izvijestila je Vijeće o sudjelovanju na EBLIDA – NAPLE konferenciji u Aarhusu u Danskoj gdje je predstavila Strategiju hrvatskoga knjižničarstva. Vezano uz NAPLE i prikupljanje statističkih podataka o knjižnicama koji su tijekom vremena dostavljani iz zemalja članica, istaknula je kako nisu usporedivi. Naglasila je da Hrvatska prednjači po ažurnosti te da je u radu sudjelovala Ana Dadić, viša stručna savjetnica iz Službe za knjižničnu djelatnost Ministarstva kulture. Predložila je da se Ana Dadić predloži za članstvo u skupini koja će definirati manji set parametara koji će se dostavljati. Također je predložila da se i Hrvatska više istakne i uključi u rad NAPLE-a kako bi možda u dogledno vrijeme preuzeli sjedište Sekretarijata.
 
Sjednica je nastavljena 6. lipnja 2017. godine u Ministarstvu kulture u 9 sati i 30 minuta.
 
Nastavku sjednice prisustvovale su predsjednica Vijeća prof. dr. sc. Tatjana Aprac-Jelušić,  Ivana Pavlaković, dr. sc. Dunja Holcer, Blaženka Peradenić Kotur i izv. prof. dr. sc. Ana Barbarić.
Iz Ministarstva kulture nazočile su Jelena Glavić-Perčin i Ana Dadić.
 
Ad 1) Akcijski plan hrvatskoga knjižničarstva – nastavak rasprave
Treći dio sjednice započeo je raspravom oko usuglašavanja mišljenja vezano uz metodologiju izrade Akcijskog plana hrvatskoga knjižničarstva.
Kako je dogovoreno na drugome dijelu sjednice održane 30. svibnja 2017. godine, Holcer je, umjesto Udiljak-Bugarinovski, prisutnima pokazala prijedlog jedne mjere iz Strategije s popratnim aktivnostima i pokazateljima rezultata te istaknula da je Hrvatsko knjižničarsko društvo za vrijeme trajanja e-savjetovanja uočilo problem vezan uz potpuno besplatno članstvo u svim vrstama knjižnica za sve građane u Hrvatskoj te ponudilo definiciju kojom bi se ovaj problem riješio, a koja, iako u Izvješću o Strategiji stoji da je prihvaćena, nije ušla u konačan tekst Strategije. Zaključeno je da se ispravi tekst Strategije na koji su upozorile predstavnice HKD-a.
 
Nakon kraće rasprave u kojoj su sudjelovale sve prisutne, dogovorena je forma koju bi trebao imati Akcijski plan te je usuglašeno da obrazac po kojemu će se izraditi Akcijski plan treba sadržavati: Cilj, Način ostvarenja/mjera, Aktivnosti, Nadležnost, Provedbu, Vrijeme, Pokazatelj rezultata i Izvore financiranja. Plan rizika priredit će se kao poseban dokument po završetku Akcijskog plana.
 
Vijeće je zaključilo da će doradu postojećeg Akcijskog plana obaviti dr. sc. Zagorka Majstorović, izv. prof. dr. sc. Ana Barbarić, prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić i Jelena Glavić-Perčin. Konačni tekst Akcijskog plana uputit će se svim članicama Vijeća barem tjedan dana prije sljedeće sjednice koja je planirana za 4. srpnja 2017. godine u 9 i 30 sati.
 
Ad 2) Kriteriji za vrednovanje programa knjižnične djelatnosti
Budući da je u najavi raspisivanje Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2018. godinu, Vijeće je raspravljalo o kriterijima za vrednovanje programa knjižnične djelatnosti koji su prihvaćeni na 18. sjednici održanoj u Ministarstvu kulture 9. i 15. studenoga 2016. godine.
 
Uz postojeće Kriterije, Vijeće je zaključilo da će se razmatrati i prijedlozi programa koji su inovativni, provode se u kontinuitetu, dobili su nagrade ili priznanja te programi koji potiču društvenu inkluziju.
 
Vijeće je zaključilo da je potrebno organizirati sastanak stručne Službe Ministarstva s djelatnicama Zavoda za knjižničarstvo pri NSK koji rade na pripremi programa za statističko prikupljanje podataka kako bi se, dok je projekt još u testnoj fazi, usuglasili statistički podaci koje je potrebno prikupljati i iz motrišta matičnih knjižnica i za potrebe analiza u Ministarstvu kulture.  
 
Ad 3) Razno
Predsjednica Vijeća nazočne je informirala o prvom sastanku Radne skupine za izradu Prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je održan 31. svibnja 2017. godine u Ministarstvu kulture te je navela imena članica Radne skupine. To su: dr. sc. Ivana Hebrang Grgić, dr. sc. Tinka Katić i Alemka Belan-Simić.
Holcer je izrazila zabrinutost oko mogućeg pokretanja javne rasprave sa zainteresiranom javnošću vezano uz Prijedlog Zakona tijekom ljetnih mjeseci kada knjižničarska zajednica neće biti u mogućnosti kvalitetno sudjelovati u javnoj raspravi niti organizirati sjednice regionalnih društva i Stručnog odbora HKD-a zbog godišnjih odmora. Apelirala je na predsjednicu Vijeća te načelnicu Sektora da se založe da se javna rasprava održi nakon ljetnih odmora s čim se složila i Barbarić, navodeći kako akademska zajednica može organizirano i kvalitetno sudjelovati u javnoj raspravi tek u rujnu, po završetku godišnjih odmora.
Sjednica je završila u 10 sati i 50 minuta.
Sjednica je nastavljena 4. srpnja 2017. godine u Ministarstvu kulture u 9 sati i 30 minuta.
 
Nastavku sjednice prisustvovale su predsjednica Vijeća prof. dr. sc. Tatjana Aprac-Jelušić,  Ivana Pavlaković, mr. sc. Blaženka Peradenić Kotur i izv. prof. dr. sc. Ana Barbarić.
Iz Ministarstva kulture nazočile su Jelena Glavić-Perčin i Ana Dadić.
 
Uz točku Ad 1) Akcijski plan hrvatskoga knjižničarstva – nastavak rasprave, predsjednica Vijeća predložila je još dvije točke Ad 2) Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća i Ad 3) Razno.
 

Dnevni red jednoglasno je prihvaćen uz promjenu da Ad 2) postaje Ad 1).
 
Ad 1) Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
 
Čelić-Tica je u ime Povjerenstva predstavila kandidate i iznijela prijedloge za dodjelu viših stručnih zvanja.
Za dodjelu zvanja višega knjižničara pristiglo je šest molbi od kojih su četiri predložene:
1.    Ana Baiutti,
2.    Vesna Jelić,
3.    Mirna Šušak Lukačević,
4.    Ivana Šuvak Pirić.

Aparac-Jelušić istaknula je da bi prilikom izrade novog Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci valjalo poraditi na kriterijima za bodovanje dodjele viših stručnih zvanja kako se ne bi događalo da se, kandidatima za koje je dokazano da značajno doprinose razvoju knjižničarske struke te ukupno imaju znatno veći broj bodova od potrebnih za određeno zvanje, ne dodjeljuje više zvanje zbog nedovoljnog broja bodova u pojedinoj aktivnosti. 
Petrić je ponovno upozorila na čest problem nepriznavanja dodijeljenih viših stručnih zvanja u visokoškolskim institucijama. Navodi da je jedan od glavnih argumenata knjižničara za priznavanje napredovanja i koeficijenata složenosti posla, kriterij pisanja i objavljivanja radova koji se ne smije izbaciti iz novog Pravilnika.
Vijeće je jednoglasno usvojilo Izvješće Povjerenstva s 11. sjednice toga tijela održane 30. lipnja 2017. godine i prihvatilo predložena zvanja.
 
Ad 2) Akcijski plan hrvatskoga knjižničarstva – nastavak rasprave

Kako je dogovoreno na trećem dijelu sjednice održane 6. lipnja 2017. godine, Vijeće je nastavilo raspravu o Strategiji hrvatskoga knjižničarstva i Akcijskome planu.
Nakon opsežne rasprave vezano uz Strategiju, koja se nažalost vezala uz prijedlog usuglašavanja s Akcijskim planom na krivom dokumentu (iz srpnja 2015., a ne onome iz listopada 2015. koji je prihvaćen na Vijeću), Vijeće je zaključilo da se ne ide u sadržajno izmjene Strategije koja je u rujnu 2015. godine prošla javnu raspravu te dobila pozitivno mišljenje Rektorskog zbora, Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanja već da se samo ažuriraju zastarjeli statistički podaci.
Sukladno dogovoru iz lipnja, predsjednica Vijeća iznijela je prijedlog dorađenog postojećeg Akcijskog plana te zamolila prisutne da zajedno prođu cijeli tekst.
Kotur je u ime članica Hrvatskoga knjižničarskog društva zamolila da se na današnjoj sjednici ne glasa o usvajanju Akcijskog plana.
Vijeće je zaključilo da se, nakon usuglašavanja Akcijskog plana sa Strategijom u dijelu koji se odnosi na  Nadležnost te unošenja prijedloga i komentara raspravljanih na sjednici u pročišćeni tekst, a prije stavljanja na glasanje, Akcijski plan pošalje svim članicama i glavnoj ravnateljici NSK na očitovanje.
Dorađen Akcijski plan sastavni je dio ovog Zapisnika.

Ad 3) Razno

·         Glavić-Perčin izvijestila je prisutne da se u Ministarstvu kulture, na koordinacijskom sastanku vezano za izradu tri zakona iz AKM djelatnosti, raspravljalo o nizu zajedničkih tema koje je potrebno zajednički riješiti i usuglasiti (strukturalno usklađivanje zakona, pitanje vlasništva građe - prvenstveno se odnosi na muzeje). Između ostalog na sastanku se povela i rasprava zašto je knjižnična djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Barbarić navodi da sukladno IFLA-nim preporukama i dokumentima Europske komisije, knjižnice doprinose blagostanju i društvenom i ekonomske razvoju te je ponudila dostaviti detaljno obrazloženje na ovu temu.
Što se usuglašavanja tiče Aparac-Jelušić je naglasila da ono nije moguće na svim nivoima jer svaka djelatnost ima svoje osobitosti.
Barbarić navodi da je nemoguće usklađivati visokoškolske i školske knjižnice s muzejima i arhivima jer je njihova uloga prvenstveno obrazovnog karaktera te su unutar institucija u kojima djeluju neizostavna i važna potpora u razvoju obrazovanja i znanosti.
Također je naglasila da je komparativna prednost knjižničarske struke obrazovanje koje se ne smije izbaciti iz novog Zakona.
·         Aparac-Jelušić izvijestila je prisutne o novom sastanku Radne skupine za zaštitu pisane baštine koji se održava u Ludbregu od 3. do 5. srpnja 2017. godine. Između ostalog, Radna skupina zamoljena je da dostavi mišljenje u svrhu izrade nove Strategije zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske.
·         Vijeće je obaviješteno o sastanku s predstavnicima Vijeća za knjigu na kojemu su sudjelovale Aparac-Jelušić i Glavić-Perčin. Naglasila je da su ponovno zatražile da se održi zajednička sjednica na temu otkupa. 
Nastavak 21. sjednice planiran je za rujan.
Sjednica je nastavljena 20. rujna 2017. godine u Ministarstvu kulture u 11 sati.
 
Nastavku sjednice prisustvovale su predsjednica Vijeća prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić,  Ivana Pavlaković, mr. sc. Blaženka Peradenić Kotur, dr. sc. Dunja Holcer i izv. prof. dr. sc. Ana Barbarić. Ispričale su se zbog nedolaska mr. sc. Zrinka Udiljak Bugarinovsi i Mladenka Jukić. Dijelu sjednice prisustvovale su dr. sc. Tatijana Petrić i Veronika Čelić Tica.
Iz Ministarstva kulture nazočile su Jelena Glavić-Perčin, Ivana Lacković i Ana Dadić.
 
Uz točku Ad) Akcijski plan hrvatskoga knjižničarstva – nastavak rasprave i usvajanje, Glavić-Perčin predložila je sljedeće točke:
Ad 1) Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci,
Ad 2) Obavijest predsjednice Ispitnog povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci – prijedlog imenovanja tajnice i zapisničarke,
AD 3) Obavijest o financiranju načelnice Sektora za financijske poslove, investicije, lokalni i područni (regionalni) razvoj Ružice Mataić-Prša.
Ad 4) Obavijest o sastancima vezano uz Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti,
Ad 5) Obavijest o sastanku s ravnateljima županijskih matičnih knjižnica,
AD 6) Upit za stjecanje 30 ECTS bodova za zvanje knjižničara.
 
Dnevni red jednoglasno je prihvaćen uz promjenu da se o točki Akcijski plan hrvatskoga knjižničarstva – nastavak rasprave i usvajanje raspravlja kao o zadnjoj točki dnevnog reda.
 
Ad 1) Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
 
Čelić-Tica je u ime Povjerenstva predstavila kandidate i iznijela prijedloge za dodjelu viših stručnih zvanja.
 
Za dodjelu zvanja višega knjižničara pristigle su dvije molbe:
1.      Ana Šimić,
2.      Tomislav Staničić.
 
Za dodjelu zvanja knjižničarskog savjetnika pristigla je jedna molba:
1.      mr. sc. Ljiljana Aleksić-Kulakovski
 
Povjerenstvo predlaže dodjelu viših zvanja za sve kandidate.
 
Aparac-Jelušić ponovno je istaknula da bi prilikom izrade novog Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci valjalo poraditi na kriterijima za bodovanje kao i na doprinosu kojim pojedini kandidati pridonose razvoju knjižnične djelatnosti.
 
Vijeće je jednoglasno usvojilo Izvješće Povjerenstva s 12. elektroničke sjednice toga tijela održane 18. rujna 2017. godine i prihvatilo predložena zvanja.
 
Ad 2) Obavijest predsjednice Ispitnog povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci – prijedlog imenovanja tajnice i zapisničarke
 
Glavić-Perčin izvijestila je prisutne o prijedlogu predsjednice Ispitnog Povjerenstva prof. dr. sc. Daniele Živković da Vijeće, sukladno članku 4. Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 47/17), imenuje gospođu Mirjanu Draženović Angleovski za tajnicu, a gospođu Suzanu Ulipi za zapisničarku Ispitnog Povjerenstva.
 
Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog Ispitnog povjerenstva.
 
AD 3) Obavijest o financiranju koju je uputila načelnica Sektora za financijske poslove, investicije, lokalni i područni (regionalni) razvoj Ružica Mataić-Prša.
 
Glavić-Perčin izvijestila je prisutne o odgovoru načelnice Sektora za financijske poslove, investicije, lokalni i područni (regionalni) razvoj mr. sc. Ružice Mataić-Prša na upit koji je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (u daljnjem tekstu NSK) uputila vezano za troškove stručnog ispita koji se sukladno promjenama koje su proizašle iz Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja zvanja u knjižničarskoj struci (NN 47/17) uplaćuju NSK-u.
 
Petrić navodi da odgovor nije potpun jer iz njega nije vidljivo prema kojim kriterijima, u kojem iznosu i na koji način će NSK isplaćivati sredstva predsjednici, članovima, zamjenicima, tajnici i zapisničarki Ispitnog povjerenstva.
 
Glavić-Perčin moli glavnu ravnateljicu da uputi izravan upit Sektoru za financijske poslove, investicije, lokalni i područni (regionalni) razvoj u kojemu će zatražiti detaljne upute za daljnje postupanje.
 
Ad 4) Obavijest o sastancima vezano uz Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti
 
Aparac-Jelušić izvijestila je prisutne o sastanku održanom 29. kolovoza 2017. godine u Ministarstvu kulture s predstavnicima Ministarstva znanosti i obrazovanja (izv. prof. dr. sc. Ivana Franić i Momir Karin, pomoćnici ministrice za znanost i obrazovanje) i članicama Stručnog povjerenstva za izradu Nacrta prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, doc. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić i Jelena Glavić-Perčin) radi utvrđivanja jasnog stava svih zainteresiranih oko pojedinih pitanja koja su od posebne važnosti za razvoj knjižničarske struke. Uz ministricu kulture dr. sc. Ninu Obuljen-Koržinek sastanku su nazočili državni tajnik dr. sc. Ivica Poljičak, pomoćnica ministrice Marica Mikec i načelnik Sektora za normativne i upravno pravne poslove mr. sc. Tomislav Jelić.
Aparac-Jelušić naglasila je da su na sastanku prof. Hebrang Grgić i ona zauzele jasan stav da se o člancima koji se tiču obrazovanja knjižničara ne može raspravljati bez uključivanja akademske zajednice. Nije htjela da Prijedlog Zakona u dijelu koji se odnosi na knjižničarske djelatnike ide u Javnu raspravu samo s jednim člankom koji je predložilo Ministarstvo kulture.
 
Upravo iz tog razloga održan je 4. rujna 2017. godine sastanak s predstavnicima studija u Republici Hrvatskoj iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti na kojima se stječu stručna zvanja iz knjižničarstva, a kako bi se uskladili stavovi o odredbama Prijedloga Zakona koji se odnose na djelokrug njihova rada. Ponovno je naglasila da je u Ministarstvu kulture tendencija da se sva tri zakona koja se tiču baštinskih ustanova strukturalno usklade što smatra teško izvedivim, osobito u dijelu koji se odnosi na obrazovanje jer je većina knjižnica dio obrazovnog sustava, dok arhivi i muzeji nisu i to čini bitnu razliku između ovih ustanova.
Na sastanku je dogovoreno da se u Prijedlog Zakona ugrade prijedlozi sa sastanka s predstavnicima akademske zajednice.
Također je zaključeno da se Pravilnik kojim se uređuje pripravnički staž, uvjeti za zapošljavanje u knjižničarskoj struci, stručni ispit, stručna zvanja i viša stručna zvanja temeljito izradi i uskladi sa Zakonom o radu, da se Stručnom povjerenstvu za izradu Nacrta prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proslijede prijedlozi prihvaćeni na sastanku te da predstavnici triju odsjeka/odjela što prije osmisle model koji bi omogućio osobama koje su stekle visoku stručnu spremu da kroz dodatno obrazovanje steknu kompetencije za rad u knjižnici npr. model po uzoru na „Teacher Librarian“ program i/ili jednogodišnji poslijediplomski specijalistički studij knjižničarstva.
 
Nakon održanih sastanaka i pomoćnica ministrice za znanost i obrazovanje prof. dr. sc. Ivana Franić dostavila je državnome tajniku dr. sc. Ivici Poljičku mišljenje MZO-a u kojemu su navedene konkretne primjedbe i prijedlozi vezano za Prijedlog Zakona, a koji su proslijeđeni Sektoru za normativne i upravno-pravne Ministarstva kulture poslove na daljnje postupanje.  
 
Aparac-Jelušić naglasila je da je Prijedlog Zakon bitno skraćen u odnosu na Prijedlog koji je još u rujnu 2015. godine proslijeđen na uvid Sektoru za normativne i upravno-pravne poslove jer je u međuvremenu dogovoreno da se pojedine stvari riješe podzakonskim aktima. No, naglašava da oko određenih stručnih stvari, čije bi potpuno izostavljanje iz novog Zakona unazadilo knjižničnu djelatnost, ne smije biti kompromisa.
 
Aparac-Jelušić naglašava da su sve trenutne verzije Prijedloga Zakona koje „kolaju“ knjižničarskim krugovima još uvijek radni materijal te još jednom poziva sve da se uključe u javnu raspravu o Zakonu za koju još uvijek nema informaciju kada će biti.
 
Barbarić navodi da je sastanak predstavnika akademske zajednice planiran za listopad. Prije održavanja sastanka očekuju odgovor Stručnog povjerenstva za Zakon hoće li prihvatiti njihove prijedloge sa sastanka održanog 4. rujna 2017. godine.
 
Holcer smatra da bi Vijeće kao stručno i savjetodavno tijelo ministrici kulture trebalo dobiti uvid u Prijedlog Zakona prije njegovog upućivanja na javnu raspravu.
 
Aparac-Jelušić izvijestila je prisutne da je Alemka Belan-Simić podnijela ostavku na mjesto članice Radne skupine za Zakon zbog bolesti no da za sada ostavka nije prihvaćena.
 
Još jednom apelira na prisutne da angažiraju knjižničarsku zajednicu da se uključi u javnu raspravu s konkretnim i jasnim prijedlozima.
 
Ad 5) Obavijest o sastanku s ravnateljima županijskih matičnih knjižnica
 
Glavić-Perčin izvijestila je prisutne o sastanku s ravnateljima županijskih matičnih knjižnica održanome 12. rujna 2017. godine u Ministarstvu kulture.
 
Ad 6) Upit za stjecanje 30 ECTS bodova za zvanje knjižničara
Aparac-Jelušić izvijestila je prisutne o upitu kojim se traži informacija o stjecanju 30 ECTS bodova za osobe koje imaju višu stručnu spremu i zaposleni su u knjižnicama na mjestu knjižničara. Odsjek za informacijske znanosti u Zadru ima akreditiran program, ali ga ne može izvoditi za manje od šest kandidata.
 
Holcer je izvijestila da je uputila voditeljicu matične službe u Šibensko-kninskoj županiji gđu Melindu Grubišić-Reiter neka zamoli kolegicu Dunju Mariju Gabrijel iz Zavoda za knjižničarstvo u Zagrebu da uputi dopis svim voditeljima županijskih matičnih službi da istraže koliki je broj potencijalnih kandidata na razini cijele Hrvatske zainteresiranih za stjecanje potrebnih 30 ECTS bodova. 
 
Ad 7) Akcijski plan hrvatskoga knjižničarstva (Uvod i rizici) – nastavak rasprave i usvajanje
 
Nakon iscrpne i konstruktivne rasprave Uvod i Rizici Akcijskog plana jednoglasno su usvojeni. 
 
Vijeće je zaključilo da se nakon usvajanja ovog Zapisnika Strategija hrvatskoga knjižničarstva  i Akcijski plan upute u daljnju proceduru i predstave ministrici kulture i predstavnicima Ministarstva znanosti i obrazovanja.
 
Sjednica je završila u 14 sati i 30 minuta.
  
20. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana u Ministarstvu kulture, 11. travnja 2017. godine u 9:30 sati


Na sjednici su bile nazočne predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u i predsjednica HKV-a Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnice Ministarstva znanosti i obrazovanja Mladenka Jukić i Ivana Pavlaković, predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva dr. sc. Dunja Holcer i Zrinka Udiljak Bugarinovski te nova članica Vijeća kao predstavnica Rektorskoga zbora Republike Hrvatske izv. prof. dr. sc. Ana Barbarić.
Sjednice su nazočile dr. sc. Tinka Katić, pročelnica Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu umjesto glavne ravnateljice dr. sc. Tatijane Petrić i Veronika Čelić-Tica u ime Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća.
Iz Ministarstva kulture nazočili su iz Službe za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige voditeljica Jelena Glavić-Perčin i više stručne savjetnice Ana Dadić i Ivana Lacković.
Zbog osobnih razloga ispričale su se zbog nedolaska Tea Grujić i mr. sc. Blaženka Peradenić Kotur.

Za sjednicu je predložen sljedeći
 

     Na sjednici su bile nazočne predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Mladenka Jukić i Ivana Pavlaković, predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Zrinka Udiljak Bugarinovski i Blaženka Peradenić-Kotur te predstavnica Rektorskoga zbora Tea Grujić. Dijelu sjednice nazočile su glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić i Veronika Čelić-Tica u ime Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a.
 
     Iz Ministarstva kulture nazočili su državni tajnik dr. sc. Ivica Poljičak (dio sjednice), načelnica Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost Dubravka Đurić Nemec (dio sjednice), iz Službe za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige voditeljica Jelena Glavić-Perčin i viša stručna savjetnica Ivana Lacković.

     Zbog nemogućnosti prisustvovanja sjednici ispričala se Dunja Holcer.

     Za sjednicu je predložen sljedeći

                                                          DNEVNI RED:

1. Usvajanje dnevnoga reda 19. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2. Imenovanja predstavnica Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva kulture u Hrvatsko knjižnično vijeće, biranje predsjednice i zamjenice Vijeća
3. Financijski plan Hrvatskoga knjižničnog vijeća za 2017. godinu
4. Akcijski plan Hrvatskoga knjižničnog vijeća 2017. – 2021.
5. Financijska sredstva za inicijalni fond za Narodnu knjižnicu u Gunji – Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci
6. Problem financiranja Sveučilišne knjižnice u Puli ‒ Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
7. Projekt Knjige na mreži ‒ Općinska narodna knjižnica Drenovci
8. Prigovori na iznose dodijeljenih sredstava Ministarstva kulture za nabavu knjižne i neknjižne građe ‒ Gradska knjižnica Marka Marulića Split, Gradska knjižnica „Matija Vlačić Ilirik“ Rovinj
9. Izvješće o sastancima predsjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća u Ministarstvu kulture
10. Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća
11. Razno


     Prije početka sjednice Vijeću se obratio državni tajnik dr. sc. Ivica Poljičak te istaknuo da je dosadašnjim pristupom radu Vijeće pokazalo zavidnu svijest o vlastitoj struci te da u Ministarstvu kulture imaju partnera koji prepoznaje važnost knjižničarske struke i koji će uložiti napore da pomogne u rješavanju problema.

Ad 1) Usvajanje dnevnoga reda 19. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća

     Predstavnica Ministarstva kulture u Vijeću predložila je da predstavnica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća obrazloži prijedloge Povjerenstva nakon imenovanja predstavnica Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva kulture te biranja predsjednice i zamjenice predsjednice Vijeća. To je jednoglasno prihvaćeno i time je točka 10. postala točka 3.
Dnevni je red jednoglasno usvojen.


Ad 2) Imenovanja predstavnica Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva kulture u Hrvatsko knjižnično vijeće, biranje predsjednice i zamjenice Vijeća

     Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić obrazložila je da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja ponovno predložilo kao članice Vijeća gospođu Mladenku Jukić i gospođu Ivanu Pavlaković, a nju je delegiralo Ministarstvo kulture. Otvorila je raspravu za podnošenje prijedloga imenovanja predsjednice i zamjenice predsjednice Vijeća.

     Jednoglasno je usvojen prijedlog da se za predsjednicu Vijeća izabere prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, a za zamjenicu predsjednice Vijeća dr. sc. Dunja Holcer.


Ad 3) Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a

     Čelić-Tica je u ime Povjerenstva predstavila kandidate i iznijela prijedloge za dodjelu viših stručnih zvanja.

     Za dodjelu zvanja višega knjižničara pristiglo je pet molbi:

1. Željka Miščin
2. Ivana Faletar Horvatić
3. Iva Vrkić
4. Srđan Lukačević
5. Kristina Kalanj.

    Za dodjelu zvanja knjižničarskoga savjetnika pristigle su dvije molbe:

1. dr. sc. Bojan Macan
2. dr. sc. Lobel Machala.


    Vijeće je jednoglasno usvojilo Izvješće Povjerenstva s 9. sjednice toga tijela održane 20. siječnja 2017. godine i prihvatilo predložena zvanja.

     Udiljak Bugarinovski podsjetila je na čest problem nepriznavanja dodijeljenih viših stručnih zvanja u institucijama te da će o tome raspravljati Stručni odbor Hrvatskoga knjižničarskog društva.

     Prof. dr. sc. Aparac-Jelušić istaknula je da bi valjalo poraditi na kriterijima za bodovanje dodjele viših stručnih zvanja kako se ne bi događalo da kandidati za višega knjižničara imaju više bodova nego kandidati za knjižničarskoga savjetnika te se ponekad čini da je razlika samo protek vremena od 5 godina od dodjele zvanja višega knjižničara.

Ad 4) Financijski plan Hrvatskoga knjižničnog vijeća za 2017. godinu

     Predsjednica Vijeća predstavila je prijedlog Financijskoga plana Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Nakon rasprave jednoglasno je usvojen i sastavni je dio ovog Zapisnika.
   

Ad 5) Akcijski plan Hrvatskoga knjižničnog vijeća 2017. – 2021.

     Nakon rasprave Akcijski plan jednoglasno je usvojen kako slijedi:

     Uvodne napomene
     Slijedom zadaća utvrđenih Planom i programom za razdoblje 2014 ‒ 2017. Hrvatsko knjižnično vijeće (HKV) sustavno je radilo na pripremama dokumenata vezanih uz izradu Strategije razvoja hrvatskoga knjižničarstva, Prijedloga zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Na svojim sjednicama HKV je raspravljao o prijavama na natječaje Ministarstva kulture i predlagao programe za financiranje; prijedlozima za unaprjeđenje u viša knjižničarska zvanja; usvajao prijedloge članova za pojedine radne skupine; raspravljao o tekućim temama, pritužbama i prijedlozima i obavljao ostale zadaće koje su zahtijevale njegovo očitovanje i savjetovanje ministra/ministrice.
     HKV je uložilo maksimalne napore da, zajedno sa stručnim službama Ministarstva kulture, pridonese razvoju struke i pripremi temeljne dokumente (Strategija, Prijedlog Zakona) bez kojih je taj razvoj otežan, poglavito u odnosu na neriješena pitanja nadležnosti, financiranja te uvođenja inovativnih usluga.

Prijedlog Programa rada HKV-a za razdoblje 2017. ‒ 2021. i Plana rada za 2017. godinu

           Prema postojećem Zakonu o knjižnicama Hrvatsko knjižnično vijeće je stručno i savjetodavno tijelo pri Ministarstvu kulture s nekoliko zadaća od kojih posebno valja istaknuti:

• razmatranje stanja knjižničarstva u Republici Hrvatskoj te predlaganje i poticanje donošenja mjera za unaprjeđivanje knjižničarstva
• poticanje donošenja i promjene propisa u području knjižničarstva
• predlaganje programa izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava
• predlaganje sustava matičnih knjižnica
• predlaganje pravila o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja i viših zvanja u knjižničarskoj struci.

Kao temeljne zadaće u Program rada uključene su one zadaće na kojima HKV treba sustavno i neprekidno raditi:
      • nakon donošenja novoga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti o godišnje analizirati provedbu Zakona na osnovi izvješća središnje matične službe pri NSK-u i izvješća stručnih službi u Ministarstvu kulture 
      • nakon usvajanja podzakonskih akata o godišnje analizirati provedbu tih akata na osnovi izvješća središnje matične službe pri NSK-u i izvješća stručnih službi u Ministarstvu kulture 
      • sustavno pratiti promjene zakona i podzakonskih akata koji su izravno povezani s knjižničarskom djelatnošću, na primjer: Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju – ZZDVO (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, Zakon o ustanovama (NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08); Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (NN 96/2001); Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13); Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima NN 167/03, 79/07, 80/11,125/11, 141/13), Zakon o pravu na pristup informacijama (25/13), Zakon o zaštiti osobnih podataka (NN 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 106/12), Zakon o kulturnim vijećima (NN 53/01, 44/09, 68/13), Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi (NN 47/90, 27/93 i 38/09), Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97, 107/07, 94/13), Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13), Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14), Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13), Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13), Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13 i 45/13 ), Zakon o gradnji (NN 153/13),  Zakon o elektroničkim medijima (NN 153/09, 84/11, 94/13, 136/13) 
       • nakon usvajanja Strategije razvoja hrvatskoga knjižničarstva
o sustavno pratiti i poticati ostvarivanje ciljeva, mjera i pokazatelja
       • postojeći Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci nije usklađen sa ZZDVO-om jer donosi određene odredbe kojima se nisu poštovale argumentirane i dokumentirane kritike i prijedlozi
Prioritetne zadaće u 2017.:
       • postići da Ministarstvo kulture uputi Prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti na usvajanje
       • postići da Ministarstvo kulture odobri izradu Akcijskoga plana Strategije razvoja hrvatskoga knjižničarstva
       • postići da Ministarstvo kulture uputi Strategiju i Akcijski plan Vladi na usvajanja
       • zatražiti od Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu da imenuje članove radnih skupina za izradu podzakonskih akata i dostavi HKV-u prijedloge do rujna 2017. – prijedlog Vijeća je da se dodaju riječi u suradnji s Hrvatskim knjižničarskim društvom
       • zatražiti od Radne skupine za pripremu Prijedloga nacionalnoga programa zaštite pisane baštine da svoj prijedlog uputi HKV-u do rujna 2017.
      • zalagati se za sustavnu suradnju predsjednika stručnih i savjetodavnih vijeća pri MK (za arhivsku, muzejsku i knjižničnu djelatnost, za knjigu i nakladništvo i digitalizaciju) radi izdvajanja zajedničkih prioriteta u odnosu na cjelovitu strategiju razvoja kulture, obrazovanja i znanosti i sagledavanja mogućega novog modela organizacije stručnih i savjetodavnih tijela MK, uključujući međuresorna tijela
      • zatražiti od ministrice kulture da se HKV uključi u izradu nacionalnih programa u kojima knjižnična djelatnost i knjižnice imaju važne zadaće – nacionalna strategija poticanja čitanja, nacionalna strategija digitalizacije
      • predložiti sastav i način imenovanja članova HKV-a jer dosadašnji nije usklađen sa strukturom Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Ad 6) Financijska sredstva za inicijalni fond za Narodnu knjižnicu u Gunji – Gradska
           knjižnica i čitaonica Vinkovci

     Vijeće predlaže da se Gradsku knjižnicu i čitaonicu Vinkovci obavijesti da je Ministarstvo kulture uputilo pošiljku od 12 paketa knjiga namijenjenu Gunji te da uputi buduću Knjižnicu da se javi na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za 2018. godinu koji će uskoro biti raspisan.
 
Ad 7)  Problem financiranja Sveučilišne knjižnice u Puli ‒ Sveučilište Jurja Dobrile u Puli  

     Rektor Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli u dopisu je predložio da se razmotri mogućnost osiguranja sredstava mase plaća za polovicu zaposlenika Sveučilišne knjižnice u proračunu Ministarstva kulture, čime bi oslobođeni koeficijenti bili na raspolaganju za angažman i razvoj znanstveno-nastavnoga osoblja ponajprije u području STEM programa u koje Sveučilište ulaže velike napore. 
     Vijeće smatra da je ovo ozbiljna problematika te se mora zauzeti stav i sve snage usmjeriti prema zagovaranju važnosti knjižnica na sveučilištima te potpori knjižnica u njihovom nastojanju da opstanu unutar sveučilišta kao važna potpora razvoju znanosti i visokog obrazovanja. Knjižnice se kroz svoje usluge moraju nametnuti kao nešto bez čega sveučilište ne može, moraju nuditi nove usluge te svoje mjesto pravdati svojim aktivnostima.
     Vijeće predlaže da se o problemu obavijesti ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek uz prijedlog da se založi za sastanak s upravom Ministarstva znanosti i obrazovanja vezano uz ovu i druge važne teme, poput obveznog primjerka, izgradnje zbirki na sveučilištima i povezivanja informacijskih sustava.

Ad 8) Projekt Knjige na mreži ‒ Općinska narodna knjižnica Drenovci

     Vijeće predlaže da se program prijavi na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za 2018. godinu (knjižnična djelatnost), a ideju treba temeljito elaborirati u kontekstu nacionalnoga knjižničnog sustava.


Ad 9) Prigovori na iznose dodijeljenih sredstava Ministarstva kulture za nabavu knjižne i neknjižne građe ‒ Gradska knjižnica Marka Marulića Split, Gradska knjižnica „Matija Vlačić Ilirik“ Rovinj

     Vezano uz prigovore na iznose dodijeljenih sredstava za nabavu knjižne i neknjižne građe u 2017. godini, voditeljica Službe za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige izvijestila je da su sredstva za 2017. godinu raspoređena. Vijeće je provjerilo kriterije prema kojima su sredstva dodijeljena i ostalo je pri svojoj odluci. 

Ad 10) Izvješće o sastancima predsjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća u Ministarstvu kulture

     Predsjednica Vijeća prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić izvijestila je o sastanku održanom 6. veljače 2017. u Ministarstvu kulture s predstavnicima Vijeća arhivske, knjižnične, muzejske, nakladničke djelatnosti i vijeća za kulturna dobra. Istaknula je prezentaciju Strategije hrvatskoga knjižničarstva koju je održala članica Vijeća Tea Grujić. U raspravi su uočena zajednička interesna područja između djelatnosti ‒ usklađenost standarda i informacijsko povezivanje, edukacija djelatnika i korisnika, jedinstveni pristup mjerljivosti usluga i digitalizacija građe.
            Također je istaknula da je razgovarala s ministricom kulture dr. sc. Ninom Obuljen Koržinek i državnim tajnikom dr. sc. Ivicom Poljičkom o temama vezanima uz knjižničnu djelatnost te da je na sastanku s predstavnicima navedenih vijeća zaključeno da arhivska i muzejska djelatnost predlože svoje strateške ciljeve i da se sljedeći zajednički sastanak održi u ožujku ove godine.

Ad 11) Razno

     Pod ovom točkom Vijeće je raspravljalo o preklapanju područja knjižničnih akcija i manifestacija i književnih manifestacija te prijavljivanju istih programa. Predloženo je da se za iduću godinu, kod pripreme materijala za sjednicu Vijeća, prirede popisi pristiglih prijedloga programa (akcije i manifestacije u knjižničnoj djelatnosti i književne manifestacije) i dostave Vijeću, koje će odrediti osobu koja će pogledati popise.    

     Vijeće je obaviješteno o sastanku državnog tajnika dr. sc. Ivice Poljička, održanom 25. siječnja 2017. u Ministarstvu kulture, s gospođom i gospodinom Lokmer, koji volonterski bibliografski obrađuju baštinsku građu u crkvenim knjižnicama, te mons. Nedjeljkom Pintarićem, predstojnikom Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije i fra Lucijem Jagecom iz Hrvatske provincije sv. Ćirila i Metoda.
Tema je sastanka bila sukladna prethodnom pismenom obraćanju gđe i g. Lokmera ministrici kulture s ciljem iznalaženja najkvalitetnijih rješenja za vrijedne baštinske knjižnične fondove u vlasništvu Katoličke crkve koji su velikim dijelom neevidentirani, neistraženi i nedostupni javnosti putem suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija i mogućnosti.
Članice Vijeća su obaviještene da smo u Ministarstvu nakon sastanka zaprimili  i Primjedbe u svezi promjene Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, a u svrhu izjednačavanja  pravnog statusa baštinskih knjižnica u vlasništvu vjerskih zajednica s pravima ostalih knjižnica u RH.
Kako se u Primjedbama radi o sadržaju predviđenom za budući Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnost, izradi kojega će se pristupiti nakon što Ministarstvo kulture imenuje Radnu skupinu za Zakon, Vijeće je zaključilo da će se o njima tada detaljno raspravljati, kao i o obradi, digitalizaciji i prezentaciji knjiga u crkvenim knjižnicama čemu treba sustavno pristupiti.

     Vezano uz problem Narodne knjižnice Gradište, koja je po otvorenju 2008. godine radila mjesec dana, a nakon odlaska djelatnice prestala s radom, istaknuto je da unatoč svim naporima i razgovorima s osnivačem kako bi se riješio problem nije bilo rezultata. Vijeće smatra da je potrebno uputiti dopis Uredu državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji da postupi prema Zakonu.

     Ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović“ iz Varaždina g. Mario Šoštarić telefonski se obratio Službi za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige ističući da je prijavio financiranje projektne dokumentacije za novu zgradu knjižnice na program Investicijske potpore. Brine ga postoji li mogućnost da se takav program financira jer navodno se do sada to nije prakticiralo. Smatra da bi trebalo uvesti praksu financiranja projektne dokumentacije koja je preduvjet za prijavu na europske natječaje. Vijeće je podržalo stav ravnatelja Šoštarića.  

     Gradska knjižnica Zadar i Općinska knjižnica „Hrvatska čitaonica“ Bol obratile su se dopisom vezano za problem otkupa knjiga koje dobivaju od Ministarstva kulture. Ističu godinama isti problem, dobivaju knjige koje već imaju i koje su im višak, a nemaju prostora u spremištima. Pitaju postoji li mogućnost da tu građu proslijede knjižnicama u svojoj županiji koje za njima imaju potrebu. Vijeće smatra da se problem mjere otkupa knjiga treba razmotriti u cjelini te da se može prihvatiti prijedlog knjižnica iz Zadra i Bola s naglaskom na tome da sve mora biti jasno i razvidno evidentirano.

     Članica Vijeća Udiljak-Bugarinovski istaknula je da će svima dostaviti MOZVAG tablice i link na Javnu raspravu o standardima i postupku reakreditacije visokih učilišta kako bi se Vijeće moglo očitovati svojim prijedlozima i podrškom knjižničarima u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.   

     Udiljak Bugarinovski također je izvijestila Vijeće o zaključku Stručnog odbora HKD-a, (10.2.2017),  da se utvrdi/analizira koje baze podataka su interesantne korisnicima školskih i narodnih knjižnica kako bi se potaknulo osiguravanje pristupa i iz tih knjižnica, slijedom načela knjižničarske struke da je svekolika građa dostupna svim korisnicima. Vijeće je primilo informaciju i očekuje da Stručni odbor proslijedi materijal za raspravu.


Sjednica je završila u 13 sati.


Bilješku sastavila: Ivana Lacković,
viša stručna savjetnica

 

---

18. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana u Ministarstvu kulture
9. studenoga i 15. studenoga 2016. godine u 9:30 sati
 
     Na sjednici su bile nazočne predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u i njegova predsjednica Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Mladenka Jukić i Ivana Pavlaković, predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Dunja Holcer, Zrinka     Udiljak Bugarinovski i Blaženka Peradenić-Kotur te predstavnica Rektorskoga zbora Tea Grujić. Dijelu sjednice nazočile su glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić i Veronika Čelić-Tica u ime Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a.
     Iz Ministarstva kulture nazočili su načelnica Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost Dubravka Đurić Nemec (dio sjednice), iz Službe za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige voditeljica Jelena Glavić-Perčin, više stručne savjetnice Ivana Lacković i Ana Dadić.
 
Za sjednicu je predložen sljedeći
 
DNEVNI RED:
 
1. Usvajanje dnevnoga reda 18. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2. Rasprava o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti za 2017. godinu prispjelima na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi
3. Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća
4. Razno
 
Ad 1) Usvajanje dnevnoga reda 18. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
 
     Dnevni je red jednoglasno usvojen. Predsjednica Vijeća predložila je da predstavnica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a obrazloži prijedloge Povjerenstva prije rasprave o programima. To je jednoglasno prihvaćeno i time je točka 3. postala točka 2.
 
 
Ad 2) Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u 
          knjižničarskoj struci HKV-a
 
     Čelić-Tica je u ime Povjerenstva predstavila kandidate i iznijela prijedloge za dodjelu viših stručnih zvanja.
 
     Za dodjelu zvanja višega knjižničara pristigle su dvije molbe:
 
1. Gordana Gašo
2. Vedrana Kovač Vrana.     
 
     Za dodjelu zvanja knjižničarskoga savjetnika pristigle su tri molbe:
 
1. Sanja Vukasović Rogač
2. Dijana Machala
3. Sanda Hasenay.
 
     Vijeće je jednoglasno usvojilo Izvješće Povjerenstva s 8. sjednice toga tijela održane 3. studenoga 2016. godine i prihvatilo predložena zvanja.
 
 
Ad 3) Rasprava o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti za 2017. godinu
          prispjelima na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi
 
     Predsjednica Vijeća je predložila dogovor o načinu rada Vijeća i podsjetila na izraženo negodovanje zbog toga što su prethodne godine ukinuta sredstva Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. 
 
     Pavlaković je naglasila da u pojedinim slučajevima lokalna zajednice ne želi pratiti sredstva koja izdvaja Ministarstvo kulture i voditi brigu o knjižnici, a u drugim slučajevima to je zbog loše gospodarske situacije.
 
     Na temelju Poziva za predlaganja programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2017. godinu prispjelo je 330 prijava, od čega: 210 programa za nabavu knjižne i neknjižne građe, 89 programa akcija i manifestacija u knjižničnoj djelatnosti, 16 programa za razvojne programe i projekte te 15 programa u kategoriji „ostalo“.
 
     Prijavu na temelju Poziva u roku nije poslalo 12 knjižnica te je Vijeće odlučilo o tome raspravljati nakon što raspravi programe pristigle u roku Poziva.       
  
      Vijeće je jednoglasno odlučilo da će prvo raspraviti programe nabave knjižne i neknjižne građe sukladno kriterijima za vrednovanje programa:
 
      - pozitivna ocjena izvršenja programa za prethodnu godinu vezano uz sve podmirene obveze prema Ministarstvu kulture
      - posebnost županijskih matičnih knjižnica koje su, na temelju Zakona o knjižnicama i Pravilnika o matičnoj djelatnosti, nositelji i pokretači knjižnične djelatnosti u područjima svoje matičnosti
      -  broj stanovnika određenoga područja na kojemu djeluje knjižnica
      -  broj članova knjižnice
      -  broj knjiga u fondu pojedine knjižnice
      -  obrtaj fonda knjižnice (broj posudbi u knjižnici i izvan knjižnice)
      -  broj virtualnih posjeta knjižnici
      -  raspoloživ prostor knjižnice
      -  broj stručnih djelatnika
      -  usklađenost sa Standardima za narodne knjižnice
      -  proširenje djelatnosti
      -  osamostaljenje
      -  pokretanje pozitivnih promjena u knjižničarstvu
      -  zapaženo djelovanje u lokalnoj zajednici
      - jednakomjerno ulaganje osnivača knjižnice, županije, vlastitoga ili sponzorskoga prihoda i Ministarstva kulture − 50:50
      - u slučaju kada knjižnica djeluje na područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima, omjer sredstava osnivača županije, vlastitoga ili sponzorskoga prihoda i Ministarstva kulture može biti 30:70
      - u slučaju kada je osnivač prethodne godine uložio sredstva u infrastrukturu knjižnice koja je time značajno povećala prostor i proširila program, omjer sredstava osnivača županije, vlastitoga ili sponzorskoga prihoda i Ministarstva kulture može biti 30:70
      - inicijalna sredstva novim, tek osnovanim, knjižnicama
      - dodatna sredstva knjižnicama koje imaju bibliobusnu službu.
 
     Vijeće je nakon sadržajne rasprave za podržane programe dalo prijedlog iznosa sredstava za nabavu knjižne i neknjižne građe. Predložilo je sredstva za 216 programa (204 pristigla u roku i 12 naknadno pristiglih).
 
     Vezano uz program Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu „Otkup rukopisne ostavštine hrvatske skladateljice Ivane Lang“, Vijeće je predložilo da se Ministarstvu kulture sugerira osiguravanje godišnjih sredstava za financiranje otkupa vrijedne hrvatske baštine i otkupa zbirki uglednih hrvatskih kulturnih djelatnika i znanstvenika.
 
     Nastavak sjednice dogovoren je za 15. studeni 2016. u 9.30 sati u Ministarstvu kulture.
 
     Prvi dio sjednice završio je u 14 sati.
 
     Sjednica je nastavljena 15. studenoga 2016. u Ministarstvu kulture u 9.30 sati.
 
     Predsjednica Vijeća predložila je da se raspravljaju redom: akcije i manifestacije u knjižničnoj djelatnosti, razvojni programi i projekti te programi kategorije „ostalo“, što je i prihvaćeno.
 
     Naglasila je da su u kategoriji akcija i manifestacija u knjižničnoj djelatnosti brojni prijavljeni programi u smislu predstavljanja knjiga te plaćanja honorara autorima za dolazak na predstavljanje knjige. Smatra da bi te honorare trebali snositi nakladnici za svoje autore, što je prihvaćeno kao stav Vijeća po toj temi.
 
     Za dio programa koji su bili prijavljeni u kategoriji akcija i manifestacija Vijeće smatra da svojim sadržajem pripadaju u kategoriju razvojnih programa i projekata, a vrijedi i obratno. Također za pojedine programe iz kategorije „ostalo“ smatra da sadržajno pripadaju ili u akcije i manifestacije u knjižničnoj djelatnosti ili u razvojne programe i projekte. Vijeće je mišljenja da je kao i prošle godine predloženo malo razvojnih programa.
 
     Vijeće je naglasilo da iz sadržaja pojedinih prijavljenih programa nije vidljivo što se želi postići te da predlagatelji nisu uvijek sigurni za koju programsku djelatnost prijavljuju program.    
 
     Predsjednica Vijeća je istaknula da program Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu „Centar za stalno stručno usavršavanje“ treba konačno postaviti na druge osnove, uključiti sveučilišne odjele/odsjeke (Zadar i Osijek) kao partnere kojima bi trebalo omogućiti da sudjeluju u programskome odboru, oblikovanju i provedbi programa. Važno je osuvremeniti ponudu tečajeva te ponuditi webinare s novim temama kojima bi se pratio razvoj djelatnosti u svijetu i u Hrvatskoj te omogućilo osobama u udaljenim mjestima i onima koji su jedini djelatnik knjižnice da radi tečaja ne trebaju dolaziti u Zagreb ili veća središta.
 
     Za program Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu „Nacionalna normativna baza na webu“ istaknuto je da nije dovoljno jasno obrazložen u prijavnici. Vijeće je zauzelo stav da podržava program, ali da ga se ne može u ovoj godini financirati jer u prijavi nisu razrađene ključne stavke. Vijeće također smatra da je predlagatelju potrebno uputiti dopis i predložiti da za iduću godinu zatraži sredstva za izradu idejnoga projekta s jasnim ciljem, sudionicima, metodologijom i načinom vrednovanja.
 
     Vijeće je raspravljalo o prijavljenim programima te je za prihvaćene programe odredilo sredstva:
 
- 77 programa u kategoriji akcija i manifestacija u knjižničnoj djelatnosti i
- 10 programa u kategoriji razvojnih programa i projekata.
 
     Vijeće je ponovno pregledalo iznose predviđene za nabavu knjižne i neknjižne građe te je određeni broj iznosa korigiralo kako bi raspodjela sredstava bila u skladu s kriterijima za dodjeljivanje potpora i raspoloživim sredstvima.
 
     Vijeće je raspravljalo i o kriterijima za dodjelu sredstava i predložilo da se za iduću godinu pripreme kriteriji prema kojima bi knjižnice bile razvrstane po tipovima sukladno Standardima za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (NN 58/99). Za svaki od sedam tipova knjižnice bio bi predviđen najmanji i najveći iznos sredstava, a unutar tipova razmatrali bi se podatci o knjižnicama prema sadašnjim kriterijima, u skladu s kojima bi se predložila sredstva za potporu.   
 
Ad 3) Razno
 
     Nastavno na dopis Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a vezano uz predmet Prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/11, 16/14 i 60/14), Vijeće je jednoglasno zauzelo stav da se on konačno objavi.
 
Sjednica je završila u 14.30 sati.
 
Zapisnik sastavila:
Ivana Lacković, viša stručna savjetnica
 
   

---

17. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana u Ministarstvu kulture
27. rujna 2016. u 9 sati i 30 minuta
 
     Na sjednici su bile nazočne predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u i njegova predsjednica prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta gđa Ivana Pavlaković i gđa Mladenka Jukić te predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva dr. sc. Dunja Holcer i mr. sc. Blaženka Peradenić-Kotur. U ime Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu sjednici je nazočila dr. sc. Tinka Katić, pročelnica Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo. Također, sjednici je nazočila zamjenica  predsjednice Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a gđa Veronika Čelić-Tica.

     Iz Ministarstva kulture bili su nazočni načelnik Sektora za normativne i upravno-pravne poslove mr. sc. Tomislav Jelić, dijelu sjednice, načelnica Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost gđa Dubravka Đurić Nemec te iz Službe za knjižničnu djelatnost voditeljica gđa Jelena Glavić-Perčin i viša stručna savjetnica gđa Ana Dadić.
     Iz opravdanih razloga sjednici nisu nazočile predstavnica Rektorskog zbora gđa Tea Grujić i predstavnica Hrvatskoga knjižničarskog društva gđa Marijana Mišetić.
 
Predsjednica Vijeća otvorila je sjednicu i predložila sljedeći
 
DNEVNI RED:
1.    Dogovor oko postupanja u vezi Strategije hrvatskoga knjižničarstva 2016.-2020. i Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti
2.    Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
3.    Razno
 
Dnevni red sjednice jednoglasno je prihvaćen.

AD 1) Dogovor oko postupanja u vezi Strategije hrvatskoga knjižničarstva 2016.-2020. i Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti

     Predsjednica Vijeća sazvala je sjednicu jer smatra da je potreban dogovor svih članica oko daljnjeg postupanja u vezi Strategije hrvatskoga knjižničarstva 2016.-2020. i Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, te utvrđivanja jasnog stava Vijeća oko ovih pitanja koja su od posebne važnosti za razvoj knjižničarske struke.

     Vijeće nije zadovoljno načinom i brzinom kojom se obavljaju poslovi vezani za strateške dokumente neophodne za razvoj knjižničarske struke te je nakon konstruktivne i opsežne rasprave, u kojoj su sudjelovali svi prisutni, zaključilo da je potrebno uputiti dopis ministru u kojemu će zatražiti njegovu hitnu reakciju u rješavanju navedenih problema.
 
AD 2) Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a

     Čelić-Tica je u ime Povjerenstva predstavila kandidate i iznijela prijedloge za dodjelu viših stručnih zvanja.

     Za dodjelu zvanja višeg knjižničara pristigle su dvije molbe:
1.    Bernarda Kos
2.    Renata Petrušić

     Za dodjelu zvanja knjižničarskog savjetnika pristigle je jedna molba:
1.    dr. sc. Grozdana Sirotić

     Vijeće je jednoglasno usvojilo izvješće Povjerenstva sa 7. sjednice tog tijela održane  15. srpnja 2016. godine i prihvatilo predložena zvanja.
 
AD 3) Razno

• Holcer je još jedanput pozvala prisutne da prisustvuju 41. skupštini Hrvatskoga knjižničarskog društva koja će održati od 12. do 15. listopada 2016. godine u Primoštenu.
• Holcer je izvijestila prisutne da će HKD u suradnji s inicijativom Public Libraries 2020 i drugim predstavnicima nacionalnih knjižničarskih udruga 18. i 19. listopada  2016. godine održati sastanak u Europskome parlamentu na kojem će upoznati zastupnike s važnom ulogom koju narodne knjižnice imaju u društvu.
• Đurić Nemec izvijestila je prisutne da Udruga knjižnica „Konzorcij Crolist“ ima novu predsjednicu, ravnateljicu Sveučilišne knjižnice u Rijeci Senku Tomljanović te da Udruga nastavlja rad na skupnom katalogu.

 

---

16. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana u Ministarstvu kulture
25. svibnja 2016. godine u 12:00 sati i 2. lipnja 2016. u 9.30 sati
 
 
     Prvom su dijelu sjednice nazočile predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u i njegova predsjednica Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Mladenka Jukić i Ivana Pavlaković, predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Dunja Holcer, Marijana Mišetić i Blaženka Peradenić-Kotur te predstavnica Rektorskoga zbora Tea Grujić. Sjednici je također nazočila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić, a dijelu sjednice Veronika Čelić-Tica u ime Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a.
     Iz Ministarstva kulture bile su nazočne načelnica Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost Dubravka Đurić Nemec, iz Službe za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige voditeljica Jelena Glavić-Perčin, više stručne savjetnice Ivana Lacković i Ana Dadić i stručna savjetnica Sanja Klisurić te viša upravna savjetnica iz Uprave za pravne i financijske poslove Nikolina Šipić Pahanić.
 
Za sjednicu je predložen sljedeći
 
DNEVNI RED:
 
1.   Usvajanje dnevnog reda 16. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2.   Anketa o e-posudbi u narodnim knjižnicama koju je provela Služba za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige
3.   Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu: Izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
4.   Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2015. godinu
5.   Predstavka o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
6.   Dopis: Upit M. Rašić vezano za polaganje stručnog ispita u knjižničarskoj struci – na zahtjev, očitovanje Sektora za normativne i upravno-pravne poslove Ministarstva kulture
7.   Izvješće o sastanku u Ministarstvu kulture s temom: Dogovor u vezi izvanrednih studija iz informacijskih i komunikacijskih znanosti - smjer bibliotekarstvo/knjižničarstvo
8.   Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća
9.   Hrvatsko knjižničarsko društvo: Pokretne knjižnice – programska podloga 
10. Razno
 
Ad 1) Usvajanje dnevnoga reda 16. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
 
     Predsjednica Vijeća predložila je da se 8. točka dnevnoga reda stavi kao 2. točka kako bi Veronika Čelić-Tica u ime Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a prva mogla podnijeti izvješće.
 
     Dnevni je red jednoglasno usvojen.
 
 
Ad 2) Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u  knjižničarskoj struci HKV-a
 
     Čelić-Tica je u ime Povjerenstva predstavila kandidate i iznijela prijedloge za dodjelu viših stručnih zvanja.
 
     Za dodjelu zvanja višeg knjižničara pristigle su četiri molbe:
 
1.  Giunio Kluk
2.  Anamarija Starčević Štambuk
3.  Branka Marijanović
4.  Ana Vukadin
           
     Za dodjelu zvanja knjižničarskog savjetnika pristigle su dvije molbe:
 
1.  Danijela Getliher
2.  Milka Tica
 
     Vijeće je jednoglasno usvojilo izvješće Povjerenstva sa 6. sjednice tog tijela održane  6. svibnja 2016. godine i prihvatilo predložena zvanja.
 
     Prije prelaska na sljedeću točku dnevnog reda predsjednica Vijeća obavijestila je prisutne da je neposredno prije sjednice zajedno s gospođom Đurić Nemec, načelnicom Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost i gospođom Glavić-Perčin, voditeljicom Službe za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige bila pozvana na sastanak kod zamjenice ministra Ane Lederer.
     Predsjednica Vijeća izvijestila je kako je vezano uz dva ključna pitanja, pitanje Strategije hrvatskoga knjižničarstva 2016. – 2020 i pitanje Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, zamjenica ministra potvrdila da će Strategiju nakon iščitavanja sa svim obrazloženjima s e-rasprave uputiti u daljnju proceduru i da će u dogovoru s Upravom za pravne i financijske poslove potaknuti da Zakon također krene u daljnju proceduru. Predsjednica Vijeća ukazala je i na problem položaja knjižnične djelatnosti i Vijeća unutar Ministarstva kulture prema kojem Vijeće nema uvida u odluke koje se donose na drugim povjerenstvima unutar Ministarstva kulture. Također je ukazala na manjkavosti modela otkupa knjiga i potrebu preispitivanja postojećeg modela na osnovi čega bi se pristupilo promjeni koja bi bila najpovoljnija za položaj knjižnica ne uzimajući u obzir položaj nakladnika. Nadalje, založila se i za potrebu ponovnog razmatranja odluke o neodjeljivanju sredstava za programe CSSU-a i izrade nacionalnog kataložnog pravilnika, jer je Vijeće predložilo financiranje tih projekata zbog njihove iznimne važnosti na nacionalnoj razini, istaknuvši pritom da nije riječ o redovnoj djelatnosti NSK-a, već o razvojnim projektima u kojima sudjeluju i druge knjižničarske i akademske ustanove i tijela.
  
 
Ad 3) Anketa o e-posudbi u narodnim knjižnicama koju je provela Služba za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige
 
     Viša stručna savjetnica iz Službe za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige Ana Dadić izvijestila je prisutne kako je upitnik poslan u siječnju 2016. na adrese svih narodnih knjižnica u Hrvatskoj, a cilj je bio saznati nude li knjižnice uslugu posudbe e-knjige, koju vrstu platforme koriste te koliko i kakvih vrsta čitača.
     Od 209 knjižnica na koje je upitnik poslan, 153 knjižnice odnosno 73% knjižnica je odgovorilo na 12 postavljenih pitanja.
     Zaključak je kako je usluga posudbe u e-knjiga u hrvatskim narodnim knjižnicama tek u začetku. Samo 14,4% narodnih knjižnica nudi određeni oblik posudbe e-knjiga, a od tog postotka čak 81,8% odnosi se na osnovni oblik korištenja e-knjiga posudbom e-uređaja u knjižnici ili izvan nje. Samo 2 knjižnice nude posudbu e-knjiga putem platformi, jedna u suradnji sa slovenskom, a jedna s talijanskom knjižnicom.
     Zanimljivo je da preko 50% narodnih knjižnica ima u planu uvođenje određenog oblika posudbe e-knjiga u idućih godinu dana, dok 14,2% planira posudbu putem platforme.
Iako gotovo pola ispitanih knjižničara ne zna (39,9%) ili čak misli da e-knjiga ne bi privukla nove korisnike u knjižnice (6,5%), čak 75,7 % knjižničara spremno je u slučaju uvođenja usluge posudbe e-knjiga dio sredstava namijenjenih za nabavu tiskanih knjiga prenamijeniti za nabavu ili pristup e-knjigama.
 
     Dadić smatra kako je upravo iz tog razloga potrebno na nacionalnom nivou, kroz suradnju države i struke, osmisliti sustav za posudbu e-knjiga uspostavom platforme za nabavu, obradu, pohranu i posudbu e-knjiga za sve narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj, a ne pojedinačno.
 
     Đurić Nemec se nadovezala na podneseno izvješće rekavši kako je o toj analizi izvijestila na sastanku NAPLE-a održanom prije dva tjedna i kako smatra da su rezultati ankete s obzirom na objektivno stanje ohrabrujući i vrlo korisni za strateško promišljanje budućeg modela koji treba osmisliti na široj stručnoj osnovi.
 
     Mišetić je naglasila kako analiza nudi vrijedne podatke, ali ne treba smetnuti s uma kako je e-knjiga isključivo informatička usluga i kao takva ovisi o načelnom i pojedinačnom stavu nakladnika i traži ulaganje cijele zajednice. Rješenje vidi u izgradnji cjelovite nacionalne platforme.
  
 
Ad 4) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu: Izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
 
     Predsjednica Vijeća otvara raspravu na temu Prijedloga izmjena i dopuna Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci koji je uputila NSK.
Iznijela je 3 sadržajne primjedbe:
- nije nužno unositi u Pravilnik da se jedan član ispitnog povjerenstva bira iz redova NSK-a
- umjesto što se navodi da Ministarstvo kulture utvrđuje visinu naknade i troškova stručnog ispita na prijedlog NSK-a trebalo bi stajati na prijedlog HKV-a
- treba izričito staviti da sredstva naknade snosi poslodavac
     Povela se rasprava vezano uz treću primjedbu i odlučeno je da se rečenica oblikuje tako da glasi: ˝ Troškove stručnog ispita snosi poslodavac. Ukoliko pristupnik nije u radnom odnosu, troškove stručnog ispita, pristupnik može snositi sam.˝
 
     Zaključeno je da Vijeće prihvaća Prijedlog NSK-a da se ide u izmjene Pravilnika s tim da se uvaže gore navedene tri sadržajne primjedbe.
 
  
Ad 5) Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2015. godinu
 
     Nakon provedene rasprave, Vijeće je odlučilo kako prihvaća Izvješće uz sljedeće napomene:
 
- da se ustraje na zaključku i preporuci da NSK postavi planiranje i provedbu djelatnosti koristeći primjerene radne procese i upravljačke metode,
- da se ustraje na zaključku i preporuci da NSK uvede sustav za praćenje kvalitete rada i vrednovanje usluga,
- da se od Vlade traži obrazloženje razloga sustavnog smanjivanja sredstava za djelovanje NSK-a te ukaže na nužnost povećanja sredstava za nabavu građe i upravljanje zbirkama
- da se ustraje na zaključku i preporuci o pravičnom sudjelovanju u financiranju aktivnosti vezanih uz obrazovanje i znanost, s jedne strane, i općedruštvenih i kulturoloških zadaća, s druge strane.
- da HKV raspravi novi organizacijski model NSK-a i dostavi svoje mišljenje ministru
- da se ustraje na traženju da NSK dostavlja HKV-u i svoje godišnje planove i strateške dokumente na uvid i raspravu
- liste obveznog primjerka koji NSK distribuira treba upotpuniti  s utvrđenom pojedinačnom cijenom obveznog primjerka  (Grujić naglasila da na problem upozorava od 2009., ali je on prisutan oduvijek)
 
           
Ad 6) Predstavka o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu informacija o nemogućnosti financiranja nabave protupožarnog sustava s pozicije knjižnične djelatnosti
 
     Glavić-Perčin pročitala je dopis koji je Služba za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige uputila Kabinetu Ministarstva kulture u kojemu stoji da unatoč razumijevanju težine i važnosti rješavanja problema zamjene sustava protupožarne zaštite u NSK – Halon 1301, unatoč svim dogovorima koji su postignuti, a o kojima smo pismeno obaviješteni u više navrata od strane NSK-a u Zagrebu te Ministarstva zaštite okoliša i prirode, ne postoji zakonsko uporište kojim bi se s proračunske pozicije, na aktivnosti A781003 Programi knjižnične djelatnosti mogla financirati protupožarna zaštita u NSK-Halon 1301.
 
     NSK je dopis vezan uz zamjenu protupožarnog sustava u međuvremenu uputila Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture.
 
     Zaključeno je kako će Vijeće u očitovanju o Izvješću o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2015. godinu od Vlade Republike Hrvatske zatražiti hitnu intervenciju po pitanju rješavanja problema financiranja protupožarnog sustava zbog mogućih razmjera katastrofe i nepovratnog uništenja hrvatske pisane kulturne baštine.
  
     Prvi dio sjednice je završio u 14:30 sati, a nastavak je dogovoren za četvrtak, 2.6.2016. u 9:30.
  
     Drugom su dijelu sjednice nazočile predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u i njegova predsjednica Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Mladenka Jukić, predstavnica Hrvatskoga knjižničarskog društva Blaženka Peradenić-Kotur te predstavnica Rektorskoga zbora Tea Grujić.
      Iz Ministarstva kulture bile su nazočne načelnica Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost Dubravka Đurić Nemec, iz Službe za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige voditeljica Jelena Glavić-Perčin, više stručne savjetnice Ivana Lacković i Ana Dadić i stručna savjetnica Sanja Klisurić te viša upravna savjetnica iz Uprave za pravne i financijske poslove Nikolina Šipić Pahanić.
     Iz opravdanih razloga sjednici nisu nazočile predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Ivana Pavlaković, predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Dunja Holcer i Marijana Mišetić te glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić.
 
     Predsjednica Vijeća otvorila je nastavak sjednice i predložila sljedeći
 
DNEVNI RED:
 
11. Usvajanje dnevnog reda nastavka 16. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
12. Dopis: Upit M. Rašić vezano za polaganje stručnog ispita u knjižničarskoj struci – na zahtjev, očitovanje Sektora za normativne i upravno-pravne poslove Ministarstva kulture
13. Izvješće o sastanku u Ministarstvu kulture s temom: Dogovor u vezi izvanrednih studija iz informacijskih i komunikacijskih znanosti - smjer bibliotekarstvo/knjižničarstvo
14. Hrvatsko knjižničarsko društvo: Pokretne knjižnice – programska podloga 
15. Razno
 
Ad 1) Usvajanje dnevnoga reda nastavka 16. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
 
Predsjednica Vijeća izvijestila je da je predstavnica Rektorskoga zbora Tea Grujić ministru kulture podnijela ostavku na članstvo u radnoj grupi za izradu Akcijskog plana Strategije hrvatskog knjižničarstva 2015. – 2020. te istaknula da HKV treba predložiti novoga člana Povjerenstva.
Dnevni red je prihvaćanjem ove dopune jednoglasno usvojen.
 
 
Ad 2) Dopis: Upit M. Rašić vezano za polaganje stručnog ispita u knjižničarskoj struci – na zahtjev, očitovanje Sektora za normativne i upravno-pravne poslove Ministarstva kulture
 
Vezano uz predmetni upit, Vijeće je zaključilo kako će uputiti dopis Sektoru za normativne i upravno-pravne poslove i kako će se prema osobama kojima je gospođa Rašić uputila predmetni upit očitovati s objašnjenjem temeljem kojega predstavku gospođe Rašić smatra potpuno neutemeljenom.
 
 
Ad 3) Izvješće o sastanku u Ministarstvu kulture s temom: Dogovor u vezi izvanrednih studija iz informacijskih i komunikacijskih znanosti - smjer bibliotekarstvo/knjižničarstvo
 
Predsjednica Vijeća je izvijestila da je na sastanku održanom 29. travnja 2016. dogovoreno da će sva tri odsjeka/odjela za informacijske znanosti na kojima se izvode programi iz knjižničarstva u roku od mjesec dana dostaviti svoje prijedloge. Budući da su prijedlozi službeno dostavljeni, članice Vijeća upoznate su sa sadržajem dopisa  u kojemu se slijedom navedenih prijedloga traži hitna izmjena Pravilnika.
 
Vijeće je zaključilo da se prihvaćaju sve predložene izmjene odsjeka/odjela te  prijedlog NSK-a za izmjenama Pravilnika vezano uz provođenje stručnih ispita te da se sve predložene izmjene unesu u obliku u kojemu su prihvaćene nakon rasprave.  Prijedlog Vijeća će se zajedno s kopijama upućenih prijedloga izmjena i izvoda zapisnika sa sjednice uputiti Sektoru za normativne i upravno-pravne poslove na daljnje postupanje.
 
 
 
Ad 4) Hrvatsko knjižničarsko društvo: Pokretne knjižnice – programska podloga 
 
Povela se rasprava o dostavljenom materijalu o pokretnim knjižnicama. Istaknuti su veliki napori matičnih službi i narodnih knjižnica koje stalno obilaze lokalne sredine i lokalnim vlastima ukazuju na potrebu financiranja pokretnih knjižnica.
Kao glavni problemi istaknuti su nabava i održavanje vozila.
Zaključak Vijeća je da se ministru uputi pismo u kojemu će se iz dostavljenog materijala izvući najvažnije te istaknuti da je struka jedinstvena i u potpunosti podržava inicijative i upućene zaključke vezano uz jačanje mreže pokretnih knjižnica. Od gospodina ministra će se zatražiti njegova podrška.
Također će se zatražiti od pomoćnika ministra Blaža Žilića da sazove sastanak na kojemu će s predstavnicima Vijeća raspraviti modalitete učinkovitije organizacije djelatnosti vezano uz sve knjižnične programe te  mu ukazati na važnost i potrebu financiranja pokretnih knjižnica i matične djelatnosti u Hrvatskoj.
 
 
Ad 5) Razno 
 

• Predsjednica Vijeća izvijestila je prisutne o dopisu kojim je Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti u Zagrebu predložilo dr. sc. Anu Barbarić u Povjerenstvo za izradu novog Pravilnika.
• Vijeće je obaviješteno o zaprimanju upita mailom kojim se traži informacija o pristupanju diplomiranog bibliotekara koji je poslove obavljao temeljem ugovora o djelu polaganju stručnog ispita za diplomiranog knjižničara. Vijeće je zaključilo da se upit proslijedi Sektoru za normativne i upravno-pravne poslove koji će ponuditi relevantno pravno tumačenje.
• Vezano uz ostavku Tee Grujić na članstvo u radnoj grupi za izradu Akcijskog plana Strategije hrvatskog knjižničarstva 2015. – 2020. Vijeće je zaključilo kako ne može odlučiti o zamjeni, već će zatražiti prijedloge i o zamjeni odlučiti na sljedećoj sjednici.
• Vezano uz zahtjev NSK-a za financiranjem Obilježavanja 450. obljetnice Sigetske bitke, zaključeno je da će Vijeće uputiti prijedlog ministru da se financira izložba s 30.000,00 kn. Predlaže se da se NSK za financiranje izrade bibliografije kao znanstvenog dijela obrati MZOS-u, a za digitalizaciju Odjelu za digitalizaciju Ministarstva kulture.
• Vezano uz molbu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli za potporom za ustupanje prostora bivše vojne knjižnice Doma hrvatskih branitelja za smještaj recentne knjižnične građe, Vijeće je odlučilo da će uputiti pismo podrške s naglaskom na važnosti zaštite kulturne baštine.
• Vezano uz Suglasnost za upis knjižnične djelatnosti bolničkih ustanova u sudski registar djelatnosti Republike Hrvatske, Vijeće je obaviješteno o odgovoru Sektora za normativne i upravno-pravne poslove Komisiji za bolničke knjižnice HKD-a.
• Vezano uz dopis NSK-a i Filozofskog fakulteta u Zagrebu i imenovanje radnih skupina za podzakonske akte, Vijeće je odlučilo pričekati dok ne bude poznato  vrijeme donošenja Strategije i Zakona.
• Nakon što je obaviješteno o imenovanju Radne skupine za izradu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, Vijeće je jednoglasno donijelo zaključak o potrebi da se ukaže na nužnost sustavnog konzultiranja struke prilikom djelovanja Radne skupine.

 
Sjednica je završila u 12:15 sati.
 
Zapisnik sastavila:
Sanja Klisurić, stručna savjetnica
                                                                 
Zapisnik 14. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane u Ministarstvu kulture
26. veljače 2016. godine u 9:30 sati

     Na sjednici su bile nazočne predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u i njegova predsjednica Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Mladenka Jukić te predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Dunja Holcer i Blaženka Peradenić-Kotur. Sjednici je također nazočila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić, a dijelu sjednice predsjednica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a dr. sc. Marina Vinaj.
     Iz Ministarstva kulture bili su nazočni ministar dr. sc. Zlatko Hasanbegović, na dijelu sjednice, te iz Službe za knjižničnu djelatnost voditeljica Jelena Glavić-Perčin, više stručne savjetnice Ivana Lacković i Ana Dadić, stručna savjetnica Sanja Klisurić te vježbenik Ivan Božić.
     Iz opravdanih razloga sjednici nisu nazočile predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Ivana Pavlaković, predstavnica Hrvatskoga knjižničarskog društva Marijana Mišetić te predstavnica Rektorskoga zbora Tea Grujić.

Za sjednicu je predložen sljedeći

DNEVNI RED:

1. Usvajanje dnevnoga reda 14. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2. Obavijest o sastanku predsjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća s Tomislavom Jelićem, načelnikom Sektora za normativne i upravno-pravne poslove, Dubravkom Đurić Nemec, načelnicom Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost, i Kristinom Vlašiček Novoselec, voditeljicom Službe za normativne poslove u kulturi i medijima iz Ministarstva kulture
3. Imenovanja radnih skupina za podzakonske akte
4. Prijedlog Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu: Sporazum o suradnji u organizaciji i provođenju stručnih ispita na području knjižničarstva ‒ mišljenje Sektora za normativne i upravno-pravne poslove
5. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu: Izvješće glavne ravnateljice o zatečenom stanju u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu
6. Pravilnik o unutarnjem ustroju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu – obavijest
7. Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća
8. Razno.


Ad 1) Usvajanje dnevnoga reda 14. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća

     Predsjednica Vijeća predložila je da se 7. točka dnevnoga reda stavi kao 2. točka kako bi predsjednica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a Marina Vinaj, koja je zbog obveza morala ranije napustiti sjednicu, mogla podnijeti izvješće. Također je predložila da se 3. točka prebaci pod točku 7. Razno, ali i da se o njoj detaljno raspravi na idućoj sjednici budući da do sjednice nisu stigli nikakvi prijedlozi za imenovanja radnih skupina.
    Novopredloženi dnevni red jednoglasno je usvojen.


Ad 2) Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a

     Predsjednica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a Marina Vinaj izvijestila je Vijeće o prijedlozima donesenima na 4. i 5. sjednici Povjerenstva, održanima 11. prosinca 2015. i 17. veljače 2016.
     Razmatrano je 10 zamolbi, a jedna zamolba nije prihvaćena jer kandidatkinja nije prikupila dovoljan broj bodova.
     Vinaj je izvijestila da se Povjerenstvo složilo o dodjeli zvanja kandidatima kako je navedeno u izvješćima te iznijela prijedlog Povjerenstva.

     Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog Povjerenstva da se za zvanje više knjižničarke predloži:
• dr. sc. Jasna Kovačević
• Nada Topić
• Dina Mašina
• mr. sc. Jasminka Mihaljević i
• Katja Matković Mikulčić,
a za zvanje knjižničarskih savjetnica:
• dr. sc. Svjetlana Mokriš
• mr. sc. Sofija Konjević
• dr. sc. Dunja Holcer i
• dr. sc. Irena Galić Bešker.

     Vinaj je prije odlaska prisutne podsjetila na već poznati problem nerazmjera traženih i skupljenih bodova u skladu s Mjerilima za ocjenjivanje stručne sposobnosti te ukazala na potrebu da se prilikom izmjene podzakonskih akata o tome povede računa.
Članice Vijeća su se složile.


Ad 3) Obavijest o sastanku predsjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća s Tomislavom Jelićem, načelnikom Sektora za normativne i upravno-pravne poslove, Dubravkom Đurić Nemec, načelnicom Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost, i Kristinom Vlašiček Novoselec, voditeljicom Službe za normativne poslove u kulturi i medijima iz Ministarstva kulture

     Predsjednica Vijeća izvijestila je prisutne kako je povod sazivanju sastanka bio njezino duboko nezadovoljstvo dosadašnjom suradnjom sa Sektorom za normativne i upravno-pravne poslove Ministarstva kulture oko rada na donošenju Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Nezadovoljstvo je kulminiralo činjenicom da je, usprkos tome što je u Strategiji Ministarstva kulture bilo navedeno da se novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti trebao naći na dnevnome redu u drugome tromjesečju 2015., bez ikakve najave i konzultacija s HKV-om, prebačen u četvrto tromjesečje kao i time što se Sektor za normativne i upravno-pravne poslove nije oglasio od rujna mjeseca kada je dobio na uvid usvojeni tekst Prijedloga Zakona.
     Na sastanku je zaključeno kako će stručnjaci iz Sektora za normativne i upravno-pravne poslove pregledati obrazac koji je propisan i u kojemu se mora obrazložiti zašto se, umjesto unošenja izmjena i dopuna u postojeći zakon, pristupa izradi novoga zakona. Zaključeno je kako će pravnici moguće dopune u obrazac unijeti do kraja siječnja 2016. godine. Nakon toga trebali su pregledati tekst Prijedloga Zakona i uskladiti ga s direktivama Europske unije. Zatim su se tekst Prijedloga Zakona i obrazac trebali uputiti novoimenovanom pomoćniku ministra kulture sa zamolbom da inicira postupak savjetovanja sa socijalnim partnerima i da se na sjednici HKV-a u veljači ministru predloži imenovanje nove radne skupine. Na sljedećoj sjednici HKV-a koncem ožujka ili početkom travnja provela bi se prema daljnjoj proceduri rasprava o Prijedlogu koji već postoji, ali koji formalno mora ići ponovno da bi se zatim Zakon postavio na mrežno mjesto e-savjetovanja, gdje bi mjesec dana bio dostupan za javnu raspravu, savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Nakon provedenog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću tekst Zakona u lipnju bi išao na prvo čitanje u Hrvatski sabor te u rujnu ili listopadu na drugo čitanje.
     Međutim, nakon što je predsjednica Vijeća uočila da stvari opet ne idu svojim tokom, uputila je načelnici Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost Dubravki Đurić Nemec pismeni upit o tome. Odgovor koji je Đurić Nemec dobila iz Sektora za normativne i upravno-pravne poslove glasio je da je obrazac napravljen i upućen u Kabinet ministra.

     Sjednici se pridružio ministar dr. sc. Zlatko Hasanbegović. Nakon upoznavanja s prisutnima i uvodnoga pozdrava rekao je kako stoji na raspolaganju vezano uz sve inicijative HKV-a. Naglasio je važnost donošenja konačnog oblika Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti te obećao sastanak s konkretnim informacijama nakon izglasavanja državnoga proračuna.
     Predsjednica Vijeća zahvalila je ministru na dolasku i ukratko iznijela problematiku vezanu uz donošenje Strategije hrvatskoga knjižničarstva 2016. ‒ 2020. i Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.
     Iznijela je prijedlog da se kod ministra nađu predsjednici knjižničnoga, muzejskoga i arhivskoga vijeća kako bi se dogovorili o temeljnim načelima, koja bi podržavale sve tri struke na zajedničkoj izradi novih zakona, s čime se ministar složio.
    Ministar je naglasio važnost NSK-a i rekao da je otvoren za sastanak s glavnom ravnateljicom NSK-a.
    Ministar je sjednicu napustio u 10:30 sati.

    Vijeće je donijelo zaključak kako će ministru uputiti promemoriju vezanu uz dosadašnju proceduru donošenja Strategije hrvatskog knjižničarstva 2016. ‒ 2020. i Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, zatražiti sastanak te pokušati dogovoriti sastanak s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta oko položaja NSK-a, njezinog financiranja i ostalih ključnih problema o kojima se do sada na sjednicama Vijeća raspravljalo.
    Glavna ravnateljica NSK-a kao komentar na pitanje Zakona naglasila je važnost donošenja Zakona u 2016. godini zbog toga što unutarnji nadzor MZOS-a očekuje da se u NSK-u do kraja 2016. zaposle ravnatelji ili pomoćnici razdjela, a budući da tih radnih mjesta nema u sadašnjoj sistematizaciji, potrebno je donijeti izmjene u Statutu, što nije moguće bez donošenja novoga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.


Ad 4) Prijedlog Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu: Sporazum o suradnji u organizaciji i provođenju stručnih ispita na području knjižničarstva ‒ mišljenje Sektora za normativne i upravno-pravne poslove


     Služba za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige zaprimila je 23. studenoga 2015. pisano mišljenje Sektora za normativne i upravno-pravne poslove koje glasi da se položaj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, glede obavljanja poslova vezanih uz stručne ispite, treba definirati izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci.

     Nakon provedene rasprave Vijeće je zaključilo kako će NSK pristupiti izradi prijedloga za izmjenu Pravilnika o stručnim ispitima u dijelu koji se odnosi na odnos NSK-a i Ministarstva kulture i kako će nam taj Prijedlog iznijeti na sljedećoj sjednici HKV-a. O tome će pisanim putem obavijestiti Sektor za normativne i upravno-pravne poslove.


Ad 5) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu: Izvješće glavne ravnateljice o zatečenome stanju u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu

     Glavna ravnateljica NSK-a iz Izvješća o zatečenome stanju u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu kao ključne je probleme izdvojila nedostatno financiranje, starost zgrade, visoke troškove, pogotovo troškove vode, neriješenu situaciju s knjižničnim sustavom te visoke iznose zateznih kamata.
     Glede protupožarne zaštite u NSK-u i zamjene otrovnoga plina halona, čije je financiranje u potpunosti obećao snositi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, glavna je ravnateljica naglasila da ono što je njima potrebno od Ministarstva kulture, MZOS-a i Ministarstva zaštite okoliša i prirode jest otvorena i jasna podrška budući da se radi o zaštiti nacionalne kulturne baštine.
    Predsjednica Vijeća na kraju je naglasila da je prema sadašnjem Zakonu o knjižnicama HKV najviše savjetodavno i stručno tijelo za pitanja knjižnične djelatnosti u Republici Hrvatskoj i da je svaki takav problem najbolje slati izravno HKV-u.
     HKV će svoje mišljenje i preporuku tada proslijediti izravno ministru.
     Vezano uz to, ukazano je na potrebu da svi dopisi koji pristignu u Ministarstvo kulture, a odnose se na problematiku knjižnica i knjižnične djelatnost, stignu u Službu za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige na znanje kako bi o njima mogao biti upoznat HKV.

Ad 6) Pravilnik o unutarnjem ustroju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu – obavijest

    Glavna ravnateljica NSK-a kratko je izvijestila da se na osnovi pravnoga zahtjeva unutarnjega nadzora MZOS-a i državne revizije prišlo izradi novog ustroja NSK-a kako bi se riješila stručna napredovanja, neriješeni koeficijenti, nepravilnosti u ugovorima i napravila reorganizacija ondje gdje je bilo potrebno. U postojećem zakonskom okviru ukinuti su odsjeci, a zadržan je model odjela kako bi djelatnici unutar svakog odjela mogli stručno napredovati. Stručno vijeće je to podržalo kao i prelazak na koordinatore poslovnih procesa.
    Na kraju je rekla da je u tijeku izrada Strategije NSK-a.

    Predsjednica Vijeća je zaključila da će Vijeće o Izvješću NSK-a za 2015. vrlo detaljno raspravljati kada ono dođe i bude uvršteno u dnevni red sjednice Vijeća.


Ad 7) Razno

a) Vijeće je obaviješteno o dopisima dviju studentica izvanrednoga diplomskog studija knjižničarstva Filozofskoga fakulteta u Zagrebu koje navode da su stekle Pravilnikom propisanih 60 ECTS-a iz temeljnih predmeta knjižničarstva i time pravo polaganja stručnog ispita. Izražavaju bojazan da im Filozofski fakultet to neće omogućiti jer nisu završile studij i stekle diplomu.
Zaključeno je da je potrebno zatražiti kolegice da dostave prijepis položenih predmeta i popis literature kako bi se iz sadržaja vidjelo jesu li položeni temeljni predmeti knjižničarstva kao i organizirati sastanak s Danielom Živković, predsjednicom Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci, kako bi se razjasnile nedoumice.

b) Vijeće je obaviješteno o dopisu gospodina Krešimira Martinovića iz Slavonskoga Broda koji traži pomoć pri otvaranju samostalne specijalne knjižnice iz područja humanističkih znanosti, polja filozofije i polja teologije.
     Zaključeno je kako ima premalo podataka za konkretan odgovor i kako mu treba odgovoriti da pošalje elaborat sa svim potrebnim podatcima.

c) Vijeće je obaviješteno o požurnici NSK-a na osnovi dopisa iz 2014. Proširenje djelatnosti NSK-a
Zaključeno je kako će se Vijeće u dopisu ministru pozitivno izraziti o inicijativi proširenja djelatnosti naglašavajući kako je to uobičajena praksa u svijetu i predložiti ministru da podrži dobivanje predmetne suglasnosti za proširenje.

d) Dunja Holcer ukratko je iznijela stav HKD-a vezano uz imenovanje radnih skupina za podzakonske akte. Navela je kako su u HKD-u održali sjednice izvršnoga i stručnog odbora na kojima su odlučili da će sudjelovati u svim aktivnostima u Ministarstvu kulture, ali uz detaljnije informacije o podzakonskim aktima.
     Glavić-Perčin obećala je da će poslati kompletnu dokumentaciju vezanu uz donošenje podzakonskih akata.
 

---

Zapisnik 13. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane u Ministarstvu kulture
6. listopada 2015. godine u 10.00 sati i 26. listopada 2015. godine u 10.00 sati

     Prvom dijelu sjednice bile su nazočne predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u i njegova predsjednica Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Mladenka Jukić i Ivana Pavlaković, predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Marijana Mišetić i Blaženka Peradenić-Kotur te predstavnica Rektorskoga zbora Tea Grujić.
     Sjednici je također nazočila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić, a dijelu sjednice članica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a dr. sc. Zagorka Majstorović.
     Iz Ministarstva kulture bili su nazočni iz Službe za knjižničnu djelatnost voditeljica Jelena Glavić-Perčin, više stručne savjetnice Ivana Lacković i Ana Dadić, stručna savjetnica Sanja Klisurić te vježbenik Ivan Božić. Dijelu sjednice nazočili su pomoćnik ministra Vladimir Stojsavljević i voditeljica Službe za normativne poslove u kulturi i medijima Kristina Vlašiček Novoselec.
Iz opravdanih razloga sjednici nije nazočila predstavnica Hrvatskoga knjižničarskog društva Dunja Holcer.

     Za sjednicu je predložen sljedeći

DNEVNI RED:

1. Usvajanje dnevnoga reda 13. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2. Nacrt Strategije hrvatskoga knjižničarstva 2016. – 2020.; nakon e-savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, prijedlozi i nadopune
3. Sastanak ravnatelja sveučilišnih knjižnica – obavijest
4. Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
5. Rasprava o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti za 2016. godinu prispjelima na temelju Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi
6. NSK u Zagrebu: Sporazum o suradnji na organizaciji i provođenju stručnih ispita na području knjižničarstva – prijedlog
7. Razno.


Ad 1) Usvajanje dnevnoga reda 13. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća

     Predsjednica Vijeća predložila je da se 4. točka dnevnoga reda stavi kao 2. točka kako bi članica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a Zagorka Majstorović, koja je zbog obveza morala ranije napustiti sjednicu, mogla podnijeti izvješće.
     Vezano uz Raspravu o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti za 2016. godinu, prispjelima na temelju Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi, predsjednica Vijeća predložila je da se na ovoj sjednici obrade razvojni programi, akcije, manifestacije i ostalo, a da se o prijavama o nabavi knjižne i neknjižne građe, zbog opsežnosti materijala, raspravi i odluči na nastavku sjednice.

     Dnevni je red jednoglasno usvojen.

     Vezano uz raspravu o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti za 2016. godinu prispjelima na temelju Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi, pomoćnik ministra Vladimir Stojsavljević predložio je članicama Vijeća da o programima raspravljaju računajući da će iznosi za nabavu knjižne i neknjižne građe u 2016. godini ostati na razini 2015. godine. Zamolio je članice da prilikom odlučivanja o dodjeli sredstava stave napomenu ondje gdje osnivač knjižnice nije ispunio svoju zakonsku obvezu u osiguravanju financijskih sredstava za program nabave građe.
     Izvijestio je prisutne da je donošenje Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti zbog dugotrajne procedure predviđeno za 1. tromjesečje 2016. godine.


Ad 2) Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a

     Članica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a Zagorka Majstorović, kao zamjena predsjednice Povjerenstva Marine Vinaj, izvijestila je Vijeće o prijedlozima donesenima 1. listopada 2015. na elektroničkoj sjednici.
Razmatrano je 6 zamolbi, a jedna zamolba nije prihvaćena jer kandidat nije prikupio dovoljan broj bodova.
Majstorović je izvijestila da se Povjerenstvo složilo o dodjeli zvanja kandidatima kako je navedeno u izvješćima te iznijela prijedlog Povjerenstva.
Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog Povjerenstva da se za zvanje više knjižničarke predloži:
• Mirta Matošić,
a za zvanje knjižničarskih savjetnica:
• Vesna Hodak
• Vikica Semenski
• Tatjana Mihalić
• Štefka Batinić.

Peradenić-Kotur je iznijela ideju o javnoj promociji viših zvanja u knjižničarstvu kojoj bi nazočio i ministar kulture. Članice Vijeća su se složile.


Ad 3) Nacrt Strategije hrvatskoga knjižničarstva 2016. – 2020.; nakon e-savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, prijedlozi i nadopune

     Predsjednica Vijeća je naglasila kako iz izvadaka s e-savjetovanja sa zainteresiranom javnošću nije jasno što je tekst rasprave, a što komentari. Stoga je istaknula kako je nužno da netko analizira tekst i napravi klasičnu usporedbu s predloškom i pristiglim primjedbama.
     Primijetila je kako je bilo samo 7 sudionika u javnoj raspravi (NSK, HKD, KGZ, Odsjek u Osijeku, Odjel u Zadru, kolege Ilija Pejić i Ljiljana Vugrinec).
     Naglasila je da su komentari manje-više afirmativni, da ima nekoliko opravdano kritičkih zamjerki, poglavito vezano uz pogreškom ispušten tekst o Misiji i Viziji, da ima konstruktivnih prijedloga, osobito vezano uz terminologiju, no isto je tako puno nekonkretnih i preopširnih sugestija koje bi trebalo s posebnom pozornosti razmotriti i unijeti u tekst na način da se točno vidi što je moguće unijeti.
     Ukazala je na začuđujuću količinu primjedbi HKD-a, čiji su članovi sudjelovali u radu na tekstu Strategije protekle dvije godine, naročito jer su izrečeni stavovi izostali u predraspravi.
     Istaknula je i kako Radna grupa prema proceduri treba odgovoriti na komentare te jasno dati do znanja da će se ono što je predlagano, a ne ide u Strategiju već u Akcijski plan, u vrijeme pripreme Akcijskog plana obvezno uzeti u obzir.
     Zaključila je da je za sljedeću sjednicu potrebno napraviti konačnu verziju teksta tako da se unesu svi prihvaćeni prijedlozi s e-savjetovanja, osvježiti statističke podatke i odgovoriti na komentare zainteresirane javnosti.

     Tea Grujić se složila s konstatacijom predsjednice Vijeća da je tekst Nacrta strategije s komentarima e-savjetovanja tehnički nepregledan.
     Od komentara koje je uspjela pročitati, pozdravlja konstruktivne prijedloge struke i žao joj što ih nije bilo kad su prvi put imali stručnu raspravu oko Strategije u lipnju 2014. godine.
     Smatra da je procedura zatajila, nepotrebno su predugi bili periodi čekanja na mišljenja nekih nadležnih institucija, a dokument poput Strategije ne može se donositi u toliko dugom roku.

     Marijana Mišetić se složila s Grujić da je ključni problem u tome što se Strategija donosila toliko dugo. Istaknula je da je kao predsjednica Stručnog odbora HKD-a sazvala dvije sjednice s detaljnim raspravama. Smatra da je prva rasprava, stručna rasprava, proceduralno loše izvedena jer nije bilo jasno kako HKD treba provesti raspravu, a ne samo skupiti prijedloge zainteresiranih i proslijediti ih Radnoj skupini.
     Ne slaže se da je premalo komentara, navodi kako su npr. HKD i NSK dovoljno veliki da u ovome smislu pokriju cijeli prostor Hrvatske.
     Smatra da bi najbolje bilo kad bi Strategija počivala samo na ciljevima i mjerama.

     Na prijedlog T. Grujić predsjednica Vijeća na kraju je zamolila članice za suglasnost da Tea Grujić i ona detaljno proanaliziraju tekst Nacrta Strategije s komentarima te proslijede jasno označen i pregledan materijal članicama Vijeća kako bi se pripremile za nastavak sjednice i usvojile konačan tekst Strategije.


Ad 4) Sastanak ravnatelja sveučilišnih knjižnica – obavijest

     Predsjednica Vijeća obavijestila je da je sazvala radni sastanak s ravnateljima sveučilišnih i općeznanstvenih knjižnica kako bi se dodatno pojasnili prijepori oko obveznog primjerka i matičnosti vezano uz formulacije u tekstu Prijedloga zakona o knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama.
     Predložila je da se u nastavku sjednice raspravi o prijedlogu voditelja sveučilišnih i općeznanstvenih knjižnica o tome što bi od tih prijedloga ušlo u Zakon, a što u Pravilnik.
     Naglasila je važnost pridržavanja IFLA-inih i UNESCO-ovih preporuka vezano uz zaštitu kulturne baštine te važnost usustavljivanja nacionalne tekuće bibliografije.
     Vezano uz obvezni primjerak reagirala je Petrić te ponovila kako inzistira da se u Prijedlogu novoga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, po uzoru na članak 37. vrijedećega Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i po uzoru na Zapisnik sa sastanka ravnatelja sveučilišnih knjižnica, navede kako u NSK-u ostaju 2 primjerka obveznoga primjerka.
     Na temu obveznoga primjerka nadovezala se i Marijana Mišetić rekavši kako se HKV gotovo jednoglasno odredilo za to da se ostane na dosadašnjih 9 primjeraka. Stoga smatra kako nema razloga da se ova tema opet otvara i problematizira.
     Predsjednica Vijeća smatra da nije upitan broj od 9 obveznih primjeraka što je izglasano i što se i u stavovima ravnatelja sveučilišnih knjižnica ponavlja. Rekla je kako ne vidi razvoj u tome da struka i ovo Vijeće kroz zakon, legislativno, uređuju zatečeno stanje. Ako se u Strategiji ide prema jedinstvenom sustavu, prema tome da sveučilišne knjižnice doista budu srca sveučilišta, smatra da onda one moraju razvijati svoje upravljanje zbirkama koje se ne mogu temeljiti isključivo na obveznom primjerku, već na sustavnom i promišljenom izgrađivanju tih zbirki.
     Zaključeno je da se svi pristigli prijedlozi voditelja sveučilišnih i općeznanstvenih knjižnica iznesu tijekom e-savjetovanja kako bi se onda o njima moglo raspravljati.


Ad 5) NSK u Zagrebu: Sporazum o suradnji na organizaciji i provođenju stručnih ispita na području knjižničarstva – prijedlog

     Glavić-Perčin je izvijestila prisutne kako je neposredno prije sjednice razgovarala s voditeljicom Službe za normativne poslove u kulturi i medijima Kristinom Vlašiček Novoselec, koja je rekla da je Sektor za normativne i upravno-pravne poslove zaključio kako nema potrebe za Sporazumom te kako se sve može urediti nadopunom postojećega Pravilnika.
     Vlašiček Novoselec to i sama potvrđuje priključivši se sjednici.
     Na to reagira predsjednica Vijeća kazavši kako se na sjednici HKV-a na kojoj se raspravljalo o istoj temi Melita Holetić iz Uprave za pravne i financijske poslove Ministarstva kulture složila s članicama Vijeća da pravne službe MK-a i NSK-a izrade sporazum o suradnji koji se neće „kositi“ s vrijedećim Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci i koji će biti na snazi do izrade novoga Pravilnika nakon usvajanja Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.
Petrić je kao glavni razlog što hitnije izrade Sporazuma istaknula činjenicu što NSK za potrebe polaganja stručnih ispita u knjižničarskoj struci osigurava prostor i ljude bez refundacije troškova, a aktualni Pravilnik propušta navesti da se djelatnost polaganja stručnih ispita obavlja u NSK-u. Stoga je izravno uputila Prijedlog Sporazuma, s usporedbom između pravilnika knjižničarske, arhivske i muzejske struke kao prilogom, ministru kulture.
     Glavić-Perčin se složila s Petrić kako je riječ o dugogodišnjoj lošoj praksi koja se mora prekinuti, ali da rješenje moraju iznaći pravne službe dviju institucija.
     Vlašiček Novoselec je predložila da se, ako se inzistira na izradi Sporazuma, uputi pisani zahtjev Sektoru za normativne i upravno-pravne poslove da se pismeno izjasni o konkretnim razlozima protivljenja Sporazumu.
     Također je izvijestila prisutne da je donošenje Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti zbog dugotrajne procedure predviđeno za 2. tromjesečje 2016. godine, dok je gospodin Stojsavljević u uvodnoj riječi rekao kako se radi o 1. tromjesečju.
     Petrić je istaknula kako zahtijeva da Vijeće pokrene nadopunu Pravilnika o polaganju stručnih ispita i stjecanja zvanja u knjižničarskoj struci i da se u člancima sistematiziraju status, dužnosti i obveze NSK-a u toj proceduri.
     Budući da se s Prijedlogom Sporazuma opet vratilo na početak te kako nije dobila nikakav odgovor na Prijedlog Sporazuma upućen ministru kulture, ne vjeruje u pozitivan ishod te smatra da je potrebno započeti novu, ispravnu proceduru, a to je nadopuna Pravilnika, kako je gore navela.
     Na to je predsjednica Vijeća rekla kako su od početka od Uprave za pravne i financijske poslove Ministarstva kulture bili upućeni na izradu Sporazuma i da je pravna služba ta koja mora Vijeću dati vrlo jasne i nedvosmislene upute. Moli Vlašiček Novoselec da se prenese načelniku Sektora za normativne i upravno-pravne poslove da uputi Vijeće što treba napraviti kako bi se izbjegli nesporazumi.
     Predsjednica Vijeća pozvala je prisutne da glasaju tko je za to da se za iduću sjednicu pripremi nadopuna Pravilnika te da ide u hitnu proceduru.
     Ivana Pavlaković rekla je da se ne slaže s prijedlogom te da je prvo potrebno ishoditi pisano mišljenje od pravne službe. Također je napomenula da je potrebno i ubuduće se pridržavati toga da se sva mišljenja i upute dobiju pisanim putem od pravne službe. Ostale su se članice složile.
     Predsjednica Vijeća je istaknula kako je problem u tome što Vijeće traži mišljenje od Uprave za pravne i financijske poslove, ali ne dobije odgovor. Zaključila je da će Vijeće uputiti zahtjev Upravi za pravne i financijske poslove Ministarstva kulture za pisano mišljenje s napomenom da odgovor očekuju u roku od 7 dana.


Ad 6) Rasprava o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti za 2016. godinu prispjelima na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi

     Sjednici se u drugome navratu priključio pomoćnik ministra i obavijestio prisutne kako će se knjižnica u Gunji otvoriti 30. 11. 2015. te zamolio da Vijeće vodi računa o tome prilikom raspodjele sredstava.
     Govoreći o financijskim izvješćima koje su knjižnice podnosile Ministarstvu kulture za utrošena sredstva za prošlu godinu, Glavić-Perčin je kao temeljni problem istaknula izrazito smanjeno financiranje od strane osnivača te napomenula da kriterij ˝kuna na kunu˝ za programe Knjižnične djelatnosti u 2014. godini nije poštovalo cca 60 % knjižnica.
     Predsjednica Vijeća napomenula je da je zabrinjavajuće koliko je malo razvojnih programa prijavljeno za 2016. godinu kao i to što su kao razvojni prijavljeni oni koji to nisu.
     Na temelju Poziva za predlaganja programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2016. godinu prispjelo je 335 prijava, od čega: 218 programa za nabavu knjižne i neknjižne građe, 80 programa akcija i manifestacija u knjižničnoj djelatnosti (1 trogodišnji program), 29 programa za razvojne programe i projekte (3 trogodišnja programa), 8 programa u kategoriji ostalo.
     Vijeće je prema kriterijima vrednovanja:
      -  pozitivna ocjena izvršenja programa za prethodnu godinu vezano uz sve podmirene obveze prema Ministarstvu kulture
      -  posebnost županijskih matičnih knjižnica koje su, na temelju Zakona o knjižnicama i Pravilnika o matičnoj djelatnosti, nositelji i pokretači knjižnične djelatnosti u područjima svoje matičnosti
      -  broj stanovnika određenog područja na kojemu djeluje knjižnica
      -  broj članova knjižnice
      -  broj knjiga u fondu pojedine knjižnice
      -  obrtaj fonda knjižnice (broj posudbi u knjižnici i izvan knjižnice)
      -  broj virtualnih posjeta knjižnici
      -  raspoloživ prostor knjižnice
      -  broj stručnih djelatnika
      -  usklađenost sa Standardima za narodne knjižnice
      -  proširenje djelatnosti
      -  osamostaljenje
      -  pokretanje pozitivnih promjena u knjižničarstvu
      -  zapaženo djelovanje u lokalnoj zajednici
      -  jednakomjerno ulaganje osnivača knjižnice, županije, vlastitog ili sponzorskog prihoda i Ministarstva kulture − 50:50
      -  u slučaju kada knjižnica djeluje na područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima, omjer sredstava osnivača županije, vlastitog ili sponzorskog prihoda i Ministarstva kulture može biti 30:70
      -  u slučaju kada je osnivač prethodne godine uložio sredstva u infrastrukturu knjižnice koja je time značajno povećala prostor i proširila program, omjer sredstava osnivača županije, vlastitog ili sponzorskog prihoda i Ministarstva kulture može biti 30:70
      -  inicijalna sredstva novim, tek osnovanim knjižnicama
      -  dodatna sredstva knjižnicama koje imaju bibliobusnu službu
raspravilo jednogodišnje programe akcija i manifestacija i jednogodišnje programe za razvojne programe i projekte (ukupno 106 programa).

     Prvi dio 13. sjednice završio je u 14:30 sati te je odmah dogovoren nastavak sjednice u utorak, 26. listopada 2015., u 10.00 sati u Ministarstvu kulture.

     Drugom dijelu 13. sjednice prisustvovale su predsjednica HKV-a Tatjana Aparac-Jelušić, članice Ivana Pavlaković, Marijana Mišetić, Dunja Holcer, Tea Grujić i Blaženka Peradenić-Kotur.
     Drugom dijelu sjednice je također nazočila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Tatijana Petrić, a dijelu sjednice članica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a, Veronika Čelić-Tica.
     Iz Ministarstva kulture bile su nazočne Jelena Glavić-Perčin, Ivana Lacković, Sanja Klisurić i Ivan Božić.
     Sjednici nije nazočila Mladenka Jukić, koja se ispričala.

Predsjednica Vijeća otvorila je nastavak sjednice i predložila sljedeći

DNEVNI RED:

1. Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a – neriješena molba s prvoga dijela sjednice
2. Nacrt Strategije hrvatskog knjižničarstva 2016. – 2020.; nakon usklađivanja teksta i komentara
3. Rasprava o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti za 2016. godinu prispjelima na temelju Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi – nabava knjižne i neknjižne građe
4. Razno.

Prije prelaska na 1. točku dnevnog reda predsjednica Vijeća osvrnula se na dopis glavne ravnateljice NSK-a upućen izravno na Kabinet ministra, a koji je HKV dobio na znanje iz Sektora za normativne i upravno-pravne poslove Ministarstva kulture. U dopisu se navodi kako tajnik Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci HKV-a nije djelatnik NSK-a te da u sastavu Povjerenstva kao ispitivač ne sudjeluje nijedan predstavnik NSK-a iako se svi organizacijski i administrativni poslovi obavljaju u NSK-u, gdje je smještena i cjelokupna arhiva. Dalje se u dopisu traži da se izmjenom Pravilnika jedan zaposlenik NSK-a imenuje za tajnika Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci, a drugi za člana Povjerenstva – ispitivača.
Predsjednica Vijeća je predložila da se, budući da je netom, neposredno prije sjednice, dobila dopis, rasprava na ovu temu ostavi za drugu sjednicu, s čime su se članice složile.


1. Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a – neriješena molba s prvoga dijela sjednice

Članica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a Veronika Čelić-Tica izvijestila je Vijeće o prijedlogu donesenome 15. listopada 2015. na elektroničkoj sjednici.
Radi se o zamolbi Dunje Seiter-Šverko, koja u potpunosti ispunjava kriterije za višeg knjižničara.
Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog Povjerenstva da se za zvanje više knjižničarke predloži Dunja Seiter-Šverko.

Prije prelaska na 2. točku dnevnoga reda Dunja Holcer je uime HKD-a izvijestila prisutne kako će se središnja svečanost za Dan hrvatskih knjižnica, koji se svake godine obilježava 11. studenoga, ove godine održati u Drenovcima te je prisutnima podijelila pozivnice.


2.  Nacrt Strategije hrvatskoga knjižničarstva 2016. – 2020.; nakon usklađivanja teksta i komentara

Nakon provedenog savjetovanja predsjednica Vijeća i Tea Grujić u prijedlog su teksta koji je bio na e-savjetovanju unijele sve prihvaćene prijedloge koji su tako postali njegov sastavni dio. Konačni tekst Strategije hrvatskoga knjižničarstva 2016. – 2020. sastavni je dio ovoga Zapisnika.
Nakon usvojenih komentara i prijedloga članica Vijeća tekst Strategije hrvatskoga knjižničarstva 2016. – 2020. jednoglasno je usvojen.
Dogovoreno je da će predsjednica Vijeća Ani Dadić poslati Izvješće o provedenome savjetovanju sa zainteresiranom javnošću koje će ona postaviti na mrežno mjesto e-savjetovanja kako bi se time izvršila proceduralna obveza.

Tea Grujić, Ivana Pavlaković i Zagorka Majstorović pristupit će izradi Prijedloga Akcijskoga plana.


3. Rasprava o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti za 2016. godinu prispjelima na temelju Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi – trogodišnji razvojni programi, programi nabave knjižne i neknjižne građe i programi u kategoriji ostalo

Trogodišnji razvojni projekt LAMARO DIGITAL-a d.o.o.: Integracija e-knjige u knjižničnu djelatnost jednoglasno je odbijen uz obrazloženje da ne zadovoljava formalni uvjet budući da je u Uputama za ispunjavanje prijavnica programa knjižnične djelatnosti u 2016. godini / Prihvatljivi predlagatelji: tko može podnijeti prijavu? navedeno:
- narodne knjižnice
- Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
- Hrvatska knjižnica za slijepe
- stručne udruge u knjižničarstvu uz priložen dokaz upisa u Registar neprofitnih organizacija (RNO)
- jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Predloženo je da HKV uputi dopis ministru kulture u kojem će navesti kako podržava ideju e-knjige u knjižnici, ali na način da se prvo provede pilot-projekt i da u projekt, budući da je razvojni, budu uključene i krovne nacionalne institucije – NSK, CARNET i SRCE. Pilot-projekt će pokazati kako i uz koje uvjete sustav funkcionira. HKV se zalaže za najbolje modele za sustav, a predloženo nije sustav.

Vijeće je raspravilo 3 trogodišnja razvojna programa, 8 programa iz kategorije ostalo, 218 programa za nabavu knjižne i neknjižne građe.
Naknadno su razmotrene molbe knjižnica koje Ministarstvo kulture inače redovito financira, ali koje se ove godine nisu na vrijeme prijavile na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi RH za 2016. iz opravdanih razloga. Vijeće ih je svejedno razmotrilo kako ne bi zakinuli korisnike tih knjižnica i predložilo sredstva koja će im biti dodijeljena ostane li sredstava za redovito prijavljene i predložene programe.
Vijeće je raspravljalo o kriterijima financiranja programa ˝kuna na kunu˝ i zaključilo da se, nažalost, ne mogu uvijek dosljedno pridržavati toga kriterija zato što pojedine općine i gradovi uz maksimalna zalaganja i najbolju volju ne mogu osigurati potrebna sredstava kojima bi to pratili. S druge strane, ako Ministarstvo uskrati sredstva, time se zaustavlja razvoj pojedinih knjižnica u siromašnijim sredinama kao i mogućnost slobodnoga pristupa informacijama. U konačnici bi najviše bili zakinuti korisnici.
Vijeće tako ostaje pri kriteriju ˝kuna na kunu˝ s tim da ima razumijevanja za knjižnice koje dobro rade, a osnivači nisu u stanju dostatno ih financijski pratiti.


4. Razno

Vijeće je obaviješteno o dopisu voditeljice matične službe za narodne i školske knjižnice Dubrovačko-neretvanske županije Marice Šapro-Ficović. Radi se o devastaciji Gradske knjižnice Metković: naime, Grad Metković je, uz izjavu da je to ˝od javne koristi za grad˝, ustupio velik dio prostora Knjižnice drugim korisnicima na korištenje. Dvije velike prostorije pretvorene su u poluprazne administrativne urede, dok je knjižni fond iz tih prostora izbačen. Također su ugroženi i drugi prostori u knjižnici u koji su se uselila, ili na to pretendiraju, dva druga korisnika.
Ukazala je i na problem nedostatnoga broja stručnih djelatnika u Knjižnici, od kojih je samo jedan diplomirani knjižničar, što rezultira skraćenim radnim vremenom, nemogućnošću završetka revizije i otpisa kao zakonske obveze, nemogućnošću razvoja djelatnosti općenito te nemogućnošću uvođenja i razvijanja svih onih usluga i sadržaja koji su bila predviđeni prilikom preseljenja i uređenja Knjižnice u novoj zgradi, u čiju su izvedbu putem Ministarstva kulture uložena značajna sredstva Republike Hrvatske i lokalne zajednice.
Vijeće je donijelo zaključak kako će ministru kulture uputiti zamolbu da Gradu Metkoviću i Upravnom odboru Gradske knjižnice Metković uputi dopis u kojem će ukazati na neprimjerenost postupka i odlučno protivljenje takvom pristupu i zatražiti da se po hitnom postupku vrati prostor knjižnici i sukladno zakonskim i podzakonskim aktima kojima je regulirana knjižnična djelatnost omogući redovito poslovanje, što znači da se osigura potreban broj stručnih djelatnika.
Vijeće će preslik ministrova dopisa uputiti u ured državne uprave koji je nadležan za zakonsko poslovanje knjižnice te samim time i za inspekcijski nadzor.

Sjednica je završila u 13:30 sati.
Zapisnik sastavila:
Sanja Klisurić, stručna savjetnica
                                                                  

---

Zapisnik, 12. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane u
Ministarstvu kulture
9. srpnja 2015. godine u 9.30 sati i 14. srpnja 2015. u 11.30 sati

     Dvanaesta sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana je u Ministarstvu kulture 9. srpnja 2015. godine u 9.30 sati i 14. srpnja 2015. u 11.30 sati.
     Prvom dijelu sjednice bile su nazočne predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u i njegova predsjednica Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Mladenka Jukić i Ivana Pavlaković te predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Dunja Holcer, Marijana Mišetić i Blaženka Peradenić-Kotur.
     Sjednici je također nazočila v. d. glavnog ravnatelja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Dunja Seiter-Šverko, a dijelu sjednice predsjednica Ispitnog povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci Daniela Živković.
     Kao koordinatorica Radne skupine za izmjenu Zakona o knjižnicama i zamjena za predsjednicu Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a sjednici je nazočila Alemka Belan-Simić.
     Iz Ministarstva kulture bile su nazočne iz Službe za knjižničnu djelatnost voditeljica Jelena Glavić-Perčin, viša stručna savjetnica Ivana Lacković, stručna savjetnica Sanja Klisurić te voditeljica Službe za normativne poslove u kulturi i medijima Kristina Vlašiček Novoselec. Dijelu sjednice nazočila je načelnica Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost Dubravka Đurić-Nemec.
     Sjednici nije nazočila predstavnica Rektorskoga zbora Tea Grujić.

Za sjednicu je predložen sljedeći

DNEVNI RED

1. Usvajanje dnevnoga reda 12. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2. Prijedlog Nacrta Strategije hrvatskog knjižničarstva 2016. – 2020.
3. Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti
4. Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
5. Izvješće Ispitnog povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci o održanim stručnim ispitima u knjižničarskoj struci u 2015. godini
6. Program za stjecanje knjižničarskih kompetencija na preddiplomskoj razini (30 ECTS-a) – informacija o usvojenom razlikovnom programu
7. Dopis NSK-a u Zagrebu: Nabava knjiga u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, upućen MZOS-u 16. lipnja 2015.
8. Dopis tvrtke Lamaro digital: Ponuda za e-knjižnicu u sklopu narodnih knjižnica
9. Razno


Ad 1) Usvajanje dnevnoga reda 12. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća

Predsjednica Vijeća predložila je da se 8. točka dnevnog reda stavi kao 2. točka kako bi u raspravi mogla sudjelovati gospođa Đurić-Nemec, koja je zbog obveza morala ranije napustiti sjednicu.
Dnevni je red jednoglasno usvojen.

Zaključci:
Ad 2) Dopis tvrtke Lamaro digital: Ponuda za e-knjižnicu u sklopu narodnih knjižnica

Predsjednica Vijeća predložila je da HKV uputi dopis ministru u kojemu će navesti da se odluka o prihvaćanju ove poslovne ponude ne može donijeti na osnovi ovog dopisa, već na temelju detaljnog elaborata u kojemu bi bili jasni svi parametri.

Ad 3) Prijedlog Nacrta Strategije hrvatskog knjižničarstva 2016. − 2020. (u daljnjem tekstu Prijedlog Nacrta Strategije)

Predsjednica Vijeća naglasila je kako je Radna skupina revidirala tekst Prijedloga Nacrta nakon stručne rasprave te unijela neke izmjene. Predložila je da se revidirani tekst još jednom prođe te da se vidi ima li još kakvih dvojbi.

Tekst Prijedloga Nacrta Strategije s izmjenama usvojenima na ovoj sjednici upućuje se na mrežno mjesto Ministarstva kulture na javnu raspravu.

Ad 4) Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (u daljnjem tekstu Prijedlog Zakona)

Nakon vrlo žive i iscrpne rasprave koja je potrajala puno duže od predviđenoga,  predsjednica Vijeća predložila da se prijeđe na 5. točku dnevnog reda kako bi predsjednica Ispitnog povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci Daniela Živković mogla podnijeti izvješće.
Nastavak rasprave po ovoj točki dnevnog reda održat će se na nastavku sjednice.

Ad 5) Izvješće Ispitnog povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci o održanim stručnim ispitima u knjižničarskoj struci u 2015. godini

Predsjednica Ispitnog povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci Daniela Živković podnijela je izvješće o održanim ispitima u lipnju 2015.:

Ad 6) Program za stjecanje knjižničarskih kompetencija na preddiplomskoj razini (30 ECTS-a) – informacija o usvojenom razlikovnom programu

Predsjednica Vijeća izvijestila je prisutne o pokretanju Programa za stjecanje knjižničarskih kompetencija na preddiplomskoj razini (30 ECTS-a) – Razlikovni program, namijenjen pristupnicima koji rade u knjižnicama (viša stručna sprema i prvostupnici, a nisu stekli zvanje prvostupnika informacijskih i komunikcijskih znanosti) te za izlazak na stručni ispit trebaju steći 30 ECTS-a na preddiplomskom sveučilišnom studiju u području informacijskih znanosti.
Program će se izvoditi na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru od rujna ove godine.


Prvi dio 12. sjednice završio je u 14 sati te je odmah dogovoren nastavak sjednice u utorak, 14. srpnja 2015., u 11.30 sati u Ministarstvu kulture.

Zapisnik sastavila:
Sanja Klisurić, stručna savjetnica

 

---

Zapisnik, 12. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane u
Ministarstvu kulture
9. srpnja 2015. godine u 9.30 sati i 14. srpnja 2015. u 11.30 sati

- drugi dio -

     Drugom dijelu 12. sjednice prisustvovale su predsjednica HKV-a Tatjana Aparac-Jelušić, članice Ivana Pavlaković, Marijana Mišetić i Blaženka Peradenić-Kotur.
     Sjednici su također prisustvovale Dunja Seiter-Šverko i Alemka Belan-Simić.
     Iz Ministarstva kulture bile su nazočne Jelena Glavić-Perčin, Ivana Lacković i Sanja Klisurić. Dijelu sjednice nazočile su Dubravka Đurić-Nemec i viša upravna savjetnica iz Uprave za pravne i financijske poslove Melita Holetić.
     Sjednici nisu nazočile Tea Grujić, Mladenka Jukić i Dunja Holcer, koje su se ispričale.

Nastavljena je rasprava o Prijedlogu Zakona (4. točka dnevnog reda).
Nakon duge i opsežne rasprave, osobito vezano uz čl. 22, čl. 40., čl. 54, i čl. 58., zaključeno je:
- da Glavić-Perčin i Belan-Simić sa Sektorom za normativne i upravno-pravne poslove MK utvrde na koji način u Zakon uključiti Direktivu 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. godine o uslugama na unutarnjem tržištu.
- da se Prijedlog Nacrta Strategije stavi na mrežno mjesto MK i bude dostupan za javnu raspravu zainteresirane javnosti do kraja rujna 2015.,

Ad 7) Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a

Belan-Simić, kao zamjenica predsjednice Povjerenstva Marine Vinaj, predstavila je kandidate i iznijela prijedloge za dodjelu viših stručnih zvanja.
Za dodjelu zvanja višeg knjižničara pristiglo je šest molbi:

1. Tea Grašić-Kvesić
2. Irides Zović
3. Marijana Špoljarić Kizivat
4. Dragutin Nemec
5. Tea Čonč
6. Snježana Dimzov.
Vijeće je jednoglasno usvojilo Izvješće Povjerenstva s 2. sjednice tog tijela održane 15. lipnja 2015. godine i prihvatilo predložena zvanja.

Ad 8) Dopis NSK-a u Zagrebu: Nabava knjiga u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, upućen MZOS-u 16. lipnja 2015.

Jednoglasno je prihvaćen prijedlog Predsjednice Vijeća da se HKV obrati ministru MZOS-a dopisom u kojem će se založiti za kontinuirano osiguranje sredstava za nabavu knjižnične građe za NSK u Zagrebu. Dopis će biti potkrijepljen mišljenjima HKV-a o izvješćima o radu NSK-a posljednjih godina u kojima je višekratno ukazivano na nedostatno financiranje nabave.

Ad 9) Razno

Vijeće je razmotrilo dopis Komisije za bolničke knjižnice HKD-a o traženju suglasnosti od Ministarstva kulture za upis knjižnične djelatnosti bolničkih ustanova u Sudski registar djelatnosti RH.
Glavić-Perčin izvijestila je prisutne da je predmet proslijeđen Sektoru za normativne i upravno-pravne poslove MK na daljnje postupanje budući da se radi o problematici iz nadležnosti tog sektora.

Seiter-Šverko je u povodu odlaska s mjesta v. d. glavnog ravnatelja NSK-a u Zagrebu prisutne pozdravila, zahvalila na kvalitetnoj suradnji i zaželjela daljnji nastavak uspješnog rada.
Predsjednica Vijeća zahvalila je Seiter-Šverko na doprinosu u radu Vijeća i izrazila nadu da će se dobra suradnja nastaviti i s novom ravnateljicom NSK-a.

Sjednica je završila u 15 sati.
Zapisnik sastavila:
Sanja Klisurić, stručna savjetnica
                                                                 

---

Zapisnik, 11. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane u Ministarstvu kulture
8. svibnja 2015. godine u 9.30 sati
 
     Jedanaesta sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća (HKV) održana je u Ministarstvu kulture (MK) 8. svibnja 2015. godine u 9:30 sati.
     Na sjednici su bile nazočne predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u i njegova predsjednica Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) Mladenka Jukić i Ivana Pavlaković, predstavnica Rektorskoga zbora Tea Grujić te predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Dunja Holcer, Marijana Mišetić i Blaženka Peradenić-Kotur.
     Sjednici je nazočila v.d. glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (NSK) Dunja Seiter-Šverko.
     Veronika Čelić-Tica kao zamjena za predsjednicu Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a nazočila je dijelu sjednice.
     Iz Ministarstva kulture bili su nazočni iz Službe za knjižničnu djelatnost voditeljica Jelena Glavić-Perčin, viša stručna savjetnica Ivana Lacković i Sanja Klisurić te iz Uprave za pravne i financijske poslove Melita Holetić koja je nazočila dijelu sjednice.
     Pri kraju sjednice prisutne je pozdravio pomoćnik ministra Vladimir Stojsavljević.
 
Za sjednicu je predložen sljedeći
 
DNEVNI RED
 
1.    Usvajanje dnevnoga reda 11. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2.    Stav HKV-a o objavi Nacrta strategije hrvatskog knjižničarstva 2015. – 2020.
3.    Prijedlog ugovora Ministarstva kulture i NSK-a u Zagrebu vezano za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci
4.    Odgovori na dopis upućen vezano za problem isplate namjenskih programskih sredstava knjižnicama putem računa osnivača
5.    Financijski plan HKV-a
6.    Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2014. godinu
7.    Prijedlog odluke o naknadi za rad Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
8.    Praćenje demografskih pokazatelja vezano uz statističke izvještaje
9.    Prigovor Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo i ravnateljice Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica na čl. 2. Ugovora o korištenju sredstava Ministarstva (tekući izdaci za matične službe)
10.  Prigovor sa Stručnog vijeća voditelja županijskih matičnih službi da u Povjerenstvu za izradu Akcijskog plana Strategije hrvatskog knjižničarstva 2015. – 2020. nema nikoga iz narodnih knjižnica
11.  Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
12.  Razno
 
 
Ad 1) Usvajanje dnevnoga reda 11. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
 
     Predsjednica Vijeća predložila je da 10. točka dnevnog reda Prigovor sa Stručnog vijeća voditelja županijskih matičnih službi bude skinuta s dnevnog reda zato što prigovor nije upućen Hrvatskome knjižničnom vijeću već se o tome raspravljalo na sastanku županijskih matičnih knjižnica održanom u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Kako Zapisnik nije usvojen i službeno dostavljen Vijeću ova tema ne može biti na dnevnom redu.
     Dnevni red je jednoglasno usvojen.
 
Ad 2) Stav HKV-a o objavi Nacrta strategije hrvatskog knjižničarstva 2015. – 2020.
     Predsjednica Vijeća istaknula je da je prošla skoro godina dana od usvajanja Nacrta Strategije na sjednici Vijeća, a nije došlo do pomaka. MZOS se odmah očitovao i prihvatio Nacrt Strategije uz manje terminološke izmjene. Rektorskom zboru Nacrt je predstavljen na dvije sjednice, izražen je pozitivan stav, ali nije dostavljeno mišljenje.
     Kako bi se Nacrt Strategije predstavio i u Ministarstvu kulture zatraženi su termini sastanka s ministricom kulture, no odgovora nije bilo. Vijeće je po Zakonu o knjižnicama dužno razvijati knjižničnu djelatnost, a strategija je upravo takav dokument. Predsjednica Vijeća smatra da Vijeće mora inzistirati na sastanku kako bi se pokrenula procedura postavljanja Nacrta Strategije na mrežno mjesto MK te kako bi se provela javna rasprava po toj temi. Predloženo je da se uputi dopis ministru u kojem bi se zatražio sastanak u najkraćem mogućem roku kako bi se ukazalo na nezadovoljstvo Vijeća odnosom prema naporima HKV-a i knjižničarske zajednice.
           
Ad 3) Prijedlog ugovora Ministarstva kulture i NSK-a u Zagrebu vezano za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci  
       
     Predsjednica Vijeća istaknula je da je gđa Holetić izradila prijedlog Ugovora o suradnji između NSK i MK na podlozi koju je prethodno dostavila NSK.
     Seiter Šverko predložila je umjesto naziva ugovor naziv sporazum o suradnji koji će vrijediti samo za 2015. godinu jer je to prijelazno rješenje do donošenja novog Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci. Istaknula je da se u važećem Pravilniku nigdje izrijekom ne spominje Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u kojoj se obavlja najveći dio poslova vezano za stručne ispite. Smatra da NSK odrađuje posao bez pravnog temelja te predlaže da se pozicija NSK definira po uzoru na Muzejski dokumentacijski centar i Državni arhiv u Zagrebu, odnosno  prema tome kako su te ustanove definirane u Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci i Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u arhivskoj struci.
     Promjena naziva jednoglasno je prihvaćena.
     Istaknuto je da se mora definirati broj pristupnika i iznos novca koji se uplaćuje za polaganje stručnog ispita, a temeljni problem je taj što nigdje nije navedeno gdje se čuva dokumentacija o stručnim ispitima i u kojoj ustanovi.     
     Predloženo je da pravne službe MK i NSK izrade sporazum o suradnji koji se neće kositi s važećim Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci i koji će biti na snazi do izrade novoga Pravilnika nakon usvajanja Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.
 
Ad 4) Odgovori na dopis upućen vezano za problem isplate namjenskih programskih sredstava knjižnicama putem računa osnivača
 
     Glavić-Perčin izvijestila je da je Ministarstvo financija dostavilo odgovor u kojem ukazuje da je MK dužno tražiti izvješće o zakonitom i namjenskom korištenju proračunskih sredstava, isplaćenih temeljem posebnih propisa od tijela kojem su ista doznačena, od osnivača narodnih knjižnica.
     Predsjednica Vijeća predložila je da se uputi dopis ministru kulture u kojemu se predlaže gospodinu ministru da se svojim autoritetom založi i uputi dopis svim osnivačima narodnih knjižnica kojim će ih upozoriti da su sredstva MK namjenska te da moraju biti odmah prebačena krajnjem korisniku odnosno knjižnici.
 
Ad 5) Financijski plan HKV-a
 
     Predsjednica Vijeća predstavila je prijedlog financijskog plana Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Smatra potrebnim da Vijeće usvoji financijski plan zbog toga što u MK ne postoji jedinstveni pristup financiranju povjerenstava.  
 
                          
Ad 6) Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
 
     Čelić-Tica, kao zamjenica predsjednice Povjerenstva, predstavila je kandidate i iznijela prijedloge za dodjelu viših stručnih zvanja.
 
     Za dodjelu zvanja višeg knjižničara pristigle su četiri molbe:
 

1. Helena Novak Penga
2. Ivana Knežević Križić
3. Nada Radman
4. Antonija Miše

 
     Za dodjelu zvanja knjižničarskog savjetnika pristigla je jedna molba:
 

1. Helena Markulin

 
     Vijeće je jednoglasno usvojilo Izvješće Povjerenstva s 1. sjednice tog tijela održane  29. travnja 2015. godine i prihvatilo predložena zvanja.
 
Ad 7) Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2014. godinu          
     Predsjednica Vijeća istaknula je da je Izvješće sastavljeno od uvodnog dijela, deskriptivnog dijela te pokazatelja uspješnosti u odnosu na planirano na čemu se prošle godine inzistiralo.
     Glavić-Perčin istaknula je da su Sektor za normativne i upravno-pravne poslove i Sektor za gospodarenje i financiranje MK dali mišljenja u smislu da nemaju primjedbi na Izvješće.     
     V. d. glavne ravnateljice NSK u Zagrebu Seiter-Šverko naglasila je da je došlo do pada broja djelatnika te ustanove s 320 na 303 što je donijelo uštedu od milijun kuna, a radi se o radnim mjestima koje je moguće zamijeniti vanjskim uslugama. Što se tiče radnih mjesta stručnih djelatnika sva su popunjena, no za nekoliko godina pokazatelji upućuju da bi moglo među zaposlenicima NSK doći do manjka viših knjižničara i knjižničarskih savjetnika.
     Istaknula je porast korisnika digitalnih usluga koji bilježe i u europskim knjižnicama te istaknula novu uslugu digitalizacije na zahtjev vezano uz građu koja je rasprodana – (Out of print).
     Vezano za nabavu knjižne i neknjižne građe NSK, izvijestila je kako iz
državnog proračuna nisu osigurana sredstva za tu stavku što je nedopustivo te je Knjižnica iz vlastitih sredstava u tu svrhu izdvojila 500.000,00 kn.
     Podsjetila je da u zgradi ne postoji neophodan izložbeni prostor u kojemu se može regulirati mikroklima što je obvezno u prostorima takve namjene.
     Najavila je da će se 28. svibnja 2015. godine održati okrugli stol posvećen dvadesetoj obljetnici zgrade NSK s ciljem da što više bude okrenut budućnosti te potakne svijest o neophodnosti objedinjavanja prostora koji još uvijek nije u funkciji knjižnice.
     Članica Vijeća iz NSK, Peradenić-Kotur, istaknula je bogate, značajne i razgranate aktivnosti NSK u svim segmentima knjižnične djelatnosti. Kako   MZOS i MK već godinama ne izdvajaju sredstva za nabavu knjižne i neknjižne građe, zamolila je Vijeće da podsjeti nadležno tijelo na trenutni nezavidan položaj NSK vezano za nabavu knjižne i neknjižne građe.      
     Predsjednica Vijeća predložila je da se ubuduće u izvješću smanji deskriptivni dio tako da se kratko istaknu najznačajnije aktivnosti, a sve ostalo bude navedeno u tabelarnom dijelu izvješća čime bi se postigla bolja preglednost teksta. Istaknula je vidljivu pozitivnu atmosferu i okrenutost struci. Smatra da treba pohvaliti ažurno izvršavanje temeljnih zadaća, stjecanje vlastitih prihoda, uvođenje pokazatelja uspješnosti. Predložila je da se tijekom 2015. godine završi proces restrukturiranja te da se prirede sve upute u rukovanju građom.
     Vijeće je jednoglasno prihvatilo Izvješće NSK u Zagrebu za 2014. godinu i  predložene zaključke koji su sastavni dio ovog Zapisnika.
                     
Ad 8) Prijedlog odluke o naknadi za rad Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
 
     Vijeće je jednoglasno prihvatilo da iznos naknade za rad Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a ostane kao i do sada 400,00 kn po recenziji.
 
Ad 9) Praćenje demografskih pokazatelja vezano uz statističke izvještaje
 
     Vijeće je obaviješteno da je pročelnica Hrvatskoga zavoda za knjižničarstvo  dr. sc. Tinka Katić odgovarajući na dopis, upućen od strane Vijeća 16. veljače 2015. godine po temi Procjena demografskih pokazatelja Državnog zavoda za statistiku za 2014., istaknula da se pri izradi statističkih tablica o radu narodnih i školskih knjižnica za 2014. preporučuje slijediti Upute za popunjavanje tabela sa statističkim podacima o radu narodnih knjižnica iz 2010., odnosno koristiti podatke iz posljednjeg Popisa stanovništva koji je bio 2011. kao i dostupne podatke iz prethodnih godina te da tablice trebaju biti popraćene analizom poslovanja knjižnica u pojedinoj županiji.
     Holcer je istaknula da matične službe za svaku općinu i grad prikupljaju i dostavljaju podatke ujedinjene u statističkim tablicama. Tablice se potom dostavljaju Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo, svaka matična služba za svoju županiju. Stoga bi bilo dobro da Hrvatski zavod za knjižničarstvo napravi procjenu i konačnu analizu jer postoje podatci matičnih službi unatrag nekoliko godina. Naglasila je da matičari za narodne knjižnice nemaju ingerencije ni mogućnost dobiti trenutne demografske procjene za svaku pojedinu općinu i grad.
     Predsjednica  Vijeća smatra da se zbog korištenja demografskih podataka iz 2011. godine kod godišnjeg izvještavanja u javnosti može steći dojam opadanja broja korisnika u knjižnicama jer je činjenica da se u Hrvatskoj iz godine u godinu broj stanovnika znatno smanjuje. Predložila je sastanak između predstavnika Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo i stručnih službi MK kako bi se našao optimalan način prezentiranja podataka. Prijedlog je jednoglasno podržan.
 
Ad 10) Prigovor Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo i ravnateljice Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica na čl. 2. Ugovora o korištenju sredstava Ministarstva (tekući izdaci za matične službe)
 
     Istaknuto je da nema informacija zašto je donesena odluka o  smanjenju sredstava za tekuće izdatke za matične službe narodnih knjižnica kao i središnjih knjižnica nacionalnih manjina.
     Vijeće predlaže da se uputi dopis Sektoru za gospodarenje i financiranje  MK s molbom da obrazloži i specificira na osnovi kojih pokazatelja i zbog čega su sredstva smanjena. Potreban je jasan uvid u kriterije za dodjeljivanje tih sredstava kako bi se Vijeće moglo očitovati.
     Također je ponovno istaknut specifičan položaj voditelja matičnih službi u županijskim matičnim knjižnicama jer u nekima voditelji rade brojne stručne poslove što im ne ostavlja dovoljno vremena za poslove matičara.
 
Ad 11) Razno
 
     Predsjednica Vijeća podsjetila je na Zapisnik 9. sjednice Vijeća vezano uz program NSK-a za 2015. - Izrada, objavljivanje i održavanje pravilnika za katalogizaciju u AKM zajednici. NSK je dostavila dopunu Izvješća iz kojeg je vidljivo da je za 2014. godinu opravdano 54.000,00 kn te da su opravdana sredstva MK.
 
     Sjednici se pridružio pomoćnik ministra g. Stojsavljević te je, vezano uz Strategiju knjižničarstva do 2020. godine, istaknuo da će se osobno založiti da se najkasnije do sredine svibnja prijedlog Strategije objavi na mrežnom mjestu MK kako bi započela javna rasprava koja bi mogla potrajati mjesec dana.
       
Sjednica je završila u 13 sati.
  
Zapisnik sastavila:
Ivana Lacković, viša stručna savjetnica
 
   

---

Zapisnik 10. elektroničke sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
održane od 15. – 20. travnja 2015.  
 
 
Za sjednicu je predložen sljedeći
 

1. Imenovanje Ispitnog povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci
2. Imenovanje Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća

 
Ispitnom povjerenstvu za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci u sastavu:

1. prof. dr. sc. Daniela Živković, predsjednica
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti
2. prof. dr. sc. Jelka Petrak, zamjenica predsjednice
Središnja medicinska knjižnica u Zagrebu
3. Tatjana Nebesny, knjižničarska savjetnica, član
Knjižnice grada Zagreba
4. doc. dr. sc. Kornelija Petr, zamjenica člana
Filozofski fakultet Sveučilišta u Osijeku
5. Dorica Blažević, knjižničarska savjetnica, član
6. mr. sc. Jelica Leščić, knjižničarska savjetnica, zamjenica člana
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
 
i
 
Povjerenstvu za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća u sastavu:
 
1. mr. sc. Marina Vinaj, predsjednica Povjerenstva, knjižničarska savjetnica,
 Muzej Slavonije u Osijeku
2. Alemka Belan-Simić, knjižničarska savjetnica
Knjižnice grade Zagreba 
3.Veronika Čelić-Tica, knjižničarska savjetnica
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 
4.dr. sc. Zagorka Majstorović, knjižničarska savjetnica
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 
5.mr. sc. Dijana Sabolović-Krajina, knjižničarska savjetnica
Knjižnica i čitaonica Fran Galović 
Zamjenici:
1.mr. sc. Ivanka Kuić, knjižničarska savjetnica
Sveučilišna knjižnica u Splitu 
2.Ilija Pejić, knjižničarski savjetnik
Narodna knjižnica „Petar Preradović“ Bjelovar
 
28. travnja 2015. godine istječe četverogodišnji mandat.
 
Na prijedlog predsjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća prof. dr. sc. Tatjane Aparac Jelušić, a zbog hitnosti imenovanja novog Ispitnog povjerenstva i Povjerenstva za zvanja, sazvana je elektronička sjednica na kojoj su se sve članice Vijeća jednoglasno složile da HKV uputi prijedlog da se svim gore navedenim članovima obaju povjerenstava povjeri novi mandat za iduće četverogodišnje razdoblje, do 28. travnja 2019. godine.
 
Zapisnik sastavila:
Ivana Lacković, viša stručna savjetnica
 
   

---

Zapisnik 9. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane u Ministarstvu kulture 12. veljače 2015. godine u 9.30 sati
 
     Deveta sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana je u Ministarstvu kulture 12. veljače 2015. godine u 9.30 sati.
     Na sjednici su bile nazočne predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u i njegova predsjednica Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Mladenka Jukić te predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Dunja Holcer, Marijana Mišetić i Blaženka Peradenić-Kotur.
    Sjednici je nazočila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Dunja Seiter-Šverko.
    Iz Ministarstva kulture bili su nazočni načelnica Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost Dubravka Đurić Nemec, iz Službe za knjižničnu djelatnost voditeljica Jelena Glavić-Perčin i viša stručna savjetnica Ivana Lacković.
    Predstavnica Rektorskoga zbora Tea Grujić i viša upravna savjetnica Melita Holetić iz Službe za normativne poslove u kulturi i medijima nazočile su dijelu sjednice.
    Predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Ivana Pavlaković ispričala se. 
Za sjednicu je predložen sljedeći
 
DNEVNI RED 

1. Usvajanje dnevnoga reda 9. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2. Uspostavljanje Sveučilišne knjižnice u Dubrovniku
3. Imenovanje Radne skupine za pripremu nacionalnog programa zaštite pisane baštine
4. Plan rada HKV-a u idućem razdoblju i financiranje HKV-a
5. Problem arhiviranja predmeta za stručne ispite i viša zvanja u knjižničarskoj struci
6. Problem isplate sredstava Ministarstva kulture putem računa osnivača
7. Imenovanje Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci i Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
8. Razno.

Ad 1) Usvajanje dnevnoga reda 9. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
  
Predsjednica Vijeća pozdravila je nove članice, predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Dunju Holcer i Blaženku Peradenić-Kotur, koje su izborom u stručna tijela, kao predsjednica i druga potpredsjednica Društva, postale članice Vijeća.
 
Predložene su izmjene dnevnog reda:
-       dopis Gradske knjižnice Zadar, kojim upozorava Vijeće na odbijanje financiranja bibliobusne službe od strane Zadarske županije, postaje četvrta točka, a plan rada HKV-a u idućem razdoblju i financiranje HKV-a peta točka;
-       nadalje ostaje dnevni red prema planu, s time da naziv sedme točke glasi, umjesto imenovanje, Postupak imenovanja Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci i Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci;
-       pod osmom točkom Razno razmatrat će se:
- informacije o sastancima s pročelnicima studija u RH iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti na kojima se stječu temeljna stručna zvanja iz knjižničarstva;
- očitovanje Stručnog odbora za izradu, objavljivanje i održavanje Nacionalnog pravilnika za katalogizaciju o raspravi zabilježenoj zapisnikom 8. sjednice HKV-a održane 19. i 29. prosinca 2014.;
- informacija o traženom očitovanju o registraciji knjižnične građe u muzejima, koja je temeljem rasprave na 5. sjednici HKV-a od 27. ožujka 2014., zatražena od Hrvatskog muzejskog vijeća.
 
Ad 2) Uspostavljanje Sveučilišne knjižnice u Dubrovniku
 
Vijeće je podržalo napore Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo − Matične djelatnosti za visokoškolske i specijalne knjižnice, vezano uz uspostavu knjižnice na Sveučilištu u Dubrovniku, i zaključilo da se uputi dopis Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta i Agenciji za znanost i visoko obrazovanje u kojem ih se upozorava da se ne poštuju odredbe Zakona o knjižnicama, tj. jednog od obveznih uvjeta temeljem kojeg je, između ostalih, Sveučilište u Dubrovniku dobilo dopusnicu.
 
Ad 3) Imenovanje Radne skupine za pripremu nacionalnog programa zaštite pisane baštine
 
Vijeće je jednoglasno prihvatilo predložene kandidate za članove tima koji će sudjelovati u izradi programa zaštite pisane baštine.
Predloženi su:
-       prof. dr. sc. Damir Hasenay, Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet Osijek
-       doc. dr. sc. Maja Krtalić, Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet Osijek
-       dr. sc. Tinka Katić, knjižničarski savjetnik za baštinske zbirke iz Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo
-       mr. art. Iva Gobić-Vitolović, voditeljica Odjela za konzervaciju i restauraciju Državnog arhiva u Rijeci
-       mr. art. Andreja Dragojević, voditeljica Odsjeka za papir i kožu, Služba za pokretnu baštinu, Hrvatski restauratorski zavod
-       Sanja Serhatlić, konzervator-restauratorski savjetnik, voditeljica Odsjeka za papir, Restauratorski odjel Dubrovnik, Hrvatski restauratorski zavod
-       izv. prof. dr. sc. Hrvoje Stančić, predstojnik Katedre za arhivistiku i dokumentaristiku, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
-       Ana Radić Bizjak, dipl. restaurator/konzervator, voditeljica Odjela za zaštitu i digitalizaciju građe, Sveučilišna knjižnica u Splitu.
 
Ad 4) Problem javnih potreba u kulturi Zadarske županije i problem financiranja Bibliobusne službe Gradske knjižnice Zadar
 
Vijeće podržava dosadašnji model financiranja Bibliobusne službe na način da su Zadarska županija, Ministarstvo kulture i Gradska knjižnica Zadar osiguravali sredstva za nesmetani rad. Vijeće smatra da takav model može i mora funkcionirati u svim sredinama (županijama) u kojima nema knjižnice te je istaknulo kako je to ustaljena praksa koja ima temelj u Zakonu o knjižnicama.
Vijeće je jednoglasno prihvatilo da se o ovom stavu Vijeća dopisom obavijesti Zadarska županija te da taj dopis bude sastavni dio ovog Zapisnika.
 
„Financiranje rada bibliobusnih službi u Republici Hrvatskoj
      Na 9. sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća, održanoj 12. veljače 2015. godine u Ministarstvu kulture, raspravljalo se o problemu financiranja Bibliobusne službe Gradske knjižnice Zadar. Rasprava je potaknuta na temelju dopisa Gradske knjižnice Zadar, koji je potpisao ravnatelj Knjižnice Ivan Pehar, upućenog 2. veljače 2015. Hrvatskomu knjižničnom vijeću.
U dopisu se traži da Hrvatsko knjižnično vijeće, kao najviše stručno i savjetodavno tijelo Ministarstva kulture za pitanja knjižnične djelatnosti, dâ svoje mišljenje vezano uz rješavanje problema financiranja bibliobusnih službi u Republici Hrvatskoj.
      Zaključeno je da Vijeće podržava dosadašnji model financiranja Bibliobusne službe jer se pokazalo da je taj model slijedio zakonske odredbe i funkcionirao u praksi tako da su Zadarska županija, Ministarstvo kulture i Gradska knjižnica Zadar osiguravali sredstva za nesmetani rad.
Vijeće smatra da takav model može i mora funkcionirati u svim sredinama (županijama) u kojima nema knjižnice te je istaknulo kako je to ustaljena praksa koja ima temelj u Zakonu o knjižnicama.
      Uvjereni smo da ste, unatoč nepovoljnim ekonomskim prilikama, zbog njihove nezamjenjive uloge u doprinosu kvaliteti života svih stanovnika, svjesni potrebe i važnosti osiguravanja knjižničnih usluga kao temeljne kulturne infrastrukture na cijelome području Županije.
Stoga Vas pozivamo da razmotrite način na koji biste mogli što skorije izvršiti svoju obvezu prema Bibliobusnoj službi Gradske knjižnice Zadar, u cilju nesmetanoga i kvalitetnoga nastavka daljnje zajedničke suradnje i osiguravanja redovitoga dotoka sredstava, što će Knjižnici omogućiti uredno obavljanje djelatnosti na cijelome području.“
 
Ad 5) Plan rada HKV-a u idućem razdoblju i financiranje HKV-a
 
Predsjednica Vijeća istaknula je da je pisani materijal, Program i plan rada HKV-a za mandatno razdoblje 2015. – 2017. godine, koji je pripremila i dostavila članicama, podloga za raspravu te zamolila da se do 15. ožujka pripreme i dostave prijedlozi za raspravu o ovoj temi za iduću sjednicu Vijeća.
Predloženo je da se u Program i plan rada HKV-a za mandatno razdoblje 2015. – 2017. godine pod 1.1.1.1. uvrsti imenovanje Povjerenstava za stručne ispite i dodjelu viših stručnih zvanja.
Predloženo je Povjerenstvo za nastavak rada na Zakonu o knjižnicama u sastavu Alemka Belan-Simić, Nada Radman i Ivana Vladilo. Povjerenstvo će pregledati i odgovoriti na primjedbe pristigle na stručnu raspravu vezano uz Zakon o knjižnicama koja se održala na mrežnim stranicama Hrvatskoga knjižničarskog društva. Prijedlog je jednoglasno prihvaćen.
Predloženo je i Povjerenstvo za izradu Akcijskog plana Strategije hrvatskog knjižničarstva do 2020. u sastavu Tea Grujić, Zagorka Majstorović i Ivana Pavlaković, što je također jednoglasno prihvaćeno.
Vezano uz izvješća županijskih matičnih službi za narodne knjižnice, istaknuto je da je važno ažurno pratiti populacijska kretanja na područjima svih županija kako bi se o rastu/padu broja korisnika u knjižnicama moglo raspravljati i izvještavati na osnovi službenih podataka za svaku godinu, a ne na osnovi podataka iz popisa stanovništva za 2011. jer su migracije stanovništva značajne. Predloženo je i usvojeno da se Vijeće pisanim putem obrati Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo sa zamolbom da se uputi dopis svim županijskim matičnim knjižnicama sa zahtjevom za hitno traženje službenih procjena demografskih pokazatelja za 2015. godinu od Državnog zavoda za statistiku. Jednoglasno je odlučeno da ovaj zaključak stupa na snagu odmah.
Predstavljen je pisani prijedlog financijskog plana te je dogovoreno da se Vijeće pisanim putem očituje do 15. ožujka sa sugestijama i komentarima.
 
Ad 6) Problem arhiviranja predmeta za stručne ispite i viša zvanja u
knjižničarskoj struci
 
Vijeće je raspravilo problem arhiviranja predmeta za stručne ispite. Naime, praksa je da se prijave zaprimaju u Ministarstvu kulture, zatim se dostavljaju Ispitnom povjerenstvu koje ima sjedište u NSK-u. Ondje se te prijave, nakon završene procedure, arhiviraju, premda imaju klasifikacijsku oznaku Ministarstva kulture, što je u sukobu s pravilima uredskog poslovanja.
Predloženo je da Ministarstvo kulture i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ugovorom o suradnji, kojim će specificirati prava i obveze ugovornih strana, riješe ovaj problem.
 
Ad 7) Postupak imenovanja Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci i Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
 
Predsjednica Vijeća istaknula je da mandat povjerenstava istječe u travnju 2015.
godine. Predloženi kriteriji za članove obaju povjerenstava jesu:
-       osobe koje su dobitnici Kukuljevićeve povelje ili Nagrade Eva Verona
-       knjižničarski savjetnici za zvanja
-       za stručne ispite mogu biti i viši knjižničari
-       osobe koje imaju znanstveno-nastavna zvanja u grani knjižničarstva
-       da barem jedan član bude iz prethodnih sastava povjerenstava.
Predloženo je i usvojeno da se do 15. ožujka dostave prijedlozi o kandidatima kako bi se raspravili na sljedećoj sjednici.
  
Ad 8) Razno
 
Prije razmatranja triju tema točke 8., utvrđenih na početku sjednice, istaknut je problem isplate sredstava za programe knjižnične djelatnosti koja knjižnicama osigurava Ministarstvo kulture. Ta se sredstva, putem rizničnoga poslovanja, za velik dio knjižnica isplaćuju na račun osnivača. Osnivač ih često ne dostavlja knjižnicama na vrijeme te one zbog toga imaju problema u redovitom poslovanju.
Problem se pojavljuje i vezano uz obvezu ažurnog financijskog izvještavanja Ministarstva kulture.
Predloženo je i usvojeno da Vijeće uputi dopis Ministarstvu financija kojim će upozoriti da se radi o korištenju namjenskih sredstava te u skladu s tim zatražiti da se povede računa o strožoj kontroli raspolaganja tim sredstvima. Također je predloženo da Vijeće uputi dopis uredima državne uprave u županijama, nadležnima za zakonsku kontrolu poslovanja lokalne zajednice, kojim će zatražiti bolju kontrolu isplate namjenskih sredstava. Taj isti dopis potrebno je proslijediti na znanje Ministarstvu uprave.  
 
a)    Informacije o sastancima s pročelnicima studija u RH iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti na kojima se stječu temeljna stručna zvanja iz knjižničarstva
 
Predsjednica Vijeća izvijestila je o dva sastanka s pročelnicima studija održana u 2014. godini te istaknula da na prvom sastanku nije bilo razmimoilaženja oko jezgrenih predmeta knjižničarstva te da je dogovoreno da svi prisutni pošalju popise jezgrenih predmeta iz svojih preddiplomskih programa. Pisane prijedloge poslali su samo Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku.
 
Na drugom sastanku nije usuglašen ujednačen pristup načinu stjecanja 60 ECTS-a iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskim studijima iz informacijskih i komunikacijskih znanosti jer su pročelnice tvrdile da ne mogu mijenjati svoje već akreditirane programe, što znači da nisu u mogućnosti izvan tih programa osigurati stjecanje potrebnih ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva.
Vijeće smatra da je učinilo sve što je moglo u okviru svojih ingerencija jer je upozoravalo na probleme, razgovaralo o istima i tražilo najbolja dogovorna rješenja. Predloženo je i prihvaćeno da se tema ovim zaključi.
 
b)   Očitovanje Stručnog odbora za izradu, objavljivanje i održavanje nacionalnog pravilnika za katalogizaciju o raspravi zabilježenoj zapisnikom 8. sjednice HKV-a održane 19. i 29. prosinca 2014.
 
Na raspravi o ovoj temi nisu bili prisutni svi članovi Vijeća koji su sudjelovali u raspravi o njoj na 8. Sjednici, 29. prosinca 2014., Katici Matković Mikulčić je istekao mandat, a Tea Grujić je napustila današnju sjednicu u 13.00 sati.
 
Vijeće je primilo na znanje očitovanje Stručnog odbora te dalo riječ glavnoj ravnateljici NSK-a, koja je izvijestila o nesporazumima koje je izazvao Zapisnik 8. sjednice.
 
Istaknuto je da program NSK-a, Izrada, objavljivanje i održavanje pravilnika za katalogizaciju u AKM zajednici, nije bio posebno izdvojen za raspravu jer je Vijeće raspravljalo o svim programima knjižnične djelatnosti prijavljenima na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2015. godinu. Nedoumicu je izazvalo privremeno izvješće o radu na Pravilniku tijekom 2014. (konačno još nije podneseno) u kojemu su doneseni financijski pokazatelji bez suglasnosti s HKD-om kao jednim od partnera u projektu te relativno visok iznos traženih sredstava. Potvrđeno je da je projekt dobar, ali ga, kad su u pitanju sredstva Ministarstva, treba svesti na realne okvire.  
 
c)    Informacija o traženom očitovanju o registraciji knjižnične građe u muzejima, koja je temeljem rasprave na 5. sjednici HKV-a od 27. ožujka 2014., zatražena od Hrvatskoga muzejskoga vijeća
 
S obzirom da do sada nije bilo odgovora kako je obećano, Vijeće predlaže ponovno slanje požurnice Hrvatskom muzejskom vijeću i Hrvatskom vijeću za kulturna dobra. 
  
Sjednica je završila u 14 sati.
 
Zapisnik sastavila:
Ivana Lacković, viša stručna savjetnica
    
 

---

Zapisnik 8. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane u Ministarstvu kulture 19. prosinca 2014. godine u 9.30 sati i 29. prosinca 2014. u 9.30 sati

     Osma sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana je u Ministarstvu kulture 19. prosinca 2014. godine u 9.30 sati i 29. prosinca 2014. u 9.30 sati.
     Prvom dijelu sjednice bile su nazočne predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u i njegova predsjednica Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Mladenka Jukić i Ivana Pavlaković (prisustvovala samo dijelu sjednice zbog drugih obveza), predstavnica Rektorskoga zbora Tea Grujić te predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Katica Matković Mikulčić i Andreja Tominac.
     Dijelu sjednice prisustvovala je glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Dunja Seiter-Šverko.
Sjednici nije prisustvovala Marijana Mišetić iz Hrvatskoga knjižničarskog društva.
     Iz Ministarstva kulture bile su nazočne iz Službe za knjižničnu djelatnost voditeljica Jelena Glavić-Perčin te viša stručna savjetnica Ivana Lacković.

     Za sjednicu je predložen sljedeći
 
Ad 3) Knjižnice i knjižnična djelatnost u nacionalnim strateškim programima

1. Usvajanje dnevnoga reda 7. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2. Rasprava o Prijedlogu Radne skupine za izmjenu Zakona o knjižnicama
3. Mišljenje o Prijedlogu Smjernica plana restrukturiranja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za razdoblje 2014. – 2016.
4. Usvajanje popisa temeljnih predmeta knjižničarstva
5. Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
6. Dopis tvrtke UNIBIS d.o.o.
7. Razno.

    Predsjednica Vijeća pozdravila je prisutne i otvorila sjednicu. Zahvalila je kolegicama koje su 9. srpnja 2014. u Ministarstvu kulture održale sastanak o Prijedlogu Radne skupine za izmjenu Zakona o knjižnicama.
 
AD 1) Usvajanje dnevnoga reda 7. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
 
     Dnevni red je jednoglasno prihvaćen.
     Matković-Mikulčić osvrnula se na način prihvaćanja Zapisnika te smatra da bi bilo dobro da se ponovno usvaja na sjednici Vijeća.
    Aparac-Jelušić je predložila da se napravi pročišćeni tekst Zapisnika sedam dana nakon pristiglih primjedbi Vijeća koji će se ponovno slati Vijeću te da ostane način usvajanja Zapisnika elektroničkim putem koji je brži i učinkovitiji zbog toga što, između ostaloga, kandidati predloženi za viša stručna zvanja ne bi trebali dugo čekati rješenja. 
 
                                                                                       
AD 2) Rasprava o Prijedlogu Radne skupine za izmjenu Zakona o knjižnicama
 
     Belan-Simić, voditeljica Radne skupine za izmjenu Zakona o knjižnicama, predstavila je Vijeću Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (u daljnjem tekstu: Prijedlog) koji je izradila Radna skupina te je detaljno obrazložila što se sve pokušalo osuvremeniti, nadopuniti i promijeniti u skladu s onim što se događa u okruženju, a vezano je uz knjižničnu djelatnost.
     Predsjednica Vijeća zahvalila je radnoj skupini na uloženome trudu, pohvalila je stručnost i sistematičnost Prijedloga te naglasila da se radi o prijedlogu koji uz neznatne dorade može ubrzo ići u postupak stručne rasprave.
 
     U vrlo sadržajnoj i iscrpnoj raspravi Vijeće je temeljito analiziralo i raspravilo tekst Prijedloga te je iznijelo dvojbe, primjedbe i sugestije o pojedinim člancima. Veći dio primjedaba i sugestija na traženje članova Vijeća unesen je u tekst Prijedloga. Tekst Prijedloga s primjedbama i sugestijama sastavni je dio ovog Zapisnika.
    Tekst Prijedloga Zakona o knjižnicama, na molbu Hrvatskoga knjižničnog vijeća, objavljuje se na mrežnim stranicama Hrvatskoga knjižničarskog društva kako bi se najšira hrvatska knjižničarska zajednica upoznala s tijekom izrade Prijedloga i prije javne rasprave, koja će tek uslijediti, te u stručnoj predraspravi dobila na uvid predloženi tekst i na temelju njega mogla iznijeti svoje prijedloge i primjedbe.
 
AD 3) Mišljenje o Prijedlogu Smjernica plana restrukturiranja Nacionalne i
          sveučilišne knjižnice u Zagrebu za razdoblje 2014. – 2016. (u daljnjem
          tekstu: Prijedlog Smjernica)
 
    Seiter-Šverko, glavna ravnateljica NSK-a, predstavila je Vijeću Prijedlog Smjernica. Istaknula je da su od 2010. godine do danas financijska sredstva potrebna za nesmetan rad smanjena za 42 %, što iznosi oko 9,000.000,00 kn, te da se na temelju Strateškog plana 2013. – 2015. i prijedloga koje je Hrvatsko knjižnično vijeće dostavilo Vladi RH vezano uz Izvješće o radu NSK-a za 2012. i 2013. ukazala potreba za provedbom procesa financijskog, organizacijskog, operativnog i strateškog restrukturiranja.
 
    Istaknula je da je financijsko restrukturiranje započelo u 2012. i završilo u 2013. godini u smislu pozitivnih ušteda financijskih sredstava koje NSK može sam postići (oko 2,000.000,00 kn). Operativnim restrukturiranjem ušteđeno je 300.000,00 kn tako da je izvršena preraspodjela ljudi u okviru rada subotom. U prijedlogu novog ustroja vodilo se činjenicom da velike sustave valja restrukturirati na način da se ne ukidaju temeljne djelatnosti, tj. sadržaj rada, već da se podiže razina usluga. Tako u ustroju nisu predviđeni pododsjeci jer je bilo situacija da je postojao voditelj bez djelatnika, ujedinjena je nabava i obrada u jedan odjel jer je to funkcionalno i opravdano, utvrđeno je da od 2002. godine neki djelatnici imaju koeficijente koji ne odgovaraju njihovoj stručnoj spremi. Iz svega proizlazi da bi u 2016. godini u NSK-u bilo zaposleno 17 % manje djelatnika s uštedom od 5-8 milijuna kuna. Cilj je restrukturiranja također da se pokaže da svaka ustanova koja donese Strateški plan mora napraviti ustroj koji će pratiti taj plan.
 
    Na pitanje predsjednice Vijeća može li se reagirati na prijedlog ustroja glavna ravnateljica odgovorila je da je to isključivo u ingerenciji Upravnog vijeća NSK-a.  
     Matković Mikulčić upitala je tko donosi te Smjernice, a glavna ravnateljica odgovorila je da ih je usvojio MZOS sukladno zakonskoj nadležnosti. Istaknula je da Smjernice treba prihvatiti Vlada RH kako bi se pristupilo izradi Plana koji mora prihvatiti Upravno vijeće NSK-a.
 
    Mišetić se kao predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva (u daljnjem tekstu: Društvo) izjasnila o neprimjerenom pojmovnom određenju termina financijskog, organizacijskog i strateškog restrukturiranja koji se u Prijedlogu Smjernica rabi, budući da ne postoji jasno utvrđena koncepcija, svrha i ciljevi reorganizacije, prikaz sadašnjeg ustrojstva i analiza sadašnjeg stanja te jasna vizija koja bi opravdala strateški karakter mjera kao ni projekcija implikacija koje bi na knjižničnu djelatnost, stručni rad i same radne procese u NSK-u primjena Prijedloga Smjernica mogla imati. Ustvrdila je da se, pravdajući se nedostatnim sredstvima za pokrivanje režijskih troškova, u NSK-u kani provesti otpuštanje djelatnika i gašenje radnih mjesta u knjižničarskoj struci te se to proglašava restrukturiranjem ustanove.

    Osvrnula se i na strukturu zaposlenika kojih se Prijedlog Smjernica izravno tiče utvrđujući da se ne radi o outsourcingu pomoćnih i pratećih djelatnosti, nego o gašenju stručnih radnih mjesta i otpuštanju stručnog knjižničarskog osoblja koje je, prema njezinom mišljenju, najsnažniji resurs NSK-a, kao i na nepostojanje informacija o autorstvu, odnosno stručnom timu koji bi provodio mjere iz Prijedloga Smjernica smatrajući ga ključnim za utvrđivanje koncepcije, izvedbu te komuniciranje sa zaposlenicima. Osvrnula se i na nedostupnost informacija o prosudbi Prijedloga Smjernica od strane stručnih tijela NSK-a te Upravnog vijeća NSK-a. Smatra da to nije strateško restrukturiranje jer se temelji na smanjenju broja radnika i financijskoj sanaciji te da ušteda nije temeljni cilj ovakvog restrukturiranja. Istaknula je prigovor da analiza stanja nije napravljena temeljito jer Vijeće nije dobilo dokument iz kojeg se vidi da je napravljena analiza poslovanja, nema uzroka stanja, nema projekcije djelatnosti nakon restrukturiranja, nije razvidno što za stručni rad znače ove Smjernice. Stoga je predložila da se formulira zaključak da članovi Hrvatskoga knjižničnog vijeća ne prihvaćaju Prijedlog Smjernica jer bi one bile početak stručnog devastiranja jedine hrvatske nacionalne knjižnice i ustanove od nacionalnog i stožernog značenja za hrvatsku kulturu, znanost i obrazovanje, što bi ostavilo nesagledive posljedice na sve druge knjižnice i knjižničnu djelatnost u okviru sustava znanosti i visokog obrazovanja.       
 
    Grujić je naglasila da bi Smjernice mogle uzrokovati da se i u ostalim knjižnicama provede restrukturiranje. Smatra da će pedeset osoba nedostajati Knjižnici jer se manjak osoba osjeti i inače kad jedna osoba ode u mirovinu. Istaknula je da Prijedlog Smjernica ne može prihvatiti u ime cijele zajednice koju predstavlja.
 
    Aparac-Jelušić smatra da smo konačno pred situacijom u kojoj bi se mogli riješiti problemi u sustavu visokoškolskih knjižnica ako bi NSK počeo izvršavati sve svoje zakonske obveze u odnosu na nacionalni knjižnični sustav. Istaknula je da ne treba olako davati mišljenje kad se ocjenjuje ova situacija te da se tijekom 30 godina ni Društvo ni drugi sudionici, osim izoliranih pojedinačnih intervencija, nisu izjašnjavali ovako strogo o upravljanju NSK-om, iako je za to bilo razloga, već da treba sagledati uvjete koji su do toga doveli. Smatra da ne treba zaustavljati proces koji je pokrenut.
 
    Mišetić je naglasila da je to devastacija jer se otpuštanje djelatnika proglašava restrukturiranjem. Također je naglasila da struka ne želi ukidati radna mjesta kolegama.
 
    Aparac-Jelušić istaknula je da se na ekonomske čimbenike ne može utjecati pozivajući se na dignitet struke. Smatra da je neprihvatljivo smanjenje sredstava za rad NSK-a iz godine u godinu. U Prijedlogu Smjernica nigdje ne vidi otpuštanje djelatnika pa ocjenjuje da su zaključci o otpuštanju proizvoljni, ali smatra da se može raspravljati o tome je li struktura dobro napravljena (njezino je, na primjer, mišljenje da se nije predvidio odjel koji će se baviti razvojem hrvatskog knjižničnog sustava u koji bi onda logično ušli i Hrvatski zavod za knjižničarstvo, digitalna knjižnica te kooperativni odjeli za razvoj sustava). Također smatra da restrukturiranje nije strategijsko, već se provodi u smislu uštede financijskih sredstava. Pohvalila je smanjenje odjela i smatra da treba podržati reorganizaciju.
 
    Mišetić je zamolila da se Vijeće očituje negativno o Prijedlogu Smjernica tako da struci bude jasno da se predstavnici Društva zauzimaju za struku te da je u ime struke definitivno protiv te ne podržava Prijedlog Smjernica. Smatra da bi to ostavilo nesagledive posljedice na knjižnični sustav.
 
    Predsjednica HKV-a izjavila je da razumije zabrinutost struke oko mogućih posljedica koje na struku mogu ostaviti restriktivne mjere MZOS-a, iako je svjesna ekonomskih okolnosti u kojima živimo, ali izražava i svoje žaljenje što predstavnici HKD-a nisu u vrijeme svog mandata upozorili i na druge, po struku vrlo loše odluke.
 
    Matković-Mikulčić osvrnula se na poteškoće na koje svi ravnatelji nailaze u ostvarivanju svojih financijskih odgovornosti prema osnivačima, održavanju radne discipline te iskorištavanju postojećih ljudskih i inih resursa. Također je istaknula da se u javnom, nacionalnom i znanstvenom interesu treba promisliti i još razgovarati o Prijedlogu Smjernica.
 
    Predsjednica Vijeća stavila je sljedeći Prijedlog na glasovanje. Hrvatsko knjižnično vijeće ne prihvaća Prijedlog Smjernica smatrajući da nisu strategijske, nego defenzivne i restriktivne naravi. Mogu ostaviti nesagledive posljedice na sve druge knjižnice i knjižničnu djelatnost u okviru sustava znanosti i visokoga obrazovanja. Vijeće utvrđuje da se reorganizacija treba raditi na temelju analize stanja i uzroka sadašnjega stanja, na temelju analize ishoda predloženih mjera i implikacija koje bi te mjere imale na knjižničnu djelatnost, stručne aktivnosti i radne procese u NSK-u te na temelju mišljenja i prosudbe stručnih tijela i Upravnog vijeća NSK-a, na analizi sadašnjeg poslovanja i radnom procesu za svako radno mjesto. Također Vijeće ponovno apelira da se osiguraju sredstva za sustavno financiranje djelatnosti NSK-a.
 
    Rezultat su glasovanja četiri glasa protiv prihvaćanja Prijedloga Smjernica i dva suzdržana glasa. Protiv su bile Marijana Mišetić, Katja Matković-Mikulčič, Andreja Tominac i Tea Grujić. Suzdržane su bile Aparac-Jelušić i Ivana Pavlaković.    
 
 
AD 4) Usvajanje popisa temeljnih predmeta knjižničarstva
 
    Aparac-Jelušić izvijestila je da je 26. svibnja 2014. održan sastanak u Ministarstvu kulture na koji su bile pozvane voditeljice i pročelnice studija u RH iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti na kojima se stječu temeljna stručna zvanja iz knjižničarstva i predsjednica Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci radi zajedničkog dogovora oko temeljnih predmeta struke.
 
    Na sastanku je dogovoreno da pročelnice/voditeljice sastave popise temeljnih predmeta sa svojih preddiplomskih studija iz knjižničarske struke te ih do 20. lipnja 2014. dostave Službi za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige pri Ministarstvu kulture.
 
    Za raspravu na ovoj sjednici pristigli su samo materijali Odsjeka za informacijske znanosti u Osijeku i Odjela za informacijske znanosti u Zadru.
 
    Predsjednica Vijeća istaknula je da je već i iz dva pristigla prijedloga razvidno da su se sveučilišni odjeli pridržavali temeljnih jezgrenih cjelina koje zagovaraju strukovne udruge i tijela poput ALA-e i CILIP-a te je predložila da se o temi dogovori sastanak u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje (u daljnjem tekstu: AZVO).
 
    Tominac je istaknula da se na sastanku održanom 26. svibnja 2014. krenulo u inicijalno rješavanje problema.
 
    Živković je istaknula da u literaturi postoji popis predmeta te joj se nameće pitanje jesu li to nazivi kolegija ili programa. Svaka ustanova može oblikovati naslov kako želi. Nazivi kolegija u studijskim programima su različiti.
 
    Vijeće je preporučilo da se obave razgovori u AZVO-u kako bi se dobila jasnija slika o mogućim modelima za stjecanje ECTS bodova.
 
AD 5) Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u
          knjižničarskoj struci HKV-a (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo)
 
    Belan-Simić, kao zamjena za predsjednicu Povjerenstva Marinu Vinaj, predstavila je kandidate i iznijela prijedloge.
 
 
    Za dodjelu zvanja višeg knjižničara pristigle su četiri zamolbe:
 
1.  Renata Oštarić – viši knjižničar
2.  Karmen Delač-Petković – viši knjižničar
3.  Gordana Ramljak – viši knjižničar
4.  Dorja Mučnjak – viši knjižničar.
 
     Za dodjelu zvanja knjižničarskog savjetnika pristigle su četiri molbe:
 
1.  Milka Šupraha-Perišić – knjižničarski savjetnik
2.  Marijan Šember – knjižničarski savjetnik
3.  Marijana Mišetić – knjižničarski savjetnik
4.  Ljiljana Črnjar – knjižničarski savjetnik.
 
     Vijeće je jednoglasno usvojilo Izvješće Povjerenstva sa 17. sjednice održane 4. srpnja 2014. godine i prihvatilo predložena zvanja.
 
AD 6) Dopis tvrtke UNIBIS d.o.o.
 
    Vezano uz dopis tvrtke UNIBIS d.o.o. Dubravka Đurić Nemec obavijestila je HKV o prispijeću predstavke tvrtke UNIBIS i zatražila da se Vijeće, sukladno zahtjevu u zadnjem stavku predmetnog dopisa, očituje o njemu. Dubravka Đurić Nemec smatra da je o sadržaju i zaključcima sa sastanka Konzorcija Vijeće izvijestila objektivno, vjerodostojno i u dobroj vjeri. Na temelju informacija iznesenih u predstavci tvrtke UNIBIS glede dogovorene isporuke podataka o javnoj posudbi u knjižnicama Konzorcija za 4. kvartal 2013. godine Dubravka Đurić Nemec predlaže da se ta informacija uzme u obzir i u zapisniku konstatira da su Konzorcij i tvrtka UNIBIS izvršili isporuku podataka o javnoj posudbi u knjižnicama Konzorcija za 4. kvartal 2013. godine sukladno dogovoru, o čemu nije postojala službena informacija u vrijeme održavanja 6. sjednice HKV-a.
 
    Što se tiče problema informacijskog umrežavanja i nabave novog servera, Dubravka Đurić Nemec i dalje drži da se to pitanje mora rješavati sustavno i strukturno, prema svim pravilima struke, dogovorno sa svim zainteresiranim stranama kako bi se došlo do rješenja koje je tehnološki optimalno, cjenovno učinkovito i zadovoljavajuće za sve zainteresirane strane.
 
    Također, vezano uz dopis tvrtke Unibis d.o.o., glavna ravnateljica NSK-a u Zagrebu istaknula je da ne prihvaća navode iz dopisa te da će dostaviti pisanu izjavu za Zapisnik, kako slijedi:
 
    „U tekstu zapisnika Hrvatskoga knjižničnog vijeća, koji mi se ne dostavljaju kako bih utvrdila točnost navoda koji se odnose na moje izjave s obzirom da nisam članica Vijeća, netočan je navod kako je Crolist dobio sredstva za skupni katalog (a valja pisati za server za skupni katalog) kao i navod kako knjižnice nisu potpisale ugovor za otvoreni kod (a valja pisati za pravo na izvorni kod).
Na ostale navode g. Željka Rajtera a koje se odnose na Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu kao i na mene osobno, nemam namjeru odgovarati, obzirom kako niz pogrešnih činjenica u tekstu govori  ne o „još jednom nepoštenom i tendencioznom činu NSK i po svemu sudeći opet uspjelom pokušaju stvaranja lažnog dojma “ već o tvrki Unibis d.o.o. koja zamjenom teza te pozivanjem na  povijest informacijskih sustava u NSK, želi osigurati svoju financijsku budućnost.
Na mjestu glavne ravnateljice NSK, namjera mi je i nadalje surađivati sa svim vrstama knjižnica, ispunjavajući matičnu ulogu NSK na svim pa i na pitanjima informacijskih sustava no svaka knjižnica pojedinačno i unutar sustava mora samostalno rješavati odnose i otvorena pitanja sa isporučiteljima takvih usluga.“
            
 
AD 7) Razno
 
Pod točkom razno nije bilo tema za raspravu.   
Sjednica je završila u 15:50 sati.
 
Zapisnik sastavila:
Ivana Lacković, viša stručna savjetnica
                                                                                       

---

Zapisnik 6. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane u Ministarstvu kulture 2. lipnja 2014. godine u 11 sati

    Na sjednici su bile nazočne predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u i njegova predsjednica Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Mladenka Jukić i Ivana Pavlaković, predstavnica Rektorskoga zbora Tea Grujić te predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Marijana Mišetić, Katica Matković Mikulčić i Andreja Tominac.
    Dijelu sjednice nazočile su Jasenka Zajec, umjesto spriječene glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Dunje Seiter-Šverko, i Alemka Belan-Simić kao zamjena za Marinu Vinaj, predsjednicu Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci, koja se ispričala zbog neodgodivih obveza. Iz Ministarstva kulture nazočili su načelnica Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost Dubravka Đurić Nemec, iz Službe za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige voditeljica Jelena Glavić-Perčin i više stručne savjetnice  Ana Dadić i Ivana Lacković, a dijelu sjednice nazočila je, iz Uprave za pravne i financijske poslove, viša upravna savjetnica Melita Holetić.

    Za sjednicu je predložen sljedeći

DNEVNI RED

1. Usvajanje dnevnoga reda 6. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2. Nacrt Strategije hrvatskoga knjižničarstva 2014. − 2020.
3. Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2013. godinu
4. Prijedlog Poslovnika o radu Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci
5. Izvješće Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
6. Dopis Sektora za gospodarenje i financiranje: HKD – preispitivanje odluke o osiguranim sredstvima
7. Gradska knjižnica Rijeka – Izračun koeficijenta i obračun plaća za voditelje županijskih matičnih službi
8. Zajednički Cloud poslužitelj za knjižnice Udruge knjižnica Konzorcij CROLIST
9. Razno.

Predsjednica Vijeća pozdravila je prisutne i otvorila sjednicu.


AD 1) Usvajanje dnevnoga reda 6. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća

    Predsjednica Vijeća stavila je na usvajanje dnevni red 6. sjednice.
    Matković-Mikulčić primijetila je da je u dnevnom redu, u točki 2. Nacrt
Strategije hrvatskoga knjižničarstva 2014. − 2020., potrebno izmijeniti godinu tako da
umjesto godine 2014. bude 2015.
    Melita Holetić zamolila je da se točka 4. Prijedlog Poslovnika o radu Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci razmotri ranije. Vijeće je prihvatilo prijedlog, čime je točka 4. Prijedlog Poslovnika o radu Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci postala točka 2. dnevnog reda.

    Aparac-Jelušić je predložila dodatnu točku dnevnog reda prije točke Razno − Prijedlog članova radne grupe za izradu programa zaštite nacionalne pisane baštine.

    Sukladno promjenama dnevni red glasi ovako:

1. Usvajanje dnevnoga reda 6. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2. Prijedlog Poslovnika o radu Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci
3. Nacrt Strategije hrvatskoga knjižničarstva 2015. − 2020.
4. Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2013. godinu
5. Izvješće Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
6. Dopis Sektora za gospodarenje i financiranje: HKD – preispitivanje odluke o osiguranim sredstvima
7. Gradska knjižnica Rijeka – Izračun koeficijenta i obračun plaća za voditelje županijskih matičnih službi
8. Zajednički Cloud poslužitelj za knjižnice Udruge knjižnica Konzorcij CROLIST
9. Prijedlog članove radne grupe za Nacionalni program zaštite pisane baštine.
10. Razno.

    Uz ove izmjene, dnevni je red jednoglasno usvojen.

AD 2) Prijedlog Poslovnika o radu Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci (u daljnjem tekstu Poslovnik)

    Aparac-Jelušić istaknula je da su u tekst Poslovnika unesene primjedbe te
zamolila članice da ako imaju, daju dopune, kako bi se tekst mogao dostaviti
Danijeli Živković, predsjednici Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci.
        
    Vijeće nije imalo dodatnih dopuna te je jednoglasno dalo pozitivno mišljenje o
Poslovniku.

    Prije sljedeće točke dnevnog reda predsjednica Vijeća izvijestila je da je Zakon o muzejima već u proceduri te da joj je žao što se prethodno predsjednici triju Vijeća, arhivskog, muzejskog i knjižničnog, nisu sastali da se dogovore oko zajedničkih interesa svih triju područja kako je bilo predviđeno Akcijskim planom HKV-a i dogovoreno s pomoćnikom ministrice, gospodinom Stojsavljevićem.

    Holetić je istaknula da taj Zakon još nije proslijeđen Vladi te se možda još neke stvari mogu izmijeniti.

    
    AD 3) Nacrt Strategije hrvatskoga knjižničarstva 2015. − 2020.

    Aparac-Jelušić zahvalila je članicama Radne skupine za izradu strategije
hrvatskog knjižničarstva 2015. – 2020. (u daljnjem tekstu Strategija) i svima koji su sudjelovali u praćenju i radu te Hrvatskom knjižničarskom društvu koje je ustupilo prostor za javnu raspravu. 
       
    Voditeljica Radne skupine za izradu strategije hrvatskog knjižničarstva Tea
Grujić istaknula je da je u javnoj raspravi prikupljeno pet vrlo konstruktivnih primjedbi (Komisija za pokretne knjižnice HKD-a, Nada Radman iz Županijske matične službe Zadarske županije, Riječko knjižničarsko društvo, Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“, Koprivnica i Sveučilište u Zadru − Odsjek za informacijske znanosti) koje su velikim dijelom unesene u tekst Nacrta Strategije.

    U tekstu Polazišta uključili su sve vrste knjižnica, a u ovom dokumentu,
prezentiranom Vijeću, nedostaje tekst o visokoškolskim knjižnicama te ga treba uključiti u dokument. Također je potrebno izbrisati fusnotu 1 na stranici 4.

    U odlomku Financiranje hrvatskih knjižnica (str. 4), u drugoj rečenici koja glasi „Ministarstvo kulture financira arhive i muzeje pa tako i knjižnice u njihovom sastavu (s oko 150 zaposlenih) te izdvaja redovita godišnja namjenska sredstva za nabavu knjižnične građe u narodnim knjižnicama, kao i za investicijska ulaganja, nabavu računalne opreme, razvojne programe i manifestacije narodnih knjižnica te matičnu  djelatnost za narodne i školske knjižnice (s 20 djelatnika u županijskim matičnim knjižnicama)“ potrebno je iza nabavu računalne opreme dodati digitalizaciju, međunarodnu suradnju, a umjesto manifestacije narodnih knjižnica napisati manifestacije u knjižničnoj djelatnosti.

    U trećoj rečenici koja glasi „Ministarstvo kulture financira po jednog djelatnika u svakoj središnjoj knjižnici nacionalnih manjina (ukupno 10 zaposlenika) te nabavu građe i programe tih knjižnica“ potrebno je u zagradi umjesto broja 10 upisati broj 11.

    U šestoj rečenici koja glasi „Kroz namjenska sredstva MZOS sufinancira nabavu knjižnične građe u knjižnicama (nepoznati podaci) i baze podataka² potrebne znanstveno-istraživačkom radu na sveučilištima“ treba izbrisati broj ² (baze podataka²) i umjesto na sveučilištima upisati riječi u ustanovama u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.

    U odlomku Kako do strategije ili može li se povećati uspješnost poslovanja? (str. 4) u prvoj rečenici umjesto riječi holističkog treba upisati sveobuhvatnog.
         

    U cilju 2. Uspostaviti učinkovitu i funkcionalnu mrežu knjižnica povezanih u jedinstveni nacionalni knjižnični informacijski sustav (str. 6) u prvoj rečenici koja glasi „Uspješan knjižnični sustav prije svega mora biti funkcionalno povezan, što podrazumijeva dobru zakonsku uređenost, funkcionalno i teritorijalno povezane izvore i usluge u sustavu, koordinaciju sustava u svrhu ponude optimalnih usluga raznolikim skupinama korisnika, uz racionalno i svrhovito trošenje sredstava s jedne strane te očuvanje knjižnične znanstvene i kulturne baštine i uspostavljanje jedinstvenog sustava za praćenje kvalitete knjižničnih usluga, s druge strane.“ riječ raznolikim zamijeniti riječju svim.

    U mjeri 2.1. Prikladnim zakonskim i podzakonskim rješenjima redefinirati funkcionalno i teritorijalno povezivanje knjižnica u nacionalnom knjižničnom sustavu i podsustavima, uz osigurano financiranje njegovih sastavnica (str. 7) riječ Prikladnim treba izbrisati tako da naziv mjere glasi − 2.1. Zakonskim i podzakonskim rješenjima redefinirati funkcionalno i teritorijalno povezivanje knjižnica u nacionalnom knjižničnom sustavu i podsustavima, uz osigurano financiranje njegovih sastavnica.

    U cilju 3. Osigurati ravnomjerne infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti, mjera − mjera 3.3. Osigurati računalnu podršku knjižnicama za digitalizaciju, upravljanje digitalnom građom te pružanje objedinjene usluge digitalnih knjižnica za korisnike (str. 11) kod
Nadležnosti: treba dodati MK i MZOS te sada glasi:
Nadležnost: MK, MZOS, NSK, knjižnice.
Također u
Provedbi: treba dodati MK i MZOS te sada glasi:
Provedba: MK, MZOS, NSK, knjižnice.

     U cilju 4. Utvrditi kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu, u mjeri 4.1. Poticati i pratiti prijedloge i izvođenje obrazovnih programa u polju informacijskih i komunikacijskih znanosti (str. 11), u prvoj rečenici koja glasi: „Kako se programi na svim trima razinama visokoškolskog obrazovanja akreditiraju u skladu sa zakonskim propisima koje donosi Nacionalno vijeće za znanost i visoko obrazovanje, potrebno je sustavno pratiti prijedloge koji se odnose na obrazovanje budućih knjižničara i sudjelovati u njihovom osuvremenjivanju.“ iza riječi visoko obrazovanje treba dodati i tehnološki razvoj.

     Aparac-Jelušić istaknula je vezano uz podatke o nacionalnom knjižničnom sustavu navedene u Polazištima (str. 2) da je razvidna neusklađenost brojnih pokazatelja jer Državni zavod za statistiku (u daljnjem tekstu DZS), Hrvatski zavod za knjižničarstvo pri NSK (u daljnjem tekstu Zavod) te Ministarstvo kulture raspolažu različitim podacima. Predložila je voditeljici Radne skupine da zajedno s Hrvatskim zavodom za knjižničarstvo (Matičnom službom pri NSK-u) te Službom za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige uskladi podatke. Također je istaknula da je osobno sklona podacima iz Upisnika knjižnica i knjižnica u sastavu (u daljnjem tekstu Upisnik).      

     Mišetić je izrazila dilemu može li Vijeće birati tko će dati podatke s obzirom na Zakon o službenoj statistici.
     Aparac-Jelušić predložila je da se u tekstu Strategije iznesu podaci DZS-a, a u fusnoti da se navedu podaci iz Upisnika. Predložila je da Tea Grujić zajedno sa suradnicama iz Ministarstva kulture i Zavoda dogovori koji će se podaci koristiti.

     Đurić-Nemec istaknula je da ima saznanja o nerealnim podacima vezanima uz broj korisnika i broj transakcija u KGZ-u objavljenima u jednom statističkom godišnjaku. Predložila je da Vijeće uputi dopis DZS-u kojim bi upozorilo na netočne podatke i zatražilo da se oni isprave.
           
     Glavić-Perčin je istaknula da je, sukladno standardima, upitnik napravljen u Zavodu i dostavljen matičnim knjižnicama, no još ih šest nije dostavilo podatke.

     Đurić-Nemec je obavijestila da je razgovarala s Jelicom Leščić iz Zavoda te naglasila da se statistički podaci ne smiju objavljivati ako nisu potpuni.

     Nastavno na pitanje digitalizacije građe, Aparac-Jelušić je istaknula da već duže vrijeme nema informacija u kojoj je fazi izrada strategije o digitalizaciji kulturne baštine te da ne treba miješati razinu nacionalnih institucija zaduženih za pojedine sektore i motrišta struke. Smatra da je potrebno razgovarati s predstavnicima SRCE-a i CARNet-a te da je dvojbeno u današnje vrijeme pri tijelu državne uprave voditi projekt digitalizacije.
          
     Mišetić je istaknula da se HKD očitovao da u potpunosti podržava četiri cilja Strategije, ali da su očekivali kako će digitalizacija dobiti veću važnost u dokumentu. Smatra da bi bilo korisno da postoji neki vid ujedinjavanja digitalizacije jer je sada proces digitalizacije raspršen.

     Đurić-Nemec naglasila je da bi se digitalizacija trebala odvijati u okviru Strategije zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011. – 2015. (MK).          

     Aparac-Jelušić istaknula je da je donesena strategija o digitalizaciji kao strateški dokument, na nju bi se moglo pozivati. Budući da nije, o digitalizaciji se u Strategiji može govoriti samo sa stajališta knjižnične struke. Smatra razumljivim da je digitalizacija, kao fenomen 21. stoljeća, zanimljiva, no ne vidi razlog da postoji posebno vijeće za digitalizaciju. Jedno vijeće ne može odlučivati u ime svih djelatnosti. 

     Nakon sadržajne i iscrpne rasprave predsjednica Vijeća stavila je na glasovanje prihvaća li se ovakav tekst Strategije.

      Vijeće je jednoglasno prihvatilo Strategiju hrvatskog knjižničarstva 2015. – 2020., a sljedeći su koraci da se dokument predstavi ministrici kulture, MZOS-u i Rektorskom zboru.
       

AD 4) Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2013. godinu

     Prije rasprave o Izvješću o radu NSK-a u Zagrebu za 2013. (u daljnjem tekstu Izvješće), Đurić-Nemec zamolila je Vijeće da formulira zaključak na samoj sjednici koji će stupiti na snagu s danom prihvaćanja Izvješća − odmah, kako bi se mišljenje Vijeća što prije odaslalo u Vladu RH, naravno, ako nema dvojbi.

     Aparac-Jelušić istaknula je da su nakon prošlogodišnjih preporuka vidljivi pomaci u radu NSK-a vezano uz restrukturiranje i reorganizaciju. Iz Izvješća je također vidljivo da postoji niz podataka na koje se treba referirati, a ovo Vijeće može raspraviti samo stručni rad, a ne i financije i nadzor.
           
     Razvidno je da Izvješće slijedi organizacijsku strukturu ustanove te je fragmentirano tako da se ne može slijediti cjelina.

     Grujić se osvrnula na nabavu te istaknula da govori u ime svih knjižnica koje primaju obvezni primjerak od NSK-a. Na popisu obveznoga primjerka, koji prati građu, još uvijek nije upisana cijena primjerka. Kako je nedopustivo da svaka ustanova sama određuje cijenu, zatražila je da se ubuduće šalje procjena vrijednosti građe.

     Aparac-Jelušić smatra da taj dio ne treba ići prema Vladi RH te da bi valjalo napraviti dvije vrste dopisa – opći za Vladu RH i dopis s primjedbama za poboljšanje poslovanja prema NSK-u. Također je izvijestila da joj je glavna ravnateljica NSK-a Seiter-Šerko poslala materijale o obveznom primjerku, ali je sugerirala D. Seiter-Šverko da materijal ne šalje na Vijeće dok nema stava Radne skupine.

     Tominac je istaknula da se iz opsežnog i do detalja fragmentiranog Izvješća može iščitati osnovna teškoća s kojom se NSK suočava, a to je sve lošije financiranje, zbog čega pati održavanje cjelokupnoga knjižničnog sustava, a i nedovoljan je broj zaposlenih osoba. Smatra da se u dopisu za Vladu RH treba navesti da bi valjalo postupno povećati financiranje.

     Pavlaković je istaknula da bi i Vijeće trebalo podržati i pohvaliti restrukturiranje i reorganizaciju u koju je knjižnica krenula. 

     Mišetić se u ime HKD-a ogradila od plana reorganizacije jer ga Društvo nije vidjelo tako da ne može dati podršku planu reorganizacije i smjernicama koje nisu vidjeli, ali u ime Društva podržava Izvješće. Nadalje, Društvo je svjesno situacije s kojoj se NSK nosi te svakako podupire povećanje sredstava kako bi NSK mogao obavljati svoju ulogu. 

     Aparac-Jelušić predložila je da Vijeću pročita tekst koji će se kao zaključak Vijeća naći u dopisu Vladi RH. Tekst glasi ovako:

„Prijedlog zaključka vezano uz Izvještaj o radu NSK za 2013.
Izvješće o radu NSK za razdoblje 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2013., popraćeno tabelarnim prikazima i detaljnom analizom financijskog poslovanja, temeljito prikazuje sve vidove poslovanja NSK.  Razvidno je da i ovo Izvješće slijedi organizacijski ustroj NSK koji je atomiziran pa mu stoga nedostaje veznih elementa iz kojih bi se mogla pratiti cjelina poslovanja. Osobito je nedovoljno jasno ukazano na ulogu NSK kao središta knjižničnog sustava, iako su određeni pomaci razvidni. 
Hrvatsko knjižnično vijeće pozitivno ocjenjuje Izvještaj i
- podržava uvođenje sustava za praćenje kvalitete rada i vrednovanje usluga,
- predlaže se Vladi RH da s obzirom na sustavno smanjivanje
  sredstava za materijalno poslovanje NSK iznađe načine za osiguranje
  njezina redovita poslovanja
  
       Vijeće se složilo i jednoglasno prihvatilo predloženi tekst zaključka koji će se uputiti Vladi RH.

AD 5) Izvješće Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a

     Alemka Belan-Simić, kao zamjena za predsjednicu Povjerenstva Marinu Vinaj, predstavila je kandidate i iznijela prijedloge Povjerenstva.

     Za dodjelu viših stručnih zvanja pristigle su četiri molbe:

1. Danijela Unić – viši knjižničar
2. Goranka Mitrović – viši knjižničar
3. Anica Šabarić – viši knjižničar
4. Irena Kolbas – knjižničarski savjetnik.

     Vijeće je jednoglasno usvojilo Izvješće Povjerenstva od 9. svibnja 2014. godine i prihvatilo predložena zvanja.

AD 6) Dopis Sektora za gospodarenje i financiranje: HKD – preispitivanje odluke o osiguranim sredstvima

     Aparac-Jelušić istaknula je da je Vijeće jedinstveno u stavu da treba napisati očitovanje u kojem se jasno daje do znanja da se spornim ugovorom ne financira djelatnost Društva nego program. Smatra da nije potrebna diskusija jer je sve posve jasno te je upitala Vijeće slaže li se da se uputi očitovanje na znanje ministrici kulture i upravama.

     Mišetić je istaknula da je razgovarala s g. Žilićem, načelnikom Sektora za gospodarenje i financiranje, glede spornog ugovora, financiranja skupštine HKD-a. Naglasila je da je to stručni skup otkad postoji i da ga kao takvog od početka sufinancira Ministarstvo. Radi se o najvećem skupu knjižničara u zemlji koji se u malom dijelu sastoji od redovitog dijela, izvješća i izbornog dijela (drugi dan u trajanju od dva sata), a glavni dio posvećen je uvijek nekoj aktualnoj stručnoj temi. Prisustvuju delegati iz regionalnih društava, sudjeluju i strani gosti. Zamolila je Vijeće da se skup podupre u iznosu koji je prethodno dogovoren.

     Vijeće je jednoglasno zaključilo da se uputi dopis ministrici kulture, pomoćniku ministrice i Upravi za pravne i financijske poslove.

AD 7) Gradska knjižnica Rijeka – Izračun koeficijenta i obračun plaća za voditelje županijskih matičnih službi
    
     Sektor za gospodarenje i financiranje očitovao se da Ministarstvo kulture osigurava svoj dio sredstava za isplatu plaće sukladno koeficijentu utvrđenom Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijenata složenosti poslova. Vijeće je zaključilo da u ovom slučaju svaka knjižnica pojedinačno može internim ugovorom iz vlastitih sredstava nadoknaditi razliku u plaći za voditeljicu županijske.
    
AD 8) Zajednički Cloud poslužitelj za knjižnice Udruge knjižnica Konzorcij CROLIST

     Aparac-Jelušić izvijestila je Vijeće da je razgovarala s g. Bekićem iz SRCE-a i sistemskim knjižničarima kako bi se uvjerila u kojoj je mjeri zahtjev opravdan. Svi se slažu da je server potreban jer se time postižu znatne uštede nego da knjižnice pojedinačno nabavljaju svaka svoj server. G. Bekić je naveo da je server u SRCE-u također star te da je, ukoliko će se server nabavljati, potrebno nabaviti server koji će biti koordiniran sa SRCE-om.

     Dogovoreno je da se krene u organizaciju skupa Budućnost umrežavanja knjižnica kojem bi organizator bio Hrvatsko knjižnično vijeće, na kojem bi sudjelovale sve zainteresirane strane pa tako i pružatelji informatičkih usluga, a rješavalo bi se pitanje umrežavanja.

     Đurić-Nemec je iznijela viđenje da se iz dopisa Udruge knjižnica Konzorcij CROLIST, koji je inicirao ovu točku dnevnog reda Vijeća, stječe dojam da knjižnice na neki način postaju taoci davatelja usluga koji ne izvršavaju svoje obveze. Konkretno se referirala na sustav naknada za javnu posudbu koji još nije zaživio zbog nemogućnosti preuzimanja podataka jer knjižnice u sustavu CROLIST ne dostavljaju podatke, kako je zajedničkim dogovorom predviđeno, zbog navodne zahtjevnosti i nemogućnost isporuke. U pokusnom roku nije bilo nikakvih službenih primjedbi na funkcioniranje sustava. Na sastanku, koji je zbog tog problema inicirao Konzorcij CROLIST, obećano je da će se omogućiti isporuka potrebnih podataka za zadnji kvartal 2013. godine, ali ona još nema obavijesti da je to i učinjeno. Sada smo u situaciji da MK nema nadležnost niti može narediti knjižnicama i davatelju usluga da dostave podatke. Davatelj usluga traži dodatna sredstva koja knjižnice nemaju, MK očekuje od knjižnica da izvrše obvezu ne želeći ih dovoditi u situaciju stvaranja dodatnih financijskih obveza. Takva je situacija dovela do zaključka da je rješenje problema u novom serveru. Istaknula je da se mora riješiti problem ovisničkog statusa knjižnica prema vanjskim uslugama te pozvala na pronalaženje rješenja.

     Pavlaković je istaknula da je, na temelju istog dopisa Udruge knjižnica Konzorcij CROLIST, MZOS zatražio i dobio mišljenje NSK-a vezano uz server koje odgovara mišljenju načelnika Sektora za financiranje i gospodarenje MK g. Žilića da bi osnivači knjižnica trebali financirati nabavu softvera za knjižnice. Nema službeno mišljenje nadređenih iz MZOS-a, ali zna da MZOS nema sredstava za tu svrhu. 

     Đurić-Nemec smatra da bi trebalo nabaviti jedinstveni server za cijelu RH pa i za regiju. Složila se s predsjednicom Vijeća vezano uz sastanak na kojem bi se predstavili stavovi svake od zainteresiranih strana (MK, MZOS, Konzorcij CROLIST, NSK, županijske matične knjižnice, SRCE, CARNet, svi pružatelji usluga i svi zainteresirani koji mogu pridonijeti rješenju problema) te točno definiralo što se od svakog pojedinačno očekuje. Važno je da NSK vodi računa o tome da velik broj knjižnica radi na sustavima koji nisu kompatibilni s njezinim. Od MK-a i MZOS-a treba zatražiti podatke o ulaganju u informatizaciju od 2005. godine.

     Nakon vrlo konstruktivne rasprave u kojoj su sudjelovale sve članice Vijeća zaključeno je da, unatoč razumijevanju problema s kojima se trenutno Konzorcij CROLIST susreće, Vijeće smatra da je prije donošenja preporuke o nabavi servera potrebno organizirati sveobuhvatnu raspravu o sljedećim koracima knjižničarske zajednice u odnosu na računalne programe za upravljanje knjižničnim sustavima i umrežavanju. Vijeće predlaže da se rasprava održi u rujnu 2014. godine. 

     Đurić-Nemec je istaknula da se ne želi stvoriti situacija u kojoj će knjižnice biti kažnjene, a preko njih i krajnji korisnici.

AD 9) Prijedlog članova tima za Nacionalni program zaštite pisane baštine

     Prof. dr. sc. Damir Hasenay dostavio je putem e-maila prijedlog članova tima za izradu Nacionalnog programa zaštite pisane baštine. Predloženi su :

1. doc. dr. sc. Maja Krtalić, Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet Osijek
2. Dunja Seiter-Šverko, prof., glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
3. mr. sc. Tatjana Mušnjak, pomoćnica ravnateljice HDA-a u Zagrebu za zaštitu arhivskoga gradiva
4. mr. art. Iva Gobić-Vitolović, voditeljica Odjela za restauraciju i konzervaciju, DA u Rijeci
5. mr. art. Andrea Dragojević, voditeljica Odsjeka za papir i kožu, Služba za pokretnu baštinu, Hrvatski restauratorski zavod
6. Sanja Serhatlić, konzervator-restaurator savjetnik, voditeljica Odsjeka za papir, Restauratorski odjel Dubrovnik, Hrvatski restauratorski zavod
7. dr. sc. Hrvoje Stančić, izv. prof., predstojnik Katedre za arhivistiku i dokumentaristiku, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofski fakultet Zagreb
8. prof. dr. sc. Damir Hasenay, Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet Osijek

     Aparac-Jelušić izvijestila je da je prof. dr. sc. Hasenay razgovarao s predloženim članovima i svi su pristali, a glede člana iz NSK-a, glavna ravnateljica Seiter-Šverko odredit će osobu koja će predstavljati NSK.

     Mišetić i Marković-Mikulčić predložile su da se u tim pozove i osoba iz Splitsko-dalmatinske županije kako bi se i to veliko područje pokrilo. Nisu bile sklone tome da jedino iz Osijeka budu dvije osobe, unatoč tome što je predsjednica istaknula da se radi o vodećim stručnjacima za zaštitu pisane baštine koji su uključeni u europske projekte.

AD 10) Razno

     Aparac-Jelušić izvijestila je da je 26. svibnja 2014. u MK održan sastanak vezano uz temeljna stručna zvanja iz knjižničarstva, na kojem su sudjelovale voditeljice i pročelnice studija u RH iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti i predsjednica Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci radi zajedničkog dogovora oko temeljnih predmeta struke. Do 20. lipnja 2014. svi odjeli/odsjeci obvezali su se dostaviti prijedloge predmeta kako bi se donijela zajednička jezgra.
             
Sjednica je završila u 14:10 sati.
Zapisnik sastavila:
Ivana Lacković, viša stručna savjetnica

 

---

Zapisnik 5. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane u Ministarstvu
kulture 27. ožujka 2014. godine u 9 sati
 
     Peta sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana je u Ministarstvu kulture 27. ožujka 2014. godine u 9 sati.
     Na sjednici su bile nazočne predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u i njegova predsjednica Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Ivana Pavlaković i Mladenka Jukić, predstavnica Rektorskoga zbora Tea Grujić te predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Marijana Mišetić, Katica Matković Mikulčić i Andreja Tominac.
     Sjednici su nazočile glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Dunja Seiter-Šverko, a uz točku 8. i predsjednica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Marina Vinaj.
     Iz Ministarstva kulture bili su nazočni načelnica Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost Dubravka Đurić Nemec, iz Službe za knjižničnu djelatnost voditeljica Jelena Glavić-Perčin i više stručne savjetnice  Ana Dadić i Ivana Lacković te iz Uprave za pravne i financijske poslove samostalni upravni referent Mario Violić.
 
     Za sjednicu je predložen sljedeći
 
DNEVNI RED

1. Usvajanje dnevnoga reda 5. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2. NSK u Zagrebu: Projekt “Izrada, objavljivanje i održavanje nacionalnog pravilnika za katalogizaciju“ : obrazloženje i terminski plan s troškovnikom
3. Prijedlog Strategije razvoja hrvatskog knjižničarstva 2014. - 2020.
4. MZOS: Strategija razvoja sveučilišnih knjižničnih sustava u RH 2013. – 2015. - mišljenje
5. Prijedlog Strategije razvoja specijalnih knjižnica u RH: 2013. – 2015. - mišljenje
6. NSK u Zagrebu, Hrvatski zavod za knjižničarstvo: Prijedlog Standarda za školske knjižnice - informacija
7. Gradska knjižnica Rijeka – Izračun koeficijenta i obračun plaća za voditelje županijskih matičnih službi
8. Izvješće Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
9. Razno.

 
Predsjednica Vijeća pozdravila je prisutne i otvorila sjednicu.
 
 
AD 1) Usvajanje dnevnoga reda 5. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
 
     Dnevni red 5. sjednice jednoglasno je usvojen.
 
AD 2) NSK u Zagrebu: Projekt “Izrada, objavljivanje i održavanje nacionalnog pravilnika za katalogizaciju“: obrazloženje i terminski plan s troškovnikom
 
     Predsjednica Vijeća podsjetila je da je od NSK u Zagrebu zatražena dopuna materijala o projektu „Izrada, objavljivanje i održavanje nacionalnog pravilnika za katalogizaciju“. Istaknula je da se radi o nacionalnom pravilniku koji je po prvi puta okupio važne dionike knjižnične, muzejske i arhivske  struke. Prema specifikaciji, sredstva su velika, ali je možda premali naglasak na intelektualnom dijelu posla dok se neki elementi kao npr. logo i  brošura ne trebaju realizirati kako bi se uštedjelo. Ispravila je naziv – umjesto Odsjek za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru treba stajati Odjel za informacijske znanosti  Sveučilišta u Zadru. Sredstva koja su rezervirana za taj program iznose 50.000,00 kn.
 
     Seiter-Šverko istaknula je da je NSK u Zagrebu nositelj programa, a u međuvremenu je proširen i broj partnera. Najavila je da će i vijeća drugih dviju struka sudjelovati u osiguravanju sredstava za projekt izrade pravilnika. Taj Pravilnik će se razlikovati u nekim segmentima, ali je kao Jedinstveni nacionalni pravilnik o katalogizaciji podloga za hrvatsku digitalnu knjižnicu kojoj težimo što je vidljivo iz strategija na kojima radi struka.
 
     Predsjednica Vijeća istaknula je da treba pozdraviti aktivnosti koje povezuje sve struke. Predložila je da se iznos sredstava povisi. Predložila je kao najmanju svotu 100.000,00 kuna.
 
     Glavić-Perčin istaknula je da u ovom trenutku taj prijedlog ne može biti dio ugovora, već bi se povećanje moglo realizirati kroz aneks ugovora.
 
     Đurić-Nemec istaknula je da je imala upit zbog nesrazmjera traženih i odobrenih sredstava te je objasnila da je riječ o pripremi projekta.
 
     Jukić je istaknula da je istražila da li je projekt prijavljen i u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, no nije našla podatke o tome, a u toj fazi se sredstva u tom ministarstvu ne mogu dobiti.
     
     Predsjednica Vijeća je predložila da se prihvati iznos sredstava od 50.000,00 kn te da se aneksom ugovora povisi za još 50.000,00 kn. Vijeće je takav prijedlog prihvatilo.
       
AD  3)  Prijedlog Strategije razvoja hrvatskog knjižničarstva 2014. - 2020.
 
     Predsjednica Vijeća istaknula je da su se u izradu Strategije vrlo aktivno uključili članovi svih  Radnih skupina Vijeća, otprilike dvadeset stručnjaka te stručne službe Ministarstva kulture. Usuglasili su se oko četiri osnovna strateška cilja. Predložila je da se o Tablici pokazatelja rezultata još ne raspravlja na Vijeću, a da se o Strategiji, putem mrežnih stranica Hrvatskoga knjižničarskog društva, provede stručna javna rasprava koja će trajati mjesec dana od objave na mrežnim stranicama HKD-a. Nakon toga pročišćen tekst će se pripremiti za sjednicu Vijeća na kojoj bi se
Prijedlog mogao usvojiti.
 
     Pavlaković je primijetila da se pod ciljem 1. Inovativne knjižnične usluge, u prvom odlomku nabrajaju mjere, a to su zapravo pokazatelji rezultata te da stoga treba revidirati mjere.
 
     Predsjednica Vijeća istaknula je da se dokument treba doraditi, ali treba se dogovoriti jesu li to ta četiri cilja koja se žele postići. Moguće je da će kroz javnu raspravu biti još sugestija nakon kojih će trebati još jednom provjeriti dokument.
 
     Đurić-Nemec je istaknula da u tome može pomoći kolega iz Ministarstva kulture koji se bavi strategijama.
 
     Grujić je istaknula da se tijekom rada na Strategiji dosta toga mijenjalo tijekom rasprave, ali su ciljevi ostali isti osim što im je promijenjen redoslijed te da su sve radne skupine Vijeća aktivno sudjelovale u radu. Naglasila je potrebu da se cjelokupna knjižničarska javnost uključi u raspravu te da se daju primjedbe u pisanom obliku.
 
     Predsjednica Vijeća osvrnula se i na situaciju vezanu uz obvezni primjerak te je istaknula da se nakladnici na žalost nisu uključili u rad koliko se htjelo. Podsjetila je da su prvo tražili da se smanji broj primjeraka, a onda su zatražili povećanje tog broja. Smatra da se struka treba držati IFLA-inih smjernica koje upućuju na smanjenje broja obveznog primjerka.
 
     Seiter-Šverko istaknula je da je po svim parametrima cijena koštanja obveznog primjerka vrlo velika te da se dio sredstava koji se izdvaja za obvezni primjerak može upotrijebiti za izgradnju fondova sveučilišnih i narodnih knjižnica jer se radi o proračunskim sredstvima. Nastavno na Strategiju smatra da je važno u trećem cilju u prvom odlomku koji glasi „Infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti obuhvaćaju prostor, stručne djelatnike, knjižničnu građu te opremu i informacijsku infrastrukturu.“ navesti i legislativu.       
        
     Grujić se složila s prijedlogom i smatra da legislativa treba doći na prvo mjesto.
  
     Pavlaković je predložila da se u nazive ciljeva dodaju riječi Razvoj ili Osiguranje jer je uputno da nazivi ciljeva ne sadrže samo produkt poput „Inovativne knjižnične usluge“ već i proces dolaska do produkta „Razvoj inovativnih knjižničnih usluga“ ili „Osiguranje učinkovite i funkcionalne mreže knjižnica povezanih u jedinstveni nacionalni knjižnični informacijski sustav“.
 
     Predsjednica HKD-a Mišetić se nadovezala na obvezni primjerak i smatra da je to jedini dokaz postojanja u hrvatskoj kulturi. U ime HKD-a istaknula je da nastavno na Strategiju, Društvo u potpunosti podržava ova četiri cilja. Smatra da je bolna točka struke digitalizacije knjižnične građe koja nije istaknuta kao zaseban cilj. Također smatra da neke stvari više odgovaraju knjižnicama iz sustava znanosti, a manje narodnim.
 
     Seiter-Šverko predložila je da se upute pisane primjedbe, a s tim se složila i Grujić. Vezano uz digitalizaciju naglasila je da ni NSK u Zagrebu ni knjižnična zajednica nije zadovoljna potporom, odnosno sve što je NSK napravila bilo je bez potpore. Smatra da ne postoji dobra osnovna infrastruktura za digitalizaciju.
 
     Đurić-Nemec izvijestila je Vijeće da će se kroz natječaj Ministarstva kulture za potporu izdavanju knjiga sufinancirati i e-knjiga te da će stoga morati osigurati spremanje virtualnih obveznih primjeraka u EPUB-u.
 
     Seiter-Šverko dala je podatak o korištenju Knjižnice, u 2013. godini izjednačen je broj virtualnih i stvarnih korisnika.
 
     Đurić-Nemec je istaknula da će e-izdanja morati imati e-cipove kako bi bila prihvaćena kao valjana izdanja. Još sad ne možemo otkupljivati EPUB-ove, a kao model prihvata oponašao bi se model tiskane knjige,  3 primjerka, odnosno 3 kupnje za MK s time da MK samo koristi to pravo kupnje ili ga prepusti knjižnicama kada to bude moguće. Svatko tko dobije potporu, morat će dati obvezne primjerke realizacije na korištenje knjižnicama.
 
     Predsjednica Vijeća istaknula je da bi htjela da Vijeće složno stoji iza dogovora.
 
     Tominac se nastavno na Strategiju složila s predsjednicom HKD-a te smatra da je potrebno zakonski riješiti funkcionalnost sustava.
 
     Predsjednica Vijeća istaknula je da ne mora postojati jedinstveni računalni sustav, ali mora imati protokole za povezivanje. Dala je podatak da se CROLIST sa IZUM-om dogovara oko partnerstva.
 
     Seiter-Šverko  je naglasila da je 2006. CROLIST dobio sredstva MK za skupni katalog, a sada je došao u pitanje projekt autorske naknade jer je CROLIST išao sa objedama protiv NSK. Knjižnice nisu potpisale ugovor s CROLISTOM za otvoreni kod, kako je bilo predviđeno, te ih sada tvrtka ucjenjuje.
 
     Predsjednica Vijeća  se zalaže da cijela knjižnična zajednica funkcionira kroz svoje najviše stručno i savjetodavno tijelo i smatra da se CROLIST mora prvo obratiti Vijeću.
 
     Đurić-Nemec izvijestila je da je 7. ožujka 2014. bila u Karlovcu na skupštini  Udruge knjižnica „Konzorcij  CROLIST“ te je tada naglasila da nema druge strane koja bi iznijela svoje viđenje problema jer na skupu nije bilo predstavnika NSK u Zagrebu. Na skupštini je rečeno da je zajednički server odradio svoje (amortiziran). Smatra da, ako se razmišlja o novom serveru, on mora pokrivati cjelokupno hrvatsko knjižničarstvo.
 
     Predsjednica Vijeća smatra da je to pitanje poslovne politike između UNIBIS-a i IZUM-a. Smatra da problemu informatizacije knjižnica treba posvetiti jednu sjednicu.
 
     Nastavno na Strategiju, predsjednica Vijeća stavila je na glasovanje prijedlog Strategije kao podloge za javnu raspravu te još jednom zamolila HKD da dokument stavi na svoje mrežne stranice. Vijeće je prihvatilo prijedlog. Zamolila je predsjednicu Radne skupine za strategiju, gđu Grujić, da tekst dostavi HKD-u kako bi ga objavili na mrežnim stranicama.
 
 
 AD  4)  MZOS: Strategija razvoja sveučilišnih knjižničnih sustava u RH 2013. – 2015. – mišljenje
 
     Predsjednica Vijeća istaknula je da Vijeće mišljenje uzima na znanje. Od koristi mogu biti navedene sugestije, a osobito stajalište kojim se ističe da nema vizije, te da strategija nije oblikovana.   
 
 
AD  5)  Prijedlog Strategije razvoja specijalnih knjižnica u RH: 2013. – 2015. –  mišljenje
 
     Predsjednica Vijeća istaknula je da je i ovo  mišljenje stavljeno na dnevni red sjednice kao informacija jer treba prvo donijeti Strategiju, zatim Zakon, a onda podzakonske akte. Smatra da se dokument treba tretirati kao dobra podloga za rad nakon što se osnuje radna skupina. 
 
     AD  6)  NSK u Zagrebu, Hrvatski zavod za knjižničarstvo: Prijedlog Standarda za školske knjižnice – informacija
 
     Vijeće je ponovno istaknulo da treba prvo donijeti Strategiju, Zakon te podzakonske akte te je ovaj Prijedlog na dnevnom redu samo kao informacija.
   
     Dokument je bio objavljen na mrežnim stranicama HKD-a, NSK-a, HUŠK-a i HMŠK-a do rujna 2013. Zaprimljeni su prijedlozi koji su u najvećoj mjeri i usvojeni.
 
     Grujić je naglasila da je to jako dobar dokument koji se može uklopiti u svaki zakon. Važno je da se počne što prije primjenjivati te je neophodan instrument i matičnoj službi i ravnateljima.
 
     Predsjednica Vijeća također je istaknula važnost dokumenta, ali treba poštivati Akcijski plan HKV-a te smatra da, ako bi se do kraja svibnja usvojila Strategija, Radna skupina za Zakon može do rujna pripremiti njegov prijedlog te bi se nakon toga pristupilo eventualnim dopunama i usvajanju  Standarda.
 
     Mišetić je istaknula da je na traženje Vijeća HKD oformilo radnu skupinu s ciljem da se postojeći Standardi osuvremene.      
 
     Matković-Mikulčić je naglasila je da se i kolegica iz MZOS-a, viša stručna savjetnica za školske knjižnice M. Zovko, slaže da je dokument korektno napravljen. Istaknula je i podatak iz „Školskih novina“ (članak Ivana Vavre, direktora Školskih novina) da su sredstva za školske knjižnice koja izdvaja MZOS smanjena na samo 100.000,00 kn.   
 
     Predsjednica Vijeća pohvalila je rad skupine.
 
AD 7)  Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo)
 
     Zbog obveza gospođe Vinaj, točka 8. Izvješće Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a premještena je u točku 7. Gradska knjižnica Rijeka – Izračun koeficijenta i obračun plaća za voditelje županijskih matičnih službi koja je time postala točka 8.
 
     Vinaj je prije izvještaja o prijedlogu Povjerenstva podsjetila na problem priznavanja viših stručnih zvanja od strane poslodavaca. Vezano uz pitanje da li poslodavac može sam odlučiti da li mu treba osoba s višim zvanjem,  predložila je  da npr. stručna zajednica ili HKV reagiraju u problematičnim situacijama.
         
     Također je istaknula da vezano uz promjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci, u isti nisu unesene promjene koje se odnose na Mjerila i bodovanje, a već su bile prihvaćene na Vijeću.
 
     Predsjednica Vijeća je istaknula da se Pravilnik više ne može mijenjati te da će radna skupina za Pravilnik raditi na tome da bude jednostavniji.
            
     Predsjednica Povjerenstva gđa Vinaj izvijestila je Vijeće o prijedlozima donesenima na 14. sjednici Povjerenstva održanoj 6. prosinca 2013. godine i 15. sjednici Povjerenstva održanoj 21. veljače 2014. godine.
 
     Za dodjelu viših stručnih zvanja pristiglo je četrnaest molbi:
 

1. Dubravka Dujmović – viši knjižničar
2. Diana Polanski – viši knjižničar
3. Ljiljana Siber – viši knjižničar
4. Jasenka Bešlić– viši knjižničar
5. Marina Maruna – viši knjižničar
6. Željka Lovrenčić – viši knjižničar
7. Dubravka Pađen Farkaš – viši knjižničar
8. Dubravka Petek – viši knjižničar
9. Marija Kretić Nađ – viši knjižničar
10. Jasmina Milovčić – viši knjižničar
11. Ingeborg Rudomino – viši knjižničar
12. Gordana Miolin – knjižničarski savjetnik
13. Frida Bišćan – knjižničarski savjetnik
14. Vesna Radičević – knjižničarski savjetnik.

    
     Gđa Vinaj predstavila je kandidate i iznijela prijedloge Povjerenstva.
 
      Vijeće je jednoglasno usvojilo Izvješće Povjerenstva od 6. prosinca 2013. i također je jednoglasno usvojilo Izvješće Povjerenstva od 21. veljače 2014. uz napomenu da se isprave greške u tekstu Izvješća:
 

• Jasmina Milovčić - umjesto rečenice Diplomirala je na Filozofskom fakultetu Političkih znanosti u Zagrebu, a studij knjižničarstva završila je 2007. godine na Filozofskom  fakultetu, Odsjek za informacijske znanosti, treba napisati Diplomirala je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a studij knjižničarstva završila je 2007. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti.

 

• Gordana Miolin – umjesto rečenice Na temelju dostavljene dokumentacije prema Mjerilima za ocjenjivanje stručne osposobljenosti prikupila je 960 bodova iz sedam grupa aktivnosti, od kojih je više od 40% (445) iz grupe V. objavljivanje radova i uređivanje publikacija, te zadovoljava kriterije za dodjelu zvanja viši knjižničar treba napisati Na temelju dostavljene dokumentacije prema Mjerilima za ocjenjivanje stručne osposobljenosti prikupila je 960 bodova iz sedam grupa aktivnosti, od kojih je više od 40% (445) iz grupe V. objavljivanje radova i uređivanje publikacija, te zadovoljava kriterije za dodjelu zvanja knjižničarski savjetnik.

 
      Za ostale kandidatkinje nije bilo primjedbi.
 
     AD 8) Gradska knjižnica Rijeka – Izračun koeficijenta i obračun plaća za voditelje županijskih matičnih službi
 
     Vijeće smatra da predmet nije u njegovoj ingerenciji te je zatražilo da se predmet dostavi na tumačenje Upravi za pravne i financijske poslove.
  
    AD  9) Razno
 

1. Prijedlog Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva

      Tominac je iznijela problem koji ističe Sekcija za visokoškolske i specijalne knjižnice, Komisija za muzejske i galerijske knjižnice iz prakse koji se odnosi na registraciju građe u sustavu MK kao kulturnog dobra u svim baštinskim knjižnicama (arhivima, knjižnicama, muzejima). Sukladno Pravilniku o zaštiti knjižnične građe („NN“ 52/05) sve vrste knjižnica, građu koja ima svojstva kulturnog dobra, obvezne su registrirati pri MK. Taj se sustav kosi s bibliografskim standardom što u praksi znači da muzejske knjižnice građu prijavljuju za registraciju obrađenu na drugačiji način od građe koju prijavljuju narodne knjižnice.  
 
      Seiter Šverko je naglasila da je MK donijelo propis koji se odnosi na dodjelu statusa kulturnog dobra, a vezan je za program M++. Međutim, MK nije za to ustanovama osiguralo sredstva. Istaknula je da i NSK ima problema jer je njena Grafička zbirka odbijena.
                   
      Mišetić je istaknula da se radi o malim  muzejskim knjižnicama, a program je prilagođen muzejskim predmetima, a ne knjizi. Predložila je iniciranje radionice na kojoj bi se razgovaralo o problemu.
 
      Seiter Šverko je predložila razgovor s odgovornim osobama u MK te da se problem proslijedi Hrvatskom muzejskom vijeću i Hrvatskom vijeću za kulturna dobra. 
 
      Vijeće se složilo s prijedlogom i zatražilo pismeno očitovanje.       
 

2. Dopis Udruge za zaštitu prava nakladnika Zana

 
      Predsjednica Vijeća izvijestila je da su se Vijeću obratile Dunja Marija Gabrijel i Jelica Leščić iz Hrvatskoga zavoda za knjižničarstvo pri NSK. Pojedine knjižnice primile su dopis Udruge Zana kojim ih se upozorava na presude Europskog suda pravde od 27.6.2013. temeljem Direktive 2001/29/EC vezano uz korištenje printera i uređaja za fotokopiranje u knjižnicama uz naplatu. Tom presudom printer je uređaj za reproduciranje te je od knjižnica zatraženo, ukoliko vrše reproduciranje printerom uz naplatu, da Udruzi Zana dostave podatak o broju printera na kojima se obavlja ta djelatnost.
 
      Matković-Mikulčić je naglasila da je knjižnica u Velikoj Gorici dobila tri takva dopisa, ali da nisu jasni kriteriji jer sve knjižnice nisu primile dopis.
 
      Seiter Šverko istaknula je da je NSK primila upit gospođe Sabolović-Krajina iz Koprivnice vezano uz problem. Pravnik iz NSK smatra da postoje osnove po kojima Zana može to zatražiti. Smatra da su Uredi državne uprave u županijama instance koje se trebaju brinuti o tome te bi se trebalo uputiti zahtjev za očitovanje Ministarstvu uprave. Problem su lokalne zajednice u kojima djeluju narodne knjižnice i njihovo poznavanje prava.
 
      Glavić-Perčin smatra da je za povrede autorskog prava nadležan Državni zavod za intelektualno vlasništvo (u daljnjem tekstu DZIV), te bi se trebao aktivno uključiti i koordinirati provedbu prava javne posudbe. Predložila je da Vijeće zatraži tumačenje od DZIV-a.
 
      Predsjednica Vijeća predložila je da se uputi dopis DZIV-u te zatraži tumačenje.
 
      c) Odluke o imenovanju koordinatora za izradu nacionalnog programa zaštite pisane baštine i nacionalnog programa obnove samostanskih knjižnica    
   
      Vijeće je zatražilo da se pripreme odluke o imenovanju Damira Hasenaya, redovitog profesora s Odsjeka za komunikacijske informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, za koordinatora izrade nacionalnog programa zaštite pisane baštine i Marijane Tomić s Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, za koordinatoricu za izradu nacionalnog programa obnove samostanskih knjižnica.
 

4. Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja viših zvanja u knjižničarskoj struci („NN“ 28/11 i 16/14) - izmjene

      Jukić je iznijela Vijeću upit u ime kolegice Zovko iz MZOS-a vezan uz  Pravilnik o izmjenama Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci od 30.siječnja 2014. godine. Radi se o izmjeni članka 2. točke 2. i 3., a primijetila je da između odlomaka nedostaje ili te glase:
„2. za zvanje knjižničar:
- završen preddiplomski sveučilišni studij iz polja informacijskih znanosti s najmanje 30 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva,
– završen drugi preddiplomski studij odnosno studij kojim je stečena viša stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, broj 123/03, 105/04, 174/04, 2/07 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07, 45/09, 63/11,  94/13 i 139/13), uz obvezu stjecanja najmanje 30 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na preddiplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od zapošljavanja te
– položen stručni ispit za knjižničara.
3. za zvanje diplomirani knjižničar:
– završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva, odnosno studij knjižničarstva kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju,
– završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja, te
– položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara.“
              Pitanje je da li je riječ ili slučajno ispuštena, a Vijeće smatra da se to treba ispraviti.
 
Sjednica je završila u 12.15 sati.
 
Zapisnik sastavila:
Ivana Lacković, viša stručna savjetnica
 
 
                                                                            

---

Zapisnik 4. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane u Ministarstvu kulture
28. studenoga 2013. godine u 10 sati i 10. prosinca 2013. u 11 sati
 
     Četvrta sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana je u Ministarstvu kulture 28. studenoga 2013. godine u 10 sati i 10. prosinca 2013.  u 11 sati.
Prvom dijelu sjednice bile su nazočne predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u i njegova predsjednica Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Ivana Pavlaković, predstavnica Rektorskoga zbora Tea Grujić te predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Marijana Mišetić i Katica Matković Mikulčić.
     Sjednici je prisustvovala, kao zamjena umjesto glavne ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Dunja Marija Gabriel.
     Sjednici nisu prisustvovale Mladenka Jukić iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Andreja Tominac iz Hrvatskoga knjižničarskog društva.
     Iz Ministarstva kulture bili su nazočni načelnica Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost Dubravka Đurić Nemec, iz Službe za knjižničnu djelatnost voditeljica Jelena Glavić-Perčin te više stručne savjetnice Ana Dadić i Ivana Lacković i iz Službe za normativne poslove u kulturi i medijima viša upravna savjetnica Melita Holetić.
 
Za sjednicu je predložen sljedeći
 
DNEVNI RED

1. Usvajanje dnevnoga reda 4. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2. Imenovanje Snježane Radovanlija-Mileusnić u Radnu skupinu za izmjenu Zakona o knjižnicama
3. Rasprava o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti u 2014. g. prispjelima na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi RH
4. Poslovnik Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci
5. Utvrđivanje visine naknade za izradu pisanog prijedloga ocjene Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
6. Dogovor o terminima i dnevnom redu sljedećeg sastanka
7. Razno

      Predsjednica Vijeća pozdravila je prisutne i otvorila sjednicu. Gđa Holetić obavijestila je Vijeće da je Pravilnik o uvjetima i načinu  stjecanja viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci na potpisu u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta te kad stigne u Ministarstvo kulture dostavit će se članovima Vijeća.
 
Ad 1) Dnevni red sjednice usvojen je uz izmjene - točka 3. Rasprava o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti u 2014. g. prispjelima na  Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske postala je točka 4.
 
Ad 2) Gđa Snježana Radovanlija-Mileusnić predložena je za članicu Radne skupine za izmjenu Zakona o knjižnicama.
Vijeće je prijedlog jednoglasno usvojilo. 
 
Ad 3) Vijeće je raspravljalo o tekstu Poslovnika Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci.
            Predsjednica Vijeća istaknula je da je tekst u prvom dijelu Poslovnik, ali se kasnije ponavljaju odredbe iz Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci („NN“ 28/11).
Vijeće je u raspravi predložilo ove izmjene u Poslovniku:
Članak 5.  – U prvoj alineji riječ tri mijenja se u sedam, a u drugoj alineji briše se riječ iznimno.
Pisani poziv za sjednicu Povjerenstva s prijedlogom dnevnog reda i potrebnim materijalima svakom od članova Povjerenstva dostavlja se najkasnije tri dana prije održavanja sjednice.
Predsjednik može iznimno sazvati elektroničku sjednicu Povjerenstva koju s navedenim dnevnim redom treba najaviti jedan dan prije početka potrebnog očitovanja članova Povjerenstva. Rok za očitovanje članova Povjerenstva ne smije biti kraći od tri dana i mora biti jasno naveden u najavi sjednice.
 
Članak 7. – U zadnjoj rečenici riječ ili mijenja se u i.
Na sjednicama se utvrđuju 

• popis predavača na predavanjima i seminarima
• knjižnice koje će pristupnici posjetiti i imena tamošnjih predavača
• datume i rasporede predavanja, seminara  i polaganja stručnih
• popis pristupnika koji zadovoljavaju uvjetima za pristupanje ispitu
• popis literature za zakazani ispitni rok
• pripreme za ispitna pitanja pojedinih skupina pristupnika

te se razmatraju  molbe, žalbe ili pitanja zainteresiranih kandidata i ostala tekuća pitanja.
U slučaju bilo kakvih dvojbi u pogledu ostvarivanja pojedinih prava Povjerenstvo može tražiti tumačenje Hrvatskog knjižničnog vijeća ili pravne službe Ministarstva kulture RH. 
Članci 9., 10., 11., 12. i 13. brišu se.
 
Ad 4)  Zbog opsežnog dnevnog reda gđa Đurić-Nemec predložila je da se u četvrtak, 28. listopada 2013. prvo razmotre programi Nabave knjižne i neknjižne građe, a nakon toga, ako bude vremena, Akcije i manifestacije, Razvojni programi i Ostalo.
Istaknula je da je Služba za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige izradila analizu narodnih knjižnica po različitim kriterijima (broj članova knjižnice, broj stanovništva, veličina područja, broju transakcija, redovitosti dostavljanja izvješća prema Ministarstvu kulture.) Predložila je da gospođa Glavić-Perčin ukratko kaže o svakoj knjižnici nešto, predloži iznos te da se o tome raspravlja.
      Naglasila je da pri raspodjeli sredstva Vijeće može računati na 18.000.000,00 kn za knjižničnu djelatnost, ali da je Ministarstvo kulture ukupno dobilo 26.000.000,00 kn manje za godinu 2014. za sve djelatnosti.
Gđa Mišetić istaknula je da se zna da će biti manje novaca, ali da postoje kriteriji, zna se koje su knjižnice ugrožene, koje pravdaju sredstva, koje se nalaze na području od posebne državne skrbi, koje su se knjižnice sagradile te zbog toga imaju prioritet te kojim knjižnicama lokalna zajednica ne daje ili smanjuje sredstva.

     Gđa Glavić-Perčin istaknula je analizu knjižnica po županijama iz koje je vidljivo da je u nekim povećan broj korisnika, a negdje je taj broj pao.
Gđa Grujić naglasila je da je upitno dostavljanje podataka o broju članova jer velike knjižnice dostavljaju broj upisanih članova i ponovno upisanih i onih koji nikad nisu obnovili članstvo.
 
Na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2013. godinu prispjela je 347 prijava, od čega je

• 212 programa za nabavu knjižne i neknjižne građe (uglavnom u narodnim knjižnicama),
• 52 programa akcija i manifestacija u knjižničnoj djelatnosti,
• 27 jednogodišnjih programa za razvojne programe i projekte (radionice, seminari), 
• 2 trogodišnja razvojna programa i projekta,
• 5 jednogodišnjih programa u kategoriji ostalo i
• 2 trogodišnja programa u kategoriji ostalo.

      Vijeće je obaviješteno da se na natječaj nisu javile knjižnice iz Oroslavja, Otoka, Perušića i Čabra.
      Vijeće je predložilo sredstva za nabavu knjižne i neknjižne građe za 209 programa - 205 prijavljenih na natječaj te za 4 knjižnice koje nisu dostavile prijavnicu, Gradska knjižnica Oroslavje, Narodna knjižnica Općine Perušić, Narodna knjižnica Čabar i Gradska knjižnica Otok, također je predložilo   iznose.
     Vijeće nije prihvatilo 7 programa koje su prijavile pojedine ustanove/udruge, a ne narodne knjižnice
 
     Prvi dio sjednice završio je u 15 sati.
 
     Dogovoreno je da će nastavak sjednice biti u utorak 10. prosinca 2011. u 11 sati u Ministarstvu kulture.
 
     Drugom dijelu 4. sjednice prisustvovale su predsjednica Vijeća Tatjana Aparac-Jelušić koja je zbog drugih obveza napustila sjednicu iza 13 sati, predstavnica Rektorskog zbora Tea Grujić, predstavnice Hrvatskog knjižničarskog društva Marijana Mišetić, Katja Matković Mikulčić i Andreja Tominac, predstavnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Mladenka Jukić i Ivana Pavlaković, a iz Službe za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige Jelena Glavić-Perčin, Ana Dadić i Ivana Lacković.
Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice ispričala se.
 
     Na početku drugog dijela bilo je riječi o Poslovniku Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci. Prema sugestijama koje je Vijeće dalo vezano uz Poslovnik, gđa Holetić, iz Službe za normativne poslove u kulturi i medijima, načinila je pročišćeni tekst te ga dostavila putem e-maila Službi za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige. Vijeće je dobilo ispis teksta te će ga pregledati prije slanja Povjerenstvu. 
 
     Zatraženo je da uđe u Zapisnik da se traži od stručne Službe MK analiza otkupa knjiga za knjižnice jer je izražena sumnja da mjerom otkupa MK više pogoduje nakladnicima nego knjižnicama. 
 
     Sjednica je nastavljena raspravom o programima Akcije i manifestacije, Razvojni programi i projekti te programi Ostalo.
Predsjednica Vijeća istaknula je dva pitanja –

• u akcijama i manifestacijama nedostaju prijave iz županija Brodsko-posavske, Ličko-senjske i Šibenske i
• zašto se iz sredstava knjižnica isplaćuju honorari književnicima.

     Također je naglasila da se knjižnična djelatnost kao informacijska djelatnost treba više orijentirati na mrežne stranice i mrežna mjesta vezano uz oglašavanje, a smanjiti oglašavanje putem plakata koje se spominje u programima. Smatra da treba napustiti praksu tiskanja zbornika i programskih knjižnica te uvesti on-line izdanja, a pozivnice slati putem e-maila jer se time postižu značajne uštede.  
     Vijeće je temeljito i sadržajno razmotrilo prijavljene programe u svim kategorijama te naglasilo da se veći dio programa odnosi na redovnu djelatnost u knjižnicama, premalo je istinski razvojnih projekata, trebalo bi povezivati srodne aktivnosti, kod edukacije vezati se na Centar za stalno stručno usavršavanje, a iz prijavljenih programa razvidno je da knjižnice traže sredstva koja im omogućuju tek preživljavanje.  
     Vijeće je predložilo sredstva za 38 programa Akcija i manifestacija u iznosu od 449.850,00 kn, 4 Razvojna programa i projekta u iznosu od 78.000,00 kn projekta te rezerviralo sredstva za 1 program kategorije Ostalo u iznosu od 50.000,00 kn.
     U raspravi o programu Mjesec hrvatske knjige predsjednica Vijeća istaknula je da ne smatra potrebnim tiskanje programske knjižnice te da bi valjalo uvesti nakladnike kao partnere, primjerice svake godine jedan nakladnik, čime bi se postigle značajne uštede.    
     Vezano uz programe Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec i Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek koji se odnose na obljetnice dječjih odjela, kao i prijedlog stručnog skupa na sličnu temu koji je Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci prijavila pod razvojne programe, Vijeće je sugeriralo da bi bilo dobro da knjižnice zajednički organiziraju proslave takvih obljetnica.
     Za program Gradske knjižnice i čitaonice Pula Međunarodni stručni i znanstveni skup „Ishodišta tiskane riječi: 155 godina tiskarstva u Istri (1859.-2014.)“ Vijeće smatra da se treba organizirati prema pravilima znanstvenog skupa s recenzentima te bi se takav skup trebao prijaviti za potporu i u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a kao jedan od organizatora treba biti netko sa Sveučilišta.  
     Vijeće također smatra da su većina programa Hrvatskog knjižničarskog društva akcije i manifestacije u knjižničnoj djelatnosti.
     Za program Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Centar za stalno stručno usavršavanje (CSSU) Vijeće smatra da sadrže i radionice koje se besplatno održavaju u drugim ustanovama ili udrugama tako da je nepotreban taj paralelizam. Uočeno je da u prijavi nisu navedena vlastita sredstva te da CSSU nema sponzore ni donatore. U raspravi je ukazano na to da je djelovanje i razvoj CSSU-a potrebno temeljito raspraviti, ponuditi webinare i druge oblike mrežnih obrazovnih usluga kako bi se poboljšala kvaliteta programa.
     Za trogodišnji program Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Izrada, objavljivanje i održavanje nacionalnog pravilnika za katalogizaciju (kategorija Ostalo), Vijeće je u iscrpnoj raspravi zaključilo da se radi o vrlo ozbiljnoj temi koja zahtijeva detaljno objašnjenje predlagatelja programa jer se radi o programu od nacionalne važnosti te poželjnom povezivanju arhivske, muzejske i knjižnične djelatnosti u izradi novog Pravilnika. Suglasno je da su potrebne promjene te da treba osuvremeniti, nadograditi i nadopuniti Pravilnik koji je izradila Eva Verona jer su se promijenile okolnosti u tehnološkom okruženju, ali ne i odbaciti ono što priznaju i svjetski stručnjaci.
     Vijeće ja zatražilo od predstavnica MZOS-a da se raspitaju da li je zahtjev za potporu tog programa dostavljen u MZOS. 
Vijeće je rezerviralo sredstva u iznosu od 50.000,00 kn.
     Voditeljica Službe za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige, s obzirom na važnost projekta, predložila je da se obavijesti Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu da je Vijeće nakon temeljite rasprave predložilo da se projekt dostavi Vijeću kao posebna točka dnevnog reda na budućoj sjednici, uz prisutnost predlagatelja i uz predočenje konkretnih rezultata svake etape.
 
Ad 5) U raspravi o visini naknade za izradu pisanoga prijedloga ocjene Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci, Vijeće je jednoglasno prihvatilo da iznos ostane nepromijenjen te iznosi 400,00 kn.
 
Drugi dio sjednice završio je u 14.30 sati.
 
Zapisnik sastavila:
Ivana Lacković, viša stručna savjetnica
 
  
                                                                                      

---

Zapisnik 3. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane u Ministarstvu
kulture 3. listopada 2013. godine u 10 sati
 
     Treća sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana je u Ministarstvu kulture 3. listopada 2013. godine u 10 sati.
     Na sjednici su bile nazočne predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u i njegova predsjednica Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Ivana Pavlaković i Mladenka Jukić, predstavnica Rektorskoga zbora Tea Grujić te predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Katica Matković Mikulčić i Andreja Tominac.
     Sjednici je prisustvovala glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Dunja Seiter-Šverko, a dijelu sjednice i Zagorka Majstorović iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
     Predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva Marijana Mišetić ispričala se zbog neodgodivih obveza.
     Iz Ministarstva kulture bili su nazočni načelnica Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost Dubravka Đurić Nemec, iz Službe za knjižničnu djelatnost voditeljica Jelena Glavić-Perčin, viša stručna savjetnica Ivana Lacković i savjetnica Ana Dadić te iz Službe za normativne poslove u kulturi i medijima viša upravna savjetnica Melita Holetić.
 
Za sjednicu je predložen sljedeći
 
DNEVNI RED

1. Usvajanje dnevnoga reda 3. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2. Usvajanje izmjena Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci nakon provedenoga savjetovanja sa zainteresiranom javnošću
3. Imenovanje povjerenstava u skladu s akcijskim programom i planom rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća usvojenim na 2. sjednici
4. Imenovanje koordinatora za izradu nacionalnoga programa zaštite pisane baštine i nacionalnoga programa obnove samostanskih knjižnica i arhiva
5. Izvješće o radu Stručnoga vijeća sveučilišnih matičnih knjižnica
6. Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničarskog vijeća
7. Dogovor o terminima i dnevnom redu sljedećega sastanka
8. Razno

AD 1) Usvajanje dnevnoga reda 3. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
 
     Dnevni red 3. sjednice jednoglasno je usvojen uz napomene predsjednice Vijeća da je potrebno zamoliti članice Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci da materijali Povjerenstva ubuduće trebaju ranije stizati članicama Vijeća kako bi se one mogle kvalitetno pripremiti za raspravu o predloženim kandidatima, a ne neposredno prije same sjednice.
     Tablica vezana uz 2. točku dnevnoga reda, koju je predsjednica zbog vremenskoga tjesnaca dostavila neposredno prije početka sjednice, nije nov, već samo strukturiran materijal pristigao na internetsko savjetovanje s ciljem pomoći prisutnima da lakše prate raspravu. Naime, savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o izmjenama Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci odvijalo se od 1. rujna do 1. listopada 2013., a sjednica Vijeća bila je zakazana već za 3. listopada.
 
AD 2) Usvajanje izmjena Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (u daljnjem tekstu: Pravilnik) nakon provedenoga savjetovanja sa zainteresiranom javnošću
 
     Predsjednica Vijeća pročitala je kronološki, kako su stizali, 11 prijedloga o Nacrtu prijedloga izmjena Pravilnika te ih je, radi bolje preglednosti, uvrstila u tablicu. Obrazloživši metodologiju kojom se vodila u izradi tablice, napomenula je da u tablicu nije uvrstila one prijedloge koji se ne odnose neposredno na problematiku o kojoj se raspravljalo, već su samo načelne primjedbe.
     Gđa Holetić je napomenula da je pristiglo još prijedloga te je konstatirano da sve članice nemaju potpune materijale iako su oni svima istovremeno upućeni, odnosno da ih nisu primile putem elektroničke pošte. Prijedlozi koji nedostaju umnoženi su te podijeljeni članicama Vijeća kako bi se mogli zajedno sa svim ostalim prijedlozima analizirati i raspraviti.
     Predsjednica Vijeća istaknula je da svakomu tko je sudjelovao i dao svoj prilog treba pisanim putem zahvaliti na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. 
Vijeće je prihvatilo prijedlog te provelo iscrpnu i sadržajnu raspravu o predloženim izmjenama Pravilnika. Analiziran je svaki pojedinačni prijedlog izmjene i zasebno se o njemu odlučivalo. Jednoglasno su usvojene izmjene kako slijedi:

1. Članak 1., stavak 2., točka 2. – za zvanje knjižničara

     Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog da se dio u alineji prvoj „iz programa knjižničarskog usmjerenja“ mijenja i glasi „iz temeljnih predmeta knjižničarstva“; a u drugoj alineji nakon Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju doda formulacija „uz obvezu stjecanja najmanje 30 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na preddiplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od zapošljavanja“;

2. Članak 1, stavak 2., točka 3. – za zvanje dipl. knjižničara

      Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog da se dio u prvoj alineji „iz programa knjižničarskog usmjerenja, odnosno studij knjižničarskog usmjerenja“ mijenja i glasi „iz temeljnih predmeta knjižničarstva, odnosno studij iz informacijskih i komunikacijskih znanosti“; a u drugoj alineji dio „uz obvezu stjecanja 30 ECTS bodova iz programa knjižničarskog usmjerenja u roku od 3 godine od dana zapošljavanja“ mijenja se i glasi „uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja…“;

3. Članak 2. – Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog da se u članku 3. Pravilnika prva rečenica mijenja i glasi „Temeljni predmeti knjižničarstva zastupljeni su u sadržajima na osnovi kojih se stječu sljedeća zvanja i vještine“;
4. Članak 3. – Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog da se u članku 11. stavak 1. mijenja i glasi: „Rad Povjerenstva reguliran je Poslovnikom o radu Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci koji donosi Vijeće“;
5. Članak 4. – Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog da se u članku 13. Pravilnika stavak 2. mijenja i glasi: „Osobe iz članka 2., točke 2., podtočke 2. i točke 3. podtočke 2. ovoga Pravilnika, koje se zapošljavaju u knjižnici bez položenog stručnog ispita, dužne su ga položiti u roku od godine dana od stjecanja potrebnih ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na preddiplomskoj odnosno diplomskoj razini studija iz informacijskih i komunikacijskih znanosti“;
6. Članak 5. – Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog Filozofskog fakulteta u Rijeci da se u članku 14., stavku 2., alineja prva mijenja i glasi: „dokaz o stečenom obrazovanju (svjedodžba škole, svjedodžba odnosno diploma visokog učilišta) i dopunska isprava svjedodžbi odnosno diplomi kojom se dokazuju stečeni ECTS bodovi iz temeljnih predmeta knjižničarstva (čl. 3. ovog Pravilnika)“;
7. Članak 6. – Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog da se mijenja članak 34. Pravilnika na način da je sada za sve pristupnike ispita za knjižničara jednak posebni dio ispita, s obzirom da će potrebna znanja steći na preddiplomskom studiju;
8. Članak 7. – Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog da se članak 35. Pravilnika briše;
9. Članak 8. – Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog da se članak 37. Pravilnika mijenja i glasi:

     „Dopunski stručni ispit može polagati osoba koja je već položila stručni ispit u knjižničarskoj struci za pomoćnog knjižničara, odnosno knjižničara, i koja nakon stjecanja propisanog obrazovanja želi steći stručno zvanje knjižničara, odnosno diplomiranog knjižničara, kao i osoba koja je položila stručni ispit prema Pravilniku o polaganju stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu (»Narodne novine«, broj 88/03).
     Osoba koja je položila stručni ispit prema Pravilniku o polaganju stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu polaže u općem dijelu stručnog ispita za zvanje knjižničara ili diplomiranoga knjižničara razlikovni dio ispita koji se odnosi na knjižnično zakonodavstvo, a posebni dio ispita polaže u cijelosti.
 
     Napomenuto je i da u novom Pravilniku treba svakako urediti način polaganja stručnog ispita za one koji rade u sustavu školstva kako bi se izbjegla situacija u kojoj školski knjižničari dvaput polažu stručni ispit.
 
AD 3) Imenovanje povjerenstava u skladu s akcijskim programom i planom rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća usvojenim na 2. sjednici
 
      Predsjednica Vijeća podsjetila je da je na prošloj sjednici dogovoren akcijski program i plan rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća (HKV-a) u skladu s kojim je predloženo imenovanje radnih skupina za zadatke za koje se zahtijeva hitna procedura donošenja odgovarajućih dokumenata te je predstavila radne skupine.
 
     Gđa Grujić kao koordinatorica Radne skupine za izradu strategije hrvatskog
knjižničarstva 2013. – 2020. predložila je ostale članice te skupine:

• Zagorku Majstorović, knjižničarsku savjetnicu, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
• Vanju Jurilj, školsku knjižničarku, predsjednicu HUŠK-a
• Goranu Tuškan Mihočić, diplomiranu knjižničarku, ravnateljicu Gradske knjižnice Rijeka
• Stjepku Leščić, diplomiranu knjižničarku, Sveučilište u Zagrebu, Kineziološki fakultet.

     Gđa Grujić istaknula je da se prilikom odabira suradnika vodila mišlju da u radnoj skupini budu predstavnici svih vrsta knjižnica koji su već sudjelovali na izradi pojedinih strategija. Strategija će se bazirati na dosadašnjim specifičnim strategijama te analizi stanja svih tipova knjižnica. Bit će anglosaksonskog tipa, moderna i vrlo kratka, s pet do sedam najvažnijih ciljeva i financijskim pokazateljima za svaki cilj.
Smatra da bi se oko nje trebala usuglasiti oba ministra (MZOS i MK) te da bi trebala biti dokument o kojemu bi i Sabor RH morao razgovarati budući da se radi o važnom društvenom interesu.
                        
     Koordinatorica Radne skupine za izmjenu Zakona o knjižnicama gđa Alemka Belan-Simić uputila je pisani prijedlog Vijeću koji je iznijela predsjednica Vijeća. Predložene članice ove radne skupine su:

• Edita Bačić, knjižničarska savjetnica, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu
• Aleksandra Horvat, redovita profesorica, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
• Tinka Katić, knjižničarska savjetnica, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu   
• Zorka Renić, knjižničarska savjetnica, Medicinska škola Bjelovar.

     Vijeće je primijetilo da u timu nedostaje predstavnik/-ica specijalnih knjižnica te je prihvatilo prijedlog gđe Tominac da se u radnu skupinu uključi gđa Snježana Radovanlija Mileusnić iz Muzejskog dokumentacijskog centra. Zatraženo je da Hrvatsko knjižničarsko društvo u roku od tri dana potvrdi ime osobe iz specijalnih knjižnica koju predlaže za člana ove Radne skupine.
 
     U ime nositeljice Radne skupine za izradu Pravilnika o stručnim zvanjima i napredovanju u knjižničarskoj struci Kornelije Petr-Balog, izvanredne profesorice na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, predsjednica Vijeća predstavila je članice:

• Dijana Machala, viša knjižničarka, voditeljica CSSU-a, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
• Dina Vrkić, diplomirana knjižničarka, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
• Dorja Mučnjak, diplomirana knjižničarka, Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu
• Jasmina Milovčić, diplomirana knjižničarka, predsjednica Komisije za obrazovanje i stručno usavršavanje pri HKD-u.

 
     Gđa Seiter-Šverko, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, nositeljica je zadataka Radne grupe za obvezni primjerak. Predložila je ove članove Radne grupe:

• Senka Tomljanović, viša knjižničarka, Sveučilišna knjižnica Rijeka
• Gordana Dukić, izvanredna profesorica, Filozofski fakultet u Osijeku, Odsjek za informacijske znanosti
• Tomica Vrbanc, viši knjižničar, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
• Mišo Nejašmić, zamjenik predsjednika Zajednice nakladnika i knjižara.

 
    Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedloge.
 
    Predsjednica Vijeća predložila je prisutnima da se nakon imenovanja skupina sazove zajednički sastanak u Ministarstvu kulture i dogovori način rada te da se svaka radna skupina povuče na dva do tri sata, donese smjernice i zaključke te se nakon toga zajednički usuglasi djelovanje svih radnih skupina.
 
  
 
AD 4) Imenovanje koordinatora za izradu nacionalnog programa zaštite pisane
baštine i nacionalnog programa obnove samostanskih knjižnica
 
     Predsjednica Vijeća predložila je imenovanje još dvaju koordinatora za programe koji su od nacionalne važnosti.
Damira Hasenaya, redovitog profesora s Odsjeka za komunikacijske informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, kao vodećeg stručnjaka u području upravljanja baštinom predložila je za koordinatora izrade nacionalnog programa zaštite pisane baštine, izrade Uputa i Pravilnika o zaštiti pisane baštine.
 
     Istaknula je da je program obnove samostanskih knjižnica i arhiva jedan od prioritetnih projekata jer je neraskidivo vezan uz Strategiju digitalizacije hrvatske kulturne baštine i povlačenje sredstava iz EU fondova. Velik broj samostanskih knjižnica nema još ni inventarne knjige.
     Smatra da bi trebalo ići prema nacionalnom programu obnove samostanskih knjižnica i arhiva te o tome razgovarati s Crkvom. Zbog iskustva u toj problematici predložila je Marijanu Tomić s Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, koja vodi obnovu knjižnice Samostana sv. Frane u Zadru te je nedavno uspješno završila projekt sređivanja knjižnice Crkve sestara milosrdnica u Rimu, za koordinatoricu za izradu nacionalnog programa obnove samostanskih knjižnica.
 
     Od koordinatora će biti zatraženo da do iduće sjednice Vijeća dostave potrebne prijedloge.      
 
    Gđa Seiter-Šverko izvijestila je prisutne da je 25. rujna 2013. godine promovirana novoosnovana Zaklada NSK-a čija je misija da svojim djelovanjem pomaže programe i inovacije na području razvoja knjižničarstva te nagrađuje kvalitetne radove iz područja književnosti i potiče stvaralaštvo mladih.
 
    Nadalje navodi da je želja NSK-a osnivanje Referalnog centra pisane baštine koji bi se između ostalog bavio otkrivanjem nepoznanica o našoj građi što se nalazi izvan granica Republike Hrvatske. Navodi da je za restauriranje jedne knjige potreban iznos od 10 – 15 tisuća kuna, dok iznos za restauriranje knjiga izvan granica RH nezaustavljivo raste i iznosi čak 20 – 40 tisuća kuna.
 
AD 5) Izvješće o radu Stručnog vijeća sveučilišnih matičnih knjižnica
 
    Predsjednica Stručnog vijeća sveučilišnih matičnih knjižnica gđa Majstorović upoznala je Vijeće s poduzetim aktivnostima vezanima uz rad Stručnog vijeća sveučilišnih knjižnica. Istaknula je da do 28. lipnja 2011. godine nije postojao sustav matičnosti sveučilišnih knjižnica tako da prikupljanje podataka počinje s tim datumom. Po osnivanju usvojen je Poslovnik o radu Stručnog vijeća sveučilišnih matičnih knjižnica.
 
     Analiza stanja u veleučilišnim knjižnicama pokazala je da veleučilišne knjižnice ne zadovoljavaju kriterije i ne mogu biti matične, a njihovi predstavnici ne mogu biti birani u stručno vijeće. Od 12 veleučilišta kojima je osnivač država sedam ih ima knjižnicu samo s jednim zaposlenim.
 
    Nadalje je napravljena podjela područja djelovanja kako bi se identificiralo stanje te akcijski plan obilaska knjižnica. Održano je sedam sjednica, od kojih je zadnja bila u Dubrovniku s rektoricom Dubrovačkog sveučilišta, koja unatoč zakonskoj obvezi nije zainteresirana za osnivanje knjižnice.
Doneseni su sljedeći dokumenti:
Strategija razvoja sveučilišnih knjižničnih sustava 2013. – 2015.
Strategija razvoja specijalnih knjižnica u Republici Hrvatskoj 2013. – 2015.
Upute za pristupanje izradi Plana mjera za slučaj opasnosti u knjižnicama
Strateški plan provođenja matične djelatnosti sveučilišnih matičnih knjižnica 2013. – 2015.
Preporuka za popis imovine (knjiga) u institucijama proračunskih korisnika
U procesu izrade i drugi su potrebni dokumenti.

     Stručno vijeće SMK-a evidentiralo je probleme koji se pojavljuju u radu knjižnica u sastavu matične djelatnosti: status knjižnice u instituciji (nije posebna ustrojbena jedinica), nedostatak stručnog osoblja, neplaćanje višeg stručnog zvanja; problemi nabave literature za korisnike, baze podataka, problemi prostora, problemi zastarjele informatičke opreme, problemi različitih knjižnično-informacijskih programa u upotrebi te nepostojanje jedinstvenog skupnog kataloga, nepostojanje pravilnika o radu, obveznoj reviziji i otpisu, nepostojanje plana mjera u slučaju opasnosti, problem Upisnika knjižnica MK kao nepouzdanog izvora podataka o knjižnicama.  
     Istaknula je da status knjižničara nije prepoznat u visokoškolskom sustavu. Matična služba unutar sveučilišnih knjižnica nije financirana, a trebala bi biti, kako je Zakonom o knjižnicama (čl. 31.) te Pravilnikom o matičnoj djelatnosti knjižnica u RH predviđeno.
     Gđa Aparac-Jelušić zahvalila je gđi Majstorović na preciznom i strukturiranom izvješću te je predložila da se ono prihvati.
     Nastavno na ovakvu situaciju, također je izvijestila prisutne da je upućen dopis rektorima sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku o potrebi izrade plana racionalizacije administrativnih poslova na sveučilištima. U tom su dopisu knjižnice visokih učilišta postavljene u skupinu nenastavnog osoblja (što je razumljivo, iako određeni broj knjižničara sudjeluje u nastavnim procesima), ali se, u traženju da se izrade planovi preraspodjele nenastavnog osoblja, knjižničari stavljaju u skupinu zajedničkih, administrativnih službi, što je neprihvatljivo.
     Također je predložila da HKV pošalje dopis Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, nastavno na njihov gore spomenuti dopis upućen sveučilištima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, te je predložila i sljedeći tekst dopisa:
     „Slijedom odredbe Zakona o knjižnicama, knjižnice u sastavu definirane su kao „posebne ustrojbene jedinice“ (čl. 4), koje su „dužni osnovati osnivači škola, visokih učilišta i znanstvenih instituta u sastavu tih ustanova“ (čl. 9).
     Mišljenje je Hrvatskoga knjižničnog vijeća da pravna služba Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i rektori moraju povesti računa o odredbama Zakona o knjižnicama, tim više što je u procesima vrednovanja visokih učilišta i (re)akreditacije studijskih programa posebno istaknuta važnost osiguravanja djelotvornih knjižničnih službi i usluga. O racionalizaciji tog djelovanja na razini svakog pojedinog visokog učilišta nužno je povesti raspravu kako u nepovoljnim ekonomskim uvjetima ne bi dolazilo do smanjena kvalitete knjižničnih i informacijskih usluga s jedne strane te kako bi se osigurala učinkovitija organizacija knjižnica visokih učilišta unutar matičnih institucija kao posebnih stručnih jedinica koje matično visoko učilište osniva poradi djelotvornog i cjelovitog osiguravanja uvjeta za realizaciju znanstveno-istraživačke i obrazovne djelatnosti s druge strane.“
     Predsjednica također smatra da predloženi dopis može poslužiti kao podloga za razgovor sa zamjenikom ministra prof. dr. sc. Sašom Zelenikom i pomoćnicom za visoko obrazovanje u MZOS-u prof. dr. sc. Ružicom Beljo Lučić, na kojem bi se ukazalo na mogućnost da se, u sustavu racionalizacije, sveučilišni sustavi postave kvalitetnije te da tako sveučilišna knjižnica u procjeni svakog sveučilišta, kao važan indikator njegove kvalitete, dobije onu važnost koju zaslužuje.
     U skladu s rečenim, dogovoreno je da se MZOS-u uputi poziv na zajednički sastanak kojem će prisustvovati i glavna ravnateljica NSK-a.
     Predloženo je da se uputi dopis i rektorima kojim se traži da knjižnice na visokim učilištima budu stručne ustrojbene jedinice.
     Predsjednica je naglasila da je unatoč raznovrsnosti hrvatskoga knjižničnog sustava od velike važnosti da se na razini Hrvatske djeluje jedinstveno.
     Gđa Seiter-Šverko smatra da bi Upisnik knjižnica i knjižnica u sastavu, koji sukladno Zakonu o knjižnicama i Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu vodi Ministarstvo kulture, trebalo preseliti u NSK.
 
AD 6) Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo)
 
     Članica Povjerenstva gđa Majstorović, kao zamjena predsjednice Povjerenstva gđe Vinaj, izvijestila je Vijeće o prijedlozima donesenima na 13. sjednici Povjerenstva održanoj 30. rujna 2013. godine.
Za dodjelu viših stručnih zvanja pristiglo je šest molbi:
 
Zrinka Vitković – viši knjižničar
Kristina Čunović – viši knjižničar
Tina Gatalica – viši knjižničar
Damjana Frančić – viši knjižničar
 
Ljiljana Vugrinec – knjižničarski savjetnik
Marica Šapro-Ficović – knjižničarski savjetnik.
 
     Gđa Majstorović predstavila je kandidate i iznijela prijedlog Povjerenstva.
     Predsjednica Vijeća zatražila je uvid u predmet kandidatkinje Vitković jer iz ocjene priložene u skupnom Izvješću Povjerenstva nije bilo razvidno da je kandidatkinja završila studij bibliotekarstva, a položila je stručni ispit za diplomiranog knjižničara.
     Nakon što je utvrđeno da u predmetu postoji Potvrda o stečenoj višoj stručnoj spremi kojom se potvrđuje da je Zrinka Vitković stekla visoku stručnu spremu i stručni naziv diplomirani bibliotekar, koju je izdao Filozofski fakultet u Zagrebu 1. veljače 2007. godine, Vijeće je prihvatilo prijedlog Povjerenstva da joj se dodjeli zvanje višeg knjižničara.
     Za ostale kandidatkinje nije bilo primjedbi i Vijeće je prihvatilo prijedlog Povjerenstva.
     Vijeće je upoznato s problemom kandidatkinje Irene Šamec Flaschar, koja je predložena za dodjelu zvanja višeg knjižničara na konstituirajućoj sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća, održanoj 23. svibnja 2013., na temelju prijedloga Povjerenstva. Pri izradi rješenja o stečenom zvanju te provjerom njezine dokumentacije u Sektoru za normativne i upravno-pravne poslove Ministarstva kulture ustanovljeno je da gđa Šamec Flaschar nema ispunjen uvjet za stjecanje višeg stručnog zvanja – položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara sukladno članku 4. točki 1. Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci („Narodne novine“ 28/11) te joj se ne može dodijeliti više stručno zvanje. O tome se pisanim dopisom očitovala predsjednica Povjerenstva gđa Vinaj i Sektor za normativne i upravno-pravne poslove, a Vijeće je informirano o tome na samoj sjednici.
     Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog Povjerenstva.
 
AD 7) Dogovor o terminima i dnevnom redu sljedećeg sastanka
 
Četvrta sjednica planirana je za 27. studeni 2013. godine. 
 
AD 8) Razno
 
     Predsjednica Vijeća informirala je Vijeće da će 11. listopada 2013. godine sudjelovati na Okruglom stolu u sklopu 9. savjetovanja za narodne knjižnice (Zadar, 9. – 11. listopada 2013.) na kojemu će prisutne obavijestiti o postignutim i planiranim aktivnostima HKV-a.
 
     Također je najavila da će se za vrijeme Savjetovanja održati sastanak između predsjednice Vijeća, g. Stojsavljevića, pomoćnika ministrice kulture, gđe Jelene Glavić-Perčin, voditeljice Službe za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige, te predstavnika upravnih odjela za društvene djelatnosti i voditelja županijskih matičnih službi Šibensko-kninske, Zadarske i Ličko-senjske županije s ciljem upoznavanja prisutnih o planovima Ministarstva kulture i HKV-a te spoznavanja prioritetnih potreba za knjižničnim uslugama na području spomenutih županija.
 
     Predstavnice Hrvatskog knjižničarskog društva iznijele su prijedlog Društva da se viša stručna zvanja svečano promoviraju na Dan hrvatskih knjižnica.
Sjednica je završila u 14 sati i 25 minuta.
 
Zapisnik sastavila:
Ivana Lacković, viša stručna savjetnica
 
   
 
 

---

Zapisnik 2. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane u Ministarstvu kulture 

 
     Druga sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana je u Ministarstvu kulture 11. srpnja 2013. godine u 10 sati.
     Na sjednici su bile nazočne predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u i njegova predsjednica Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Ivana Pavlaković i Mladenka Jukić, predstavnica Rektorskoga zbora Tea Grujić te predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Marijana Mišetić, Katica Matković Mikulčić i Andreja Tominac.
     Sjednici je nazočila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Dunja Seiter-Šverko.
     Iz Ministarstva kulture bili su nazočni načelnica Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost Dubravka Đurić Nemec, iz Službe za knjižničnu djelatnost voditeljica Jelena Glavić-Perčin i savjetnica Ana Dadić te iz Službe za normativne poslove u kulturi i medijima viša upravna savjetnica Melita Holetić.
 
Za sjednicu je predložen sljedeći
 
DNEVNI RED
 

1. Usvajanje dnevnoga reda 2. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2. Usvajanje Zapisnika konstituirajuće sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
3. Poslovnik o radu Hrvatskoga knjižničnog vijeća
4. Akcijski program i plan rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća
5. Izvješće o radu za 2012. godinu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
6. Dogovor o terminima i dnevnome redu sljedećega sastanka
7. Razno.

 
     Predsjednica Vijeća pozdravila je prisutne i otvorila sjednicu te predložila da se kao 4. točka dnevnoga reda doda Prijedlog Izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci.
 
     Nakon primjedbi gđe Mišetić i gđe Matković Mikulčić da za razmatranje te teme Vijeće nije dovoljno pripremljeno, novi je dnevni red usvojen na temelju šest glasova i jednoga suzdržanog.
 
 
AD 2) Usvajanje Zapisnika konstituirajuće sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
 
     Zapisnik konstituirajuće sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća jednoglasno je prihvaćen.
  
 
AD 3) Poslovnik o radu Hrvatskoga knjižničnog vijeća
 
     Nakon izvršenih konzultacija s pravnom službom Ministarstva kulture izrađen je Prijedlog novoga poslovnika o radu Hrvatskoga knjižničnog vijeća.
 
Predložene su sljedeće izmjene:

• ažuriranje „Narodnih novina“ i zakona navedenih u preambuli i članku 3. Poslovnika o radu te datum izmjene Poslovnika;
• u članku 2. riječ „pismenim“ zamjenjuje se riječju „pisanim“, što uključuje i e-sjednice;
• članak 16. sada glasi: „zapisnik sjednice donosi se u roku 7 dana i dostavlja članicama Vijeća elektroničkim putem na usvajanje. Nakon što su ga članice Vijeća izglasale, zapisnik se dostavlja ministru kulture, ministru...“;
• u članku 16. dio „ministru znanosti i tehnologije, ministru prosvjete i športa“ zamjenjuje se i glasi „ministru nadležnom za znanost i obrazovanje“;
• u potpisu ime nove predsjednice Vijeća.

 
     Vijeće je prihvatilo navedene izmjene na temelju šest glasova i jednoga suzdržanog.
 
 
Ad 4) Prijedlog Izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
 
     Predsjednica Vijeća podsjetila je prisutne na dopise koje je prof. dr. sc. Daniela Živković uputila Sektoru za normativno-pravne poslove Ministarstva kulture i ministrici kulture vezano uz dvojbu glede molbi kandidata koji namjeravaju pristupiti polaganju stručnih ispita u knjižničarskoj struci uz prilaženu potvrdu koju izdaje Odjel za kulturologiju Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku.
     Predsjednica smatra da je potrebna hitna izmjena postojećega Pravilnika u dijelu koji dopušta da se na stručne ispite za diplomirane bibliotekare prijavljuju osobe s potvrdom o programu cjeloživotnog učenja. Tako se izjednačava potvrda o cjeloživotnom obrazovanju s diplomom sveučilišnoga studija, što nikako ne može biti ispravno. Stoga predlaže izmjenu Pravilnika kojom bi se unijela obveza stjecanja najmanje 30 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na preddiplomskom studiju za zvanje knjižničara, odnosno za zvanje diplomiranoga knjižničara 60 ECTS bodova stečenih iz temeljnih predmeta knjižničarstva na sveučilišnome studiju iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti ili nekom drugom studiju kojim se stječe visoka stručna sprema uz obvezu stjecanja 30 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskome studiju.
     Također je naglasila da se kandidatima koji pohađaju Program cjeloživotnog obrazovanja Odjela za kulturologiju Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku treba omogućiti priznavanje stečenoga zvanja pod uvjetima koje će dogovoriti sva tri studija knjižničarstva u Republici Hrvatskoj.
 
     Gđa Mišetić i gđa Mikulčić smatraju da postoji niz problema koje je potrebno riješiti u slučaju izmjene Pravilnika i predlažu da se omogući rok u kojem bi sve članice Vijeća dostavile primjedbe na Pravilnik, a u skladu s postojećim Zakonom o knjižnicama. Smatraju nekorektnim da se na današnjoj sjednici, za koju ova točka uopće nije bila najavljena kao dio dnevnoga reda, odlučuje o djelomičnom, partikularnom, rješavanju problema vezanih uz Pravilnik.
 
     Nakon opsežne i sadržajne rasprave Vijeće je zaključilo da se najkasnije do 18. srpnja 2013. godine na e-adrese svih prisutnih dostave samo prijedlozi za rješavanje „gorućih“ problema u Pravilniku koji na direktan način sputavaju i nanose trajnu štetu knjižničarskoj struci. Po primitku prijedloga predsjednica Vijeća, gđa Perčin i gđa Holetić izradit će radni materijal te ga poslati svima na znanje.
 
 
AD 5) Akcijski program i plan rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća
 
      Predsjednica Vijeća analizirala je Program i plan rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća za mandatno razdoblje 2010. – 2014. godine i dostavila dopune Akcijskoga programa i plana rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća za mandatno razdoblje 2013. – 2017. godine koje su sastavni dio ovoga Zapisnika.
      Predsjednica smatra da je prihvaćeni Program i plan rada HKV-a za mandatno razdoblje 2010. – 2014. godine općenit dokument u kojem nisu jasno vidljivi nositelji pojedinih zadaća i rokovi provedbe te načini njihova ostvarenja i potrebna financijska sredstva.
Smatra da Vijeće kao stručno i savjetodavno tijelo Ministarstva kulture ima nekoliko zadaća, od kojih su najvažnije:

• razmatranje stanja knjižničarstva u Republici Hrvatskoj
• poticanje donošenja i promjene propisa
• predlaganje programa izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava
• predlaganje sustava matičnih knjižnica
• predlaganje Pravilnika o polaganju i programa stručnih ispita knjižničnog osoblja te članova ispitnoga povjerenstva itd.

Za zadatke za koje se zahtijeva hitna procedura donošenja odgovarajućih dokumenata predsjednica predlaže imenovanje projektnih skupina čiji će nositelji biti istaknuti knjižničarski stručnjaci, a koji će u zadanome vremenskom roku izraditi potrebne prijedloge za:

• izradu Strategije razvoja hrvatskoga knjižničarstva do 2020. (nositeljica zadatka: Tea Grujić)
• izmjene Zakona o knjižnicama (nositeljica zadatka: Alemka Belan-Simić)
• izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (nositeljica zadatka: Kornelija Petr-Balog)
• izradu financijske analize postojećega modela obveznoga primjerka (nositeljica zadatka: Dunja Seiter-Šverko)
• praćenje i sudjelovanje u procesu izrade Strategije digitalizacije hrvatske kulturne baštine.

 
     Gđa Mišetić izrazila je nezadovoljstvo zbog izostavljanja Hrvatskoga knjižničarskog društva iz svih projektnih skupina te traži da se uz sve navedene stručne subjekte u predloženim skupinama doda i Hrvatsko knjižničarsko društvo.
     Također u ime Hrvatskoga knjižničarskog društva predlaže da se za nositeljicu zadatka projektne grupe za izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci imenuje prof. dr. sc. Aleksandra Horvat.
     Vijeće je ostalo pri prijedlogu predsjednice Vijeća da Kornelija Petr-Balog bude nositeljica zadatka izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci.
 
     Gđa Seiter-Šverko izvijestila je prisutne da je nedavno u Ministarstvu kulture na inicijativu udruge Knjižni blok održan sastanak na kojem je formirano nekoliko manjih radnih grupa koje će se baviti rješavanjem specifičnih problema u knjižnome sektoru, između ostaloga i nacionalnom strategijom za poticanje čitanja, te smatra da bi Vijeće trebalo imati svoga predstavnika u radnoj grupi za izradu te strategije.
     Članice su pozdravile ovu inicijativu te za predstavnicu Vijeća u radnoj skupini predložile gđu Matković Mikulčić.
     Gđa Matković Mikulčić je zahvalila na prijedlogu naglasivši da je prisustvovala spomenutom sastanku te je izrazila sumnju da spomenuta radna grupa može napraviti kvalitetnu strategiju za poticanje čitanja. Smatra da je udruga Knjižni blok interesna grupa kojoj je glavni cilj kako prodati knjigu, za razliku od narodnih knjižnica kojima je promicanje čitanja i pisanja osnovna djelatnost.
 
     Gđa Glavić-Perčin istaknula je da je sustav narodnih knjižnica najrazvijenija i najkvalitetnija kulturna infrastruktura u Republici Hrvatskoj kad je riječ o ustanovama čiji je potencijal izrazito velik i značajan za kompletan knjižni sektor, pogotovo vezano uz aktivnosti poticanja čitanja.
 
    Vijeće je zaključilo da se najkasnije do 15. rujna 2013. godine ustroje projektne grupe (3 – 5 osoba) koje će izraditi prijedloge načela i metodologije rada za potrebne promjene navedenih dokumenata.
 
 
Ad 6) Izvješće o radu za 2012. godinu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
 
     Gđa Pavlaković na početku je rasprave izvijestila kako je MZOS dao pozitivno i pohvalno mišljenje na Izvješće o radu NSK-a za 2012. godinu te posebno istaknula veze između aktivnosti NSK-a i Vladinih programa.
     Članice Vijeća započele su raspravu u kojoj su postavile niz tehničkih i sadržajnih pitanja glavnoj ravnateljici vezano uz Izvješće.
     Gđu Matković Mikulčić zanimalo je što u dopisu u kojem NSK šalje izvješće Vladi RH znači da se Izvješće šalje na znanje nadležnim ministarstvima.
     Gđa Đurić Nemec i gđa Pavlaković pojasnile su da Vlada RH traži očitovanje nadležnih ministarstava o Izvješću o radu NSK-a. Gđa Đurić Nemec nadalje navodi da Ministarstvo kulture daje svoje mišljenje o Izvješću o radu NSK-a i to u dva aspekta – nadzor nad zakonitošću rada i financijsko poslovanje koje se odnosi na sredstva za programe koje financira Ministarstvo kulture te za stručni nadzor nad radom NSK-a koji obavlja Hrvatsko knjižnično vijeće i koje se s tog aspekta očituje o sadržaju Izvješća.
     Gđa Grujić smatra nedopustivim smanjenje financijskih sredstava u tolikoj mjeri da zbog njihova nedostatka NSK nije u mogućnosti nabaviti svu relevantnu građu. Zabrinjava činjenica da je nabava NSK-a manje financirana negoli nabava bilo koje županijske matične knjižnice. Zalaže se da NSK dobije potrebna sredstva za nabavu.
     Gđa Seiter-Šverko naglasila je da su od 2006. godine sredstva za kapitalna ulaganja, dakle nabavu knjižnične građe za NSK, smanjena sa 6,500.000,00 kn na 680.000,00 kn. U osam godina sredstva za tu svrhu smanjena su gotovo na desetinu nekadašnjih, što je neizdrživo (2013. – 10% u odnosu na 2006.).
     Smatra da bi i Ministarstvo kulture trebalo sufinancirati nabavu građe na nacionalnome razdjelu.
 
     Na niz pitanja gđe Matković Mikulčić, čije odgovore nije uspjela vidjeti u Izvješću (o fondu, kvadraturi, posudbama, matičnoj djelatnosti i zaposlenima), glavna ravnateljica odgovorila je kako slijedi:

• Knjižnica nema jedinstvenu inventarnu knjigu, a od 2011. godine, kada je prestala koristiti knjižnični program CROLIST, čak niti ne inventarizira građu te ne postoji podatak koliki je ukupan fond Knjižnice;
• Knjižnica raspolaže s 38.000 aktivnih kvadrata, a dovršenjem akademskoga centra, europskoga projekta vrijednoga 6,000.000,00 eura, Knjižnica će dobiti dodatnih 3.850 kvadrata;
• broj posudbi (19.835) nije znatno veći od broja korisnika (19.199) jer je primarna uloga NSK-a puno šira od same posudbe knjižnične građe;
• Matična služba NSK-a djeluje sukladno Zakonu o knjižnicama i Pravilniku o matičnoj djelatnosti te se uskoro planira zapošljavanje savjetnika za normizaciju. Matična služba obavlja i razvojnu djelatnost – na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi za 2013. godinu prijavljen je projekt izgradnje središnjega sustava za upravljanje sadržajem mrežnih stranica knjižnica koji bi svim knjižnicama omogućio postavljanje internetskih sadržaja – web stranice i raznih stranica na web, unutar vlastite domene, bez potrebe za prethodnom samostalnom izradom stranica. Međutim, ovaj prijedlog Vijeće nije podržalo;
• nepovoljan omjer ukupno zaposlenih i stručnih osoba u NSK-u problem je koji je djelomično naslijeđen od prethodne uprave kao i neki drugi problemi vezani uz zaposlenike (npr. plaće sedam zaposlenika Knjižnica isplaćuje iz vlastitih sredstava).

     Gđa Matković Mikulčić također je istaknula da se u Izvješću vidi da je dosta razvojnih
programa zaustavljeno te da pada broj polaznika Centra za stalno stručno usavršavanje. Pita se gdje je problem, nedostatak sredstava ili interesa.
 
     Gđa Grujić zamolila je glavnu ravnateljicu da se uz liste koje sveučilišne knjižnice dobivaju uz obvezni primjerak dostavljaju i podatci o kompletnoj vrijednosti zaprimljenih primjeraka.
 
     Predsjednica Vijeća pripremila je Bilješku o Izvješću o radu NSK-a za 2012. godinu koja je sastavni dio ovoga Zapisnika. Također je zamolila prisutne da ubuduće u pisanom obliku dostave prijedloge i primjedbe na točke dnevnoga reda.
     Predsjednica predlaže da se Izvješće prihvati uz prijedlog Upravnomu vijeću i glavnoj ravnateljici da je nužno potrebno:

• pristupiti reorganizaciji poslovanja i upravljanja slijedom logike upravljanja velikim sustavom kao što je knjižnica s dvojakom funkcijom
• planirati u skladu s primjerenim i poznatim upravljačkim metodama
• uvesti sustav za praćenje kvalitete rada i vrednovanje usluga
• razmotriti razloge smanjivanja sredstava
• inzistiranje na pravičnome sudjelovanju u financiranju aktivnosti vezanih uz obrazovanje i znanost, ali i općedruštvenih i kulturoloških zadaća.

      Izvješće o radu NSK-a za 2012. godinu jednoglasno je prihvaćeno.
 
 
Ad 7) Dogovor o terminima i dnevnome redu sljedećega sastanka
 
      Treća sjednica Vijeća planirana je za drugu polovinu rujna 2013. godine.
 
 
Ad 8) Razno
 
      Predsjednica Vijeća izvijestila je prisutne da je u planu održavanje sastanka između Hrvatskoga knjižničnog vijeća i Slovenskoga knjižnog sveta.
 
 
Sjednica je završila u 12 sati i 50 minuta.
Zapisnik sastavila:
Ana Dadić, stručna savjetnica
           
   

---

Zapisnik konstituirajuće sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane u Ministarstvu kulture 23. svibnja 2013. godine u 10 sati

     Konstituirajuća sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana je u Ministarstvu kulture 23. svibnja 2013. godine u 10 sati.
     Na sjednici su bile nazočne predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Ivana Pavlaković i Mladenka Jukić, predstavnica Rektorskog zbora Tea Grujić te predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Marijana Mišetić, Katica Matković Mikulčić i Andreja Tominac.
     Sjednici je nazočila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Dunja Seiter-Šverko, a dijelu sjednice i Alemka Belan-Simić, članica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci.
      Iz Ministarstva kulture bili su nazočni načelnica Sektora za književno– nakladničku i knjižničnu djelatnost Dubravka Đurić Nemec, iz Službe za knjižničnu djelatnost voditeljica Jelena Glavić Perčin i savjetnica Ana Dadić te iz Službe za normativne poslove u kulturi i medijima viši upravni savjetnik Branko Šiljković.
 
Za sjednicu je predložen sljedeći
 
DNEVNI RED 

1. Konstituiranje Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2. Usvajanje Zapisnika 12. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
3. Prijedlog plana rada za mandatno razdoblje
4. Prijedlog izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
5. Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničarskog vijeća
6. Strategija razvoja narodnih knjižnica Republike Hrvatske 2013. – 2015.
7. Dogovor o terminima i dnevnom redu sljedećeg sastanka
8. Razno

 
     Prije samog početka sjednice gđa. Đurić Nemec pozdravila je i predstavila nove i dosadašnje članice Vijeća i poželjela im uspjeh u radu istaknuvši da je pred njima mandat u kojemu ih očekuje puno posla te da se očekuje uspješan nastavak rada na svim zadacima HKV-a.
 
     Dnevni red sjednice jednoglasno je prihvaćen.
 
Ad 1) Konstituiranje Hrvatskoga knjižničnog vijeća
 
      Nakon što je utvrđeno da sjednici prisustvuju sve članice Vijeća, pristupilo se izboru predsjednice i zamjenice predsjednice Vijeća.
 
      Gđa. Grujić predložila je za predsjednicu novog Vijeća gđu. Aprac-Jelušić. S tim prijedlogom su se složile sve članice Vijeća te su jednoglasno izabrale gđu. Aparac-Jelušić za novu predsjednicu.
      Gđa. Aparac-Jelušić se zahvalila na ukazanom povjerenju i naglasila da je svjesna odgovornosti koju preuzima i koju Vijeće, kao najviše stručno i savjetodavno tijelo, ima za cjelokupnu knjižničnu djelatnost. Naglasila je posebno odgovornost Vijeća pri raspodjeli sredstava te iznijela mišljenje da je za budući uspješan zajednički rad potrebno pojačati ulogu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS-a) u aktivnom rješavanju pitanja od zajedničkog interesa.
 
     Za zamjenicu predsjednice, a na prijedlog predsjednice Vijeća, izabrana je gđa. Matković Mikulčić kao jedina predstavnica narodnih knjižnica, najveće i najrasprostranjenije mreže u hrvatskom knjižničnom sustavu.
 
 
Ad 2) Usvajanje Zapisnika 12. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
 
     Zapisnik 12. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća jednoglasno je usvojen.
 
 
Ad 3) Prijedlog plana rada za mandatno razdoblje
 
     Predsjednica Vijeća dala je prijedlog plana rada novog Vijeća.
     Gđa. Mišetić je podsjetila da je prethodni saziv Vijeća donio Program i plan rada Vijeća za mandatno razdoblje 2010. – 2014. godine.
           
     Temeljem navedenog zaključeno je da se do sljedeće sjednice oba programa, plan koji predlaže predsjednica Aparac-Jelušić i postojeći Program i plan rada Vijeća za mandatno razdoblje 2010. – 2014. godine, dobro prouče te da se izradi konkretan operativan program i plan rada Vijeća za mandatno razdoblje.
      Dogovoreno je da gđa. Dadić dostavi u elektroničkom obliku postojeći Plan rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća za mandatno razdoblje 2010. – 2014. svim članicama Vijeća.
 
 
Ad 4) Prijedlog izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
 
     Gđa. Belan-Simić obratila se Vijeću vezano za prijedlog izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja zvanja u knjižničarskoj struci, Mjerilima za ocjenjivanje stručne osposobljenosti, koje je Povjerenstvo za predlaganje dodjele viših zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a uputilo Vijeću.
     Također je obavijestila da je na sjednicama Vijeća već ukazivano na neke neodređenosti Pravilnika i u odnosu na temeljna zvanja i u odnosu na napredovanje, ali do danas nije ništa u vezi s tim poduzeto.
     Na pitanje predsjednice Vijeća zašto se onda ne bi pristupilo potrebnim izmjenama Pravilnika u cjelini kad se već ulazi u predloženu izmjenu, gđa. Belan–Simić je naglasila da izmjena koja se traži u ovom Prijedlogu izmjene koji je današnja točka dnevnog reda, ne ulazi u sadržaj Pravilnika i bitno ne mijenja postojeći dokument, ali bi uvelike olakšala rad Povjerenstva pa bi bilo dobro da se što prije unese.
 
     Ovime je otvorena sadržajna rasprava u kojoj su članice Vijeća navodile i druge nedostatke Pravilnika kao npr.:
tekst Pravilnika oslanja se na Zakon o knjižnicama u kojem još uvijek nije provedena nivelacija stručnih zvanja sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju –  akademska titula diplomirani knjižničar više ne postoji.
 
     Gđa. Seiter-Šverko podsjetila je prisutne da je u Ministarstvu kulture u ožujku 2012. godine održana sjednica Vijeća na kojoj su predstavnici triju Sveučilišta i NSK iznijeli jedinstveno stajalište da je Pravilnik u suprotnosti sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju jer je svođenjem studija na 30 ECTS bodova podcijenio struku.
 
      Predsjednica Vijeća predložila je da Vijeće izglasa moratorij na pristupanje stručnim ispitima pristupnicima koji su završili Program stručnog usavršavanja za stjecanje stručnih zvanja u knjižničarskoj struci u okviru koncepta cjeloživotnog obrazovanja, što ga organizira Odjel za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, dok se ne donese novi izmijenjeni Pravilnik.
 
     Gđa. Seiter-Šverko i g. Šiljković napomenuli su da Vijeće kao stručno i savjetodavno tijelo nema ovlasti stavljanja moratorija na podzakonski akt koji je donesen po valjanoj pravnoj proceduri pa se iz tog razloga postojećeg Pravilnika treba pridržavati sve dok se službeno ne donesu njegove izmjene.
 
      Gđa. Mišetić navodi da je Pravilnik osobito nepovoljan prema kandidatima koji posjeduju diplomu diplomiranog knjižničara, ali ne rade na mjestu diplomiranog knjižničara te im je na taj način onemogućeno pristupanje stručnom ispitu.
 
     Članice Vijeća složile su se da je priprema promjena novog Pravilnika usko vezana s procedurom donošenja novog Zakona o knjižnicama.
 
     Gđa. Tominac je izvijestila prisutne da je na sjednici Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva tema bio Pravilnik te da je zaključeno da valja pristupiti izmjeni Zakona o knjižnicama, a tek onda Pravilnika.
           
     Nakon iscrpne rasprave Vijeće je prihvatilo prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a da se uvedu izmjene u postojeći Pravilnik kako je zatraženo u dopisu.
 
     Također je predložilo da se imenuje radna skupina u kojoj će biti predstavnici obaju povjerenstava HKV-a –  Povjerenstva za polaganje ispita u knjižničarskoj struci i Povjerenstva za predlaganje dodjele viših zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Knjižnica grada Zagreba i Hrvatskoga knjižničarskog društva - kako bi se što žurnije pristupilo izmjenama postojećeg Pravilnika u cjelini.
 
 
Ad 5) Prijedlog povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničarskog vijeća
 
     Gđa. Belan-Simić je, kao zamjena predsjednice Povjerenstva gđe Vinaj, izvijestila Vijeće o prijedlozima donesenim na 10., 11. i 12. sjednici Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a održanim 3. prosinca 2012., 15. ožujka 2013.  i 23. svibnja 2013. godine.
 
     Na 10. sjednici od 3. prosinca  2012. za zvanje višeg knjižničara razmatrano je osam pristiglih molbi:

1. Karmen Krnčević
2. Senka Tomljanović
3. Ivan Kraljević
4. Renata Bošnjaković
5. Sanja Bunić
6. Andreja Tominac
7. Danica Vujičić
8. Antonija Miše

 
     Povjerenstvo predlaže Vijeću dodjelu zvanja višeg knjižničara za kandidate: Karmen Krnčević, Senku Tomljanović, Ivana Kraljevića, Renatu Bošnjaković, Sanju Bunić i Andreju Tominac jer u potpunosti zadovoljavaju potrebne kriterije za dodjelu višeg zvanja.
 
      Povjerenstvo predlaže Vijeću da se odbiju molbe za dodjelu zvanja višeg knjižničara za kandidatkinje Danicu Vujičić i Antoniju Miše jer ne zadovoljavaju uvjete prema Mjerilima za ocjenjivanje stručne osposobljenosti, 40% bodova (od potrebnih 400) prikupljenih u aktivnostima V.
 
      Na 11. sjednici od 15. ožujka 2013. za zvanje višeg knjižničara razmatrano je pet molbi: 

1. Lea Škorić
2. Ružica Vinčak
3. Indira Šamec Flaschar
4. Alka Stropnik
5. Dejana Golenko

Za zvanje knjižničarskog savjetnika razmatrane su tri molbe: 

1. Slavko Harni
2. Alisa Martek
3. Jadranka Lisek

      Povjerenstvo predlaže dodjelu zvanja višeg knjižničara za kandidate Leu Škorić, Ružicu Vinčak, Indiru Šamec Flaschar, Alku Stropnik i Dejanu Golenko, a također predlaže i dodjelu zvanja knjižničarskog savjetnika za kandidate Slavka Harnija, Alisu Martek i Jadranku Lisak jer u potpunosti zadovoljavaju potrebne kriterije za dodjelu višeg zvanja.
      Na 12. sjednici od 23. svibnja 2013. za zvanje višeg knjižničara pristiglo je pet molbi:

1. Meri Butirić*
2. Breza Šalamon – Cindori
3. Božica Anić
4. Tea Grujić
5. Bernardica Plašćak

      *Gđa. Belan Simić obavijestila je Vijeće da je Povjerenstvo ponovno razmatralo nadopunjenu molbu kandidatkinje Meri Butirić iz sljedećeg razloga: Prvotno je molba Meri Butirić zaprimljena u Ministarstvo kulture 27. travnja 2012. godine te, zbog neispunjavanja uvjeta traženih Pravilnikom, odbijena na 8. sjednici Povjerenstva, održanoj 13. srpnja 2012. godine. Međutim, iz proceduralnih razloga je prekoračen rok u kojem je kandidatkinja trebala biti pismenim putem obaviještena o odluci da nije predložena u zvanje višeg knjižničara. U međuvremenu je Meri Butirić ispunila uvjete potrebne za promaknuće i o tome dostavila svu potrebnu dokumentaciju koja je razmatrana na 12. sjednici Povjerenstva                      
 
      Povjerenstvo predlaže dodjelu zvanja višeg knjižničara za kandidate Meri Butirić, Brezu Šalamon-Cindori, Božicu Anić, Teu Grujić i Bernardicu Plašćak jer u potpunosti zadovoljavaju potrebne kriterije za dodjelu višeg zvanja.
 
      Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a jednoglasno je prihvaćen i sastavni je dio zapisnika uz napomenu da su članice Vijeća Andreja Tominac i Tea Grujić napustile sjednicu kad se glasalo o njihovim molbama.
 
 
Ad 6) Strategija razvoja narodnih knjižnica Republike Hrvatske 2013. – 2015.
 
     U ovoj je točci raspravljano o Prijedlogu Strategije razvoja hrvatskih narodnih knjižnica od 2013. – 2015.  koji je dostavilo Povjerenstvo za izradu imenovano od Hrvatskog knjižničarskog društva.
 
     Gđa. Seiter Šverko iznijela je niz primjedbi na dostavljeni dokument: 

• Strategija razvoja ne može se temeljiti na zastarjelim dokumentima kao što su Zakon o knjižnicama iz 1997. godine i Standardi za narodne knjižnice iz 1999. godine,
• Ministarstvo kulture odobrilo je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu sredstva za projekt primjene hrvatskih ISO standarda za jedinstveno elektroničko prikupljanje, obradu/analizu i prikaz statističkih podataka o poslovanju svih vrsta knjižnica te je pokrenulo novi nacionalni program za poticanje čitanja koji se u Strategiji navode kao opći ciljevi koje tek treba ostvariti,
• Prijedlogom je marginalizirana uloga NSK koja je matična knjižnica za narodne knjižnice,
• pri NSK postoji Zavod za knjižničarstvo te smatra nepotrebnim osnivanje Centra  za narodne knjižnice,
• Centar za stalno stručno usavršavanje (CSSU) djeluje u sastavu NSK, dakle, potrebno je da to bude jasno naznačeno,
• ne spominje se jedinstveni informacijski knjižnični sustav,
• napravljena je izvan zakonskih okvira koji predviđaju da strategije izrađuje Matična služba za narodne knjižnice pri NSK,
• ne spominje se studiji knjižničarstva.

 
     Gđa. Glavić-Perčin smatra da je prvi, temeljni nedostatak Prijedloga Strategije manjkava analiza stanja, zatim previše različitih nositelja te izostavljanje elementarnih parametara za praćenje - polaznih vrijednosti.
 
     Gđa. Grujić smatra da je strategija preopširna i da nema jedinstvenu terminologiju. Nadalje navodi da narodne knjižnice nisu samostalni segment hrvatskoga knjižničarstva te bi trebalo pristupiti izradi strategije razvoja za sve knjižnice u Republici Hrvatskoj jer jedino na taj način možemo povući sredstva iz strukturalnih fondova Europske Unije. Također je naglasila da je potrebno pokrenuti izmjene Zakona o knjižnicama.
 
      Kako bi se temeljito pristupilo problematici izrade strategija knjižničarstva u RH pa tako i knjižničarstva u narodnim knjižnicama, potrebno je u prvom redu stvoriti kvalitetan zakonski okvir pa je iz tog razloga gđa. Đurić-Nemec predložila da se osnuje radna skupina za izradu prijedloga izmjene Zakona o knjižnicama.
 
      Predsjednica Vijeća smatra da strategije koje je Vijeće do sada usvojilo, a riječ je o Strategiji razvoja sveučilišnih knjižničnih sustava u RH 2013.-2015. i Strategiji razvoja specijalnih knjižnica u RH 2013.-2015., mogu biti radni materijal pri izradi novog Zakona, a po njegovu donošenju pristupilo bi se izradi Strategije cjelokupnog knjižničnog sustava u RH.
 
      Gđa. Seiter-Šverko podsjetila je na proceduru - nacionalne strategije naručuju tijela državne uprave jer su to dokumenti na temelju kojih se osiguravaju sredstva za daljnji rad.
 
     Gđa. Matković Mikulčić slaže se da je tekst Prijedloga Strategije preopširan i teško primjenjiv u većini sredina, ali smatra da ga se ne smije olako odbaciti jer narodne knjižnice očekuju putokaz na koji način raditi strategije ustanova. Problem je što mnoge jedinice lokalne samouprave ne posjeduju strategije pa knjižnice u takvim sredinama rade svoje strategije samostalno, a ne u suglasju s osnivačem. Preporuča da se iz Prijedloga Strategije izostavi „besplatno članstvo“ dok se ne osiguraju pretpostavke za tu aktivnost.
 
     Predsjednica Vijeća predložila je da se CSSU uputi preporuka da se organiziraju seminari na temu strateškog planiranja.
 
     Vijeće je nakon opsežne i sadržajne rasprave u ovoj točci zaključilo da se članicama Povjerenstva koje je izradilo Strategiju, sugeriraju dopune i dorade dokumenta. Među dopunama je jedna od prvih aktivnosti koju je potrebno poduzeti - analiza stanja. Nju će pripremiti kolegice iz Zavoda za knjižničarstvo pri NSK u suradnji sa Stručnom službom Ministarstva kulture.
 
     Zaključeno je također da se predočeni materijal uzme kao podloga za rad na izmjeni Zakona i podzakonskih akata te strategije za razvoj knjižničarstva RH.
 
     Zaključeno je da je potrebno osnovati radnu skupinu od predstavnika radnih grupa koje su radile na dosadašnjim strategijama te predsjednice i zamjenice HKV-a koji će onda pristupiti izradi prijedlog novog Zakona o knjižnicama.
 
 
Ad 7) Dogovor o terminima i dnevnom redu sljedećeg sastanka
 
      Vijeće je dogovorilo da se 2. sjednica održi 19. lipnja 2013. godine i za sjednicu predložilo sljedeći dnevni red:

1. Usvajanje zapisnika konstituirajuće sjednice
2. Plan rada za mandatno razdoblje 2013. -2017.
3. Imenovanje radne skupine za izmjenu Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
4. Imenovanje radne skupine za izradu prijedloga Izmjene Zakona o knjižnicama
5. Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2012. godinu

 
 
Ad 8) Razno
 
     Pod točkom razno predsjednica Vijeća izvijestila je prisutne o dopisu koje je prof. dr. sc. Daniela Živković uputila Sektoru za normativno – pravne poslove Ministarstva kulture i ministrici kulture vezano uz molbe kandidata koji namjeravaju pristupiti polaganju stručnih ispita u knjižničarskoj struci, a koji su umjesto diplome priložili potvrdu koju je izdao Odjel za kulturologiju Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku, a potpisala pročelnica Odjela, o završenom „programu stručnog usavršavanja za stjecanje stručnih zvanja u knjižničarskoj struci u okviru koncepta cjeloživotnog obrazovanja…“ čime su stekli 30 ECTS bodova i kompetencije za rad u knjižnici.
 
     Ova tema se tiče točke 4. ove sjednice pa je nakon kratke rasprave zaključeno da HKV nema ovlasti poduzimati ništa sve dok je na snazi važeći Pravilnik.
 
 
Sjednica je završila u 14 sati i 10 minuta.
 
      

---

Zapisnik 12. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane u Ministarstvu kulture 12. i 19. studenoga 2012. u 10.00 sati
 

1. Usvajanje zapisnika 11. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2. Rasprava o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti za 2013. godinu prispjelima na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi RH
3. Razno

---

11. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana je 24. listopada 2012. 
 
Jedanaesta sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana je u Ministarstvu kulture u četvrtak, 24. listopada 2012. u 10.00 sati.
 
Prije početka sjednice pomoćnik ministrice zamolio je Vijeće da utvrdi kriterije prema kojima će se vrednovati programi prijavljeni na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi RH za 2013. godinu kako bi se mogli objaviti na mrežnim stranicama Ministarstva kulture.
 
Predloženi dnevni red 11.sjednice HKV-a jednoglasno je prihvaćen uz promjenu 3. točke  - umjesto točke Rasprava o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti za 2013. godinu prispjelima na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi RH stavlja se točka  Kriteriji za vrednovanje programa knjižnične djelatnosti te sada glasi:
 
1.Usvajanje zapisnika 10. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2.Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
3.Kriteriji za vrednovanje programa knjižnične djelatnosti
4.Strategija razvoja sveučilišnih knjižničnih sustava u Republici Hrvatskoj: 2013.-2015. i Strategija razvoja specijalnih knjižnica u Republici Hrvatskoj: 2013. -2015.
5.Standard za visokoškolske knjižnice
6.Standard za specijalne knjižnice
7.Razno
 
Zapisnik 10. sjednice HKV-a jednoglasno je usvojen uz napomenu gđe Seiter Šverko da je Vlada RH prihvatila Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2011. godinu.
 
Za dodjelu zvanja višeg knjižničara predloženi su Evgenija Arh, Tomica Vrbanc i Blanka Salatić, a za zvanje knjižničarskog savjetnika Vesna Golubović, Dunja Marija Gabriel i Lea Lazzarich.
 
U raspravi o kriterijima sudjelovale su sve članice Vijeća.
Ponovno su analizirani postojeći kriteriji za vrednovanje programa knjižnične djelatnosti, te je zaključeno da su kriteriji dobro određeni, ali ih je potrebno dopuniti u manjem dijelu a koji se odnosi na nabavu knjižne i neknjižne građe na način da sada glasi:
 

1. Nabava knjižne i neknjižne građe

• samostalnim narodnim knjižnicama sredstva za dopunu iznosa (u odnosu 50:50) koji su osigurale od osnivača, županije, vlastitog ili sponzoriranog prihoda i posebno dokumentirale planom utroška sredstava za traženu godinu, odnosno izvještajem o utrošenim sredstvima predhodne godine i ostvarenim programima (broj članova, obuhvat stanovništva, dosezanje Standarda za narodne knjižnice)
• knjižnicama koje djeluju na područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima i nisu u mogućnosti pratiti sredstva MK za dopunu osiguranih iznosa (30 :70)
• knjižnicama koje imaju bibliobusne službe dodatnih 50.000,00 kn po bibliobusu
• inicijalna sredstva za nove tek osnovane knjižnice
• sredstva za knjižnice koje su značajno povećale prostor i proširile programe u protekloj godini pa zbog ulaganja u infrastrukturu osnivači ne mogu osigurati potreban iznos (predlaže se omjer 30:70)
• knjižnicama koje se nisu osamostalile prema čl. 53. Zakona o knjižnicama rezerviraju se sredstva do ispunjavanja uvjeta, odnosno do odluke ministra

 
Kod raspodjele sredstava potrebno je, osim jednakomjernog ulaganja osnivača i MK (1:1), pratiti putem analiza matičnih službi i NSK ostale kriterije kao što su broj stanovnika, korisnika knjižnice, obrtaj fonda i dr. te voditi računa o posebnostima pojedinih knjižnica.
 
U raspravi je istaknuto da Vijeće stoji iza postavljenih kriterija jednoglasno, te prihvaća predložene izmjene u dijelu koji se odnosi na nabavu knjižnične građe. Naglašena je potreba jačanja suradnje MK i lokalne zajednice, vezano uz provedbu gore navedenih kriterija.
 
Glede sredstava, pomoćnik ministrice naglasio je da neće doći do smanjivanja sredstva za nabavu knjižnične građe i sredstava za akcije i manifestacije u knjižničnoj djelatnosti.
 
Vezano uz 4. točku Strategija razvoja sveučilišnih knjižničnih sustava u Republici Hrvatskoj: 2013.-2015. i Strategija razvoja specijalnih knjižnica u Republici Hrvatskoj: 2013. -2015., gđa Seiter Šverko izvijestila je da su promjene od prošle sjednice integrirane u novi tekst Strategija, predložila je Vijeću da prihvati Strategije te ih uputi u daljnju proceduru.
Vijeće je jednoglasno prihvatilo dopunjene Strategije i zaključilo da se putem Ministarstva kulture proslijede meritornim ministarstvima.
 
Vijeće je istaknulo važnost donošenja Standarda za visokoškolske knjižnice te zatražilo da se u ime Ministarstva kulture uputi požurnica Ministarstvu  znanosti, obrazovanja i sporta kako bi se Standard usvojio u što kraćem roku.
 
Predsjednica HKD-a izvijestila je Vijeće da je Glavni odbor Hrvatskoga knjižničarskog društva prihvatio Standard za specijalne knjižnice te se on stavlja u proceduru.
U raspravi je upozoreno na članak 5. stavak 3.  Novoosnovana specijalna knjižnica dužna je u  prve tri godine svojega rada donijeti i usvojiti pravilnik o radu knjižnice te dokumente vezane uz sustav upravljanja kvalitetom. Smatra da je tri godine predugo vrijeme da se donese pravilnik jer takav pravilnik treba postojati pri osnivanju nove knjižnice te predlaže jednu godinu te da tekst uputi pravnoj službi Ministarstva kulture.
 

10. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana je 19. srpnja 2012.
 
Sjednici je predsjedavala gđa Mira Zovko u svojstvu zamjenice predsjednice te predložila dnevni red koji je jednoglasno prihvaćen:
 
1.Usvajanje zapisnika 9. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2.Izvješće Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2011. godinu – dopuna
3.Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
4.Razno. 
 
Vezano uz 2. točku Zapisnika 9. sjednice HKV-a Strategija razvoja sveučilišnih knjižničnih sustava u Republici Hrvatskoj 2012. do 2015., nacrt  i Strategija razvoja specijalnih knjižnica u Republici Hrvatskoj 2012. do 201.5, nacrt, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice Seiter-Šverko predložila je da se u tekst navedene točke prvo unese cjeloviti popratni dopis (uvodni tekst) koji je uz nacrte Strategija dostavljen kao materijal za raspravu na 9. sjednicu Vijeća iz razloga što je u tom tekstu vidljiv sustavni slijed aktivnosti vezanih uz izradu nacrta strategija.
(Tekst je dostavljen u pisanom obliku i sastavni je dio zapisnika.)
 
Vijeće je prihvatilo prijedlog glavne ravnateljice da uvodni dopis, dostavljen uz nacrte strategija, zamijeni dio teksta 2. točke Zapisnika do odlomka koji počinje rečenicom: „Što se tiče specijalnih knjižnica istaknuto je da su one dio knjižničnog sustava kojim se dugo godina nitko nije bavio.“ Ostali tekst nakon tog odlomka ostaje kako je navedeno u Zapisniku.
 
Vijeće je zauzelo stav da se, nakon što se, prema zaključku iz Zapisnika sa 9. sjednice HKV-a, unesu potrebne izmjene u nacrtima tj. u dijelu u kojem su popisi pravnih akata da se prvo navedu svi zakonski, a tek onda podzakonski akti, Vijeću ponovo dostave nacrti kako bi se njihove konačne verzije mogle prihvatiti te uputiti nadležnim tijelima u daljnju proceduru.  
 
Pomoćnik ministrice pridružio se sjednici Vijeća u 11.15 sati. Konstatirao je da zapisnici 8. i 9. sjednice nemaju logičan slijed. Naime, u Zapisniku 8. sjednice navedeno je da je Hrvatsko knjižnično vijeće jednoglasno podržalo Izvješće Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2011. godinu, a u Zapisniku 9. sjednice traži se nadopuna Izvješća.
 
Prema stavu pomoćnika ministrice nelogično je da se, nakon prihvaćenih zapisnika 8. i 9. sjednice HKV-a na kojima je prihvaćeno Izvješće Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2011. godinu, raspravlja o dopunama tog Izvješća te je napustio sjednicu.
Sjednica je nastavljena te je Vijeće raspravljalo o dopuni Izvješća NSK, ostvarenim i neostvarenim ciljevima vezanim uz prijedlog programa rada i razvoja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za razdoblje 2011. -2015.
Vijeće je istaknulo da je već kod razmatranja Izvješća NSK na 8. sjednici apostrofiralo probleme u radu NSK u svezi smanjenih mogućnosti ispunjavanja zadanih ciljeva, uloge i mjesta NSK u hrvatskom knjižničarskom sustavu zbog kontinuiranog pada proračunskih sredstava, nedostatnog broja stručnih djelatnika i neriješenog pitanja dovršenja prostora.
      Nakon rasprave Vijeće je jednoglasno prihvatilo dopunu Izvješća NSK za 2011. godinu te predlaže Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici da se dostavljene dopune objedine kao jedinstven dokument.

Za dodjelu zvanja višeg knjižničara predloženi su Aleksandra Pikić, Ismena Meić I Aco Zrnić, a za zvanje knjižničarskog savjetnika Bruno Dobrić.
 

---

9. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana je 9. srpnja 2012.
 
Na početku 9. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane u Ministarstvu kulture, Vijeću se obratio pomoćnik ministrice i naglasio da je Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (dalje NSK) za 2011. godinu deskriptivno te ga stoga treba nadopuniti.
 
Predsjednica Vijeća naglasila je da se na prošloj sjednici Vijeća raspravljalo o neadekvatnom i nedostatnom financiranju Knjižnice, na koje se upozorava već duže vrijeme kao i na probleme koji iz toga proizlaze.
 
Pomoćnik ministrice istaknuo je da zbog spomenutih nedostataka u Izvješću Vijeće na današnjoj sjednici ne bi trebalo prihvatiti Zapisnik te smatra da bi bilo uputno pričekati do sljedeće sjednice kako bi se u međuvremenu Izvješće moglo upotpuniti prema izrečenim prijedlozima.
 
Predsjednica Vijeća predložila je da se Zapisnik usvoji, ali uz napomenu da se od NSK traži nadopuna Izvješća prema planu i programu rada NSK u Zagrebu do 19. srpnja 2012. kada će se održati slijedeća sjednica HKV-a.
 
Predložen je i jednoglasno prihvaćen dnevni red 9. sjednice Vijeća:
1.Usvajanje zapisnika 8. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2.Strategija razvoja sveučilišnih knjižničnih sustava u Republici Hrvatskoj 2012 do 2015, nacrt  i Strategija razvoja specijalnih knjižnica u Republici Hrvatskoj 2012 do 2015, nacrt
3.Razno. 
 
Na prijedlog pomoćnika ministrice, Vijeće je zatražilo, vezano uz 2. točku dnevnog reda Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2011. godinu Zapisnika 8. sjednice, od NSK nadopunu Izvješća iz kojeg će biti vidljivo u kojim se segmentima ostvario plan i program Knjižnice te koji su prioriteti prema planu i programu rada.
Pomoćnik ministrice istaknuo je da u Izvješću treba postojati jasan komentar, kao npr. nedostatak sredstava za nabavu knjiga.
 
U Zapisniku se rečenica  „Prije početka sjednice g. Stojsavljević je pozdravio članice Vijeća i zamolio ih da provjere jesu li svi pravni dokumenti vezani uz knjižničnu djelatnost u njihovim ustanovama u svim segmentima korektni.“ mijenja u „Na početku sjednice pomoćnik ministrice, g. Stojsavljević, naglasio je potrebu da je neophodno aktualizirati  nadzor nad zakonitošću rada svih vrsta knjižnica u skladu sa Zakonom o knjižnicama i podzakonskim aktima.“
 
Zatražen je ispravak 4. točke Zapisnika tako da se u prvom odlomku „Gđa Zovko izvijestila je Vijeće da je formirano Povjerenstvo za izradu strategije za školske knjižnice u sastavu Veronika Čelić-Tica, Ljiljana Črnjar, Zorka Renić, Evica  Tihomirović, Mihaela Banek-Zorica, Vanja Jurilj, Ivana Vladilo-Horvat i Marija Bilić-Prcić.“ riječ strategije zamijeni riječju Standarda, a umjesto Ivana Vladilo-Horvat treba pisati  samo Ivana Vladilo.
Uz navedene izmjene i dopune Zapisnik  8. sjednice jednoglasno je usvojen.
 
Glavna ravnateljica NSK izvijestila je da je Stručno vijeće sveučilišnih matičnih knjižnica izradilo nacrt Strategije razvoja sveučilišnih knjižničnih sustava u RH 2012. do 2015.
 
Stručno vijeće naglasilo je važnost posebnih segmenata strateškog dokumenta: korisnika i knjižničnih usluga, izgradnje i razvoja zbirki, funkcionalne povezanosti knjižnica, stalnog stručnog usavršavanja knjižničara, suradnju unutar knjižničnog sustava i međunarodnu suradnju te financiranja provedbe strategije.
Izrađena je SWOT analiza sveučilišnih knjižničnih sustava, te pobrojani su ciljevi oko kojih treba postići suglasnost.
 
Što se tiče specijalnih knjižnica istaknuto je da su one dio knjižničnog sustava kojim se dugo godina nitko nije sustavno bavio, osnivači su različiti subjekti (arhivi, crkve, muzeji, bolnice) koji imaju druge prioritete i ne vode dovoljno brigu o knjižnicama.
U nacrtu Strategije razvoja specijalnih knjižnica u Republici Hrvatskoj 2012. do 2015. pokušalo se postaviti osnovne ciljeve. U raspravi je navedena  nužnost osiguravanja mjesta savjetnika za sveučilišne, visokoškolske i specijalne knjižnice u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta koji bi se bavio tom značajnom a dosad zanemarenom knjižničnom djelatnošću.
 
Pod točkom Razno, bilo je riječi o Programu stručnog usavršavanja za stjecanje stručnih zvanja u knjižničarskoj struci u okviru koncepta cjeloživotnog učenja kojeg provodi Odjel za kulturologiju Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku. Vijeće i predstavnici Sveučilišta u Zagrebu, Zadru i Osijeku istaknuli su nejasnoću glede tog programa može li ga se smatrati potrebnim preduvjetom za polaganje stručnog ispita u knjižničarskoj struci. Iz tog razloga zatražili su mišljenje Ministarstva kulture.
 
Iz Uprave za pravne i financijske poslove Ministarstva kulture izvijestili su Vijeće da Zakon o knjižnicama i Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci daju mogućnost da se pristupi polaganju stručnog ispita u knjižničarskoj struci temeljem završenog programa na Odjelu za kulturologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku ako se dokaže da je to verificirani program od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Na zamolbu da se dostavi potrebna dokumentacija od strane Odjela za kulturologiju Sveučilišta J. J. u Osijeku i Ministarstva znanosti, obrazovanje i sporta, ista nije dostavljena, predloženo je da Ministarstvo kulture uputi službeni zahtjev za dostavom potrebne dokumentacije.
 

---

 

8. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana je 14. lipnja 2012.
 
Prije početka 8. sjednice pomoćnik ministrice zamolio je Vijeće da provjere jesu li svi pravni dokumenti vezani uz knjižničnu djelatnost u njihovim ustanovama u svim segmentima korektni.
 
Predložen je i jednoglasno prihvaćen dnevni red:
1.Usvajanje Zapisnika 7. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2.Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2011. godinu
3.Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća
4.Razno.
.
Zapisnik je jednoglasno usvojen uz napomenu gđe Zovko da se na stranici 4 Zapisnika, alineja prva, iza riječi ali ne doda ovaj tekst „…ali ne za opciju da se zvanje dipl. knjižničara stječe kroz program cjeloživotnog stručnog obrazovanja.“
 
Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu izvijestila je o značajnim aktivnostima koje su, osim redovite djelatnosti, ostvarene u protekloj 2011. godini te je istaknula najznačajnija postignuća.
 
Članice Vijeća pohvalile su kontinuirani i trajno uspješan rad i aktivnosti NSK u segmentu školskog knjižničarstva.
 
Ponovno je naglašen problem NSK što nije do kraja riješila pitanje prostora koji je preduvjet za bolji rad kao i pitanje nedostatnog financiranja, ali je unatoč tome uspjela načiniti iskorak u vidljivosti Nacionalne i sveučilišne knjižnice, spajajući tradicionalne vrijednosti s novim projektima.
Istaknuto je da bi valjalo povećati broj osoba koje rade u segmentu narodnog knjižničarstva s obzirom na brojnost narodnih knjižnica.
 
Hrvatsko knjižnično vijeće jednoglasno je podržalo Izvješće Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2011. godinu.
 
Za zvanje višeg knjižničara predložene su Branka Purgarić-Kužić, Kristina Polak Bobić, Josipa Strmečki i Tihonija Zovko, a za zvanje knjižničarskog savjetnika Lorenka Bučević-Sanvincenti, Ivan Kosić i Mirisa Katić.

 

---

 
7. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana je 28. ožujka 2012.

 
Predložen je i jednoglasno prihvaćen dnevni red:
 
1.Usvajanje zapisnika 6. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća 
2.Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
3.Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
4.Razno.
 
Sjednici su bili nazočni prof. dr. sc. Vladimir Mateljan, pročelnik Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Zoran Velagić, pročelnik Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku, prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić pročelnica Odjela za informacijske znanosti u Zadru i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Dunja Seiter-Šverko, prof..
 
U obraćanju Vijeću iznijeli su stajalište da je Pravilnik u suprotnosti sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, da se njime podcjenjuje struka i školovanje na tri Sveučilišta, jer je svođenje studija na 30 ECTS bodova vraćanje obrazovanja na vrijeme unatrag 40 godina kada studija knjižničarstva nije niti bilo.
Naglasili su da je Pravilnik donesen bez uvažavanja primjedbi triju Sveučilišta, a da u Zakonu o knjižnicama još uvijek nisu provedene nivelacije stručnih zvanja sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
Stoga smatraju da je potrebna hitna izmjena Pravilnika te da u suradnji s Hrvatskim knjižničnim vijećem i Ministarstvom kulture treba iznaći rješenje.
 
Predsjednica Vijeća istaknula je da je Pravilnik imao okvire zadane postojećim Zakonom o knjižnicama i njegovim izmjenama i dopunama, a morao je uzeti u obzir veliki raspon razlika u obrazovanju knjižničara kao i kompleksne potrebe različitih tipova knjižnica. Odredbe su formulirane tako da štite knjižničarsku profesiju i postignutu razinu akademskog obrazovanja te da u okviru zadanih zakonskih okvira (čl. 35 i 36 Zakona o knjižnicama zadnjim su promjenama brisani) iznađu za struku najbolja moguća rješenja. Pravilnik je donesen po valjanoj pravnoj proceduri, prošao je javnu raspravu, u cijelosti je usklađen sa Zakonom o knjižnicama i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o knjižnicama, koji su mu dali pravni i stručni okvir te da su u procesu njegova donošenja zatražena mišljenja i dobivena suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva te Ministarstva uprave.
 
Pomoćnik ministrice ustvrdio je da je suština rasprave legislativa te da je potrebno je prići izmjenama Pravilnika i Zakona.
 
Predstavnica Rektorskog zbora u Vijeću pojasnila je da je Odjel za kulturologiju znanstveno-nastavna sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, i kao takav upisan u registar ustanova pri Trgovačkom sudu u Osijeku te u Upisnik visokih učilišta i Upisnik znanstvenih organizacija. Na Odjelu kulturologije  izvodi se preddiplomski i diplomski studij s 3 smjera – kulturalni menadžment, medijska kultura i knjižničarstvo. Smatra važnim napomenuti da se polaznicima Programa stručnog usavršavanja za stjecanje zvanja u knjižničarstvu ne izdaje diploma, već potvrda o stjecanju 30 ECTS bodova iz knjižničarskog usmjerenja čime ostvaruju pravo na izlazak na stručni ispit.
 
Članovi HKV-a zatražili su od predstavnika akademske zajednice da iznesu obrazložene prijedloge na one odredbe Pravilnika, koje po njihovom mišljenju treba mijenjati.      
 
Vezano uz 3. točku dnevnog reda za zvanje višeg knjižničara predloženi su Ljiljana Aleksić-Kulakovski, Tamara Runjak, Silvija Brkić, Kristijan Ujlaki i Anđelka Galić, a za zvanje knjižničarskog savjetnika Zdenka Sviben i Snježana Radovanlija-Mileusnić.
 

---

 

 6. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana 19. prosinca 2011.
 
Na 6. sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća održanoj je u Ministarstvu kulture 19. prosinca 2011. razmatran je sljedeći dnevni red:
 
1.Usvajanje zapisnika 5. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2.Rasprava o Prijedlozima programa knjižnične djelatnosti za 2012. g. prispjelima na   Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi RH
3.Provjera zakonitosti stjecanja uvjeta za polaganje stručnog ispita
4.Razno
 
      Nastavno na točku 3. Zapisnika 5. sjednice Vijeća, Rasprava o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti za 2012. g. prispjelima na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi RH, a vezano uz brojnost prijavljenih skupova, predsjednica Vijeća istaknula je da su Komisije Hrvatskog knjižničarskog društva agilne kvalitetne grupe koje smatraju da mogu ponuditi dobre skupove. Možda bi trebalo razmotriti mogućnost da neki skupovi idu svake druge godine.
Zapisnik 4. sjednice uz ovu dopunu jednoglasno je prihvaćen.
 
Vijeće je raspravljalo o programima književnih manifestacija koji su pristigli na Poziv u Upravu za knjigu i knjižnice u Odjel za promidžbu knjige i čitanja, a proslijeđeni su u Odjel za knjižničnu djelatnost.
Vijeće je podržalo dva programa, oba u iznosu od 5.000,00 kn i to:
612-01/11-05/0079 Gradska knjižnica Slavka Kolara Čazma – Dani Slavka Kolara;
612-01/11-05/0098 Gradska knjižnica Lepoglava – Okrugli stol na temu „Ivan Belostenec i njegovo djelo“.
 
Za program Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod nazivom 20 godina hrvatske lijepe knjige, glavna ravnateljica je, obrazlažući program, umanjila je prvobitno zatraženi iznos sredstava od Ministarstva kulture (40.000,00) tako da sada iznosi 20.000,00 kn. Istaknula je da se radi o izložbi koja bi obuhvatila prezentiranje lijepo dizajniranih knjiga koje su proteklih 20 godine bile izlagane na međunarodnim izložbama. Također je naglasila da je to nacionalni projekt koji nije nužno vezan samo uz Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu, već je to promidžba knjige. Vijeće je predložilo da se program ponovno uputi na razmatranje Vijeću za knjigu sa preporučenim iznosom od 20.000,00 kn.   
 
Nastavno na zapisnik 5. sjednice Vijeća prema kojem je od Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu zatražen troškovnik programa 612-04/11-03/0133 Uspostava poslovnog procesa i repozitorija za prihvat e-knjige kao obveznog primjerka, glavna ravnateljica je u pojašnjenju programa naglasila da je rađen temeljem iskustva knjižnica u Evropi o obveznom primjerku. Istaknula je da je posve jasno da troškovnik u svojem iznosu izlazi iz mogućnosti ovog Vijeća no moli da se projekt podrži u smanjenom iznosu i postavila pitanje da li bi možda ovaj projekt trebalo usmjeriti prema Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa.
Vijeće je podržalo ovaj hvalevrijedan projekt i ističe da se pri razvijanju nacionalnog sustava treba paziti na sve vrste knjižnica kako bi to bio cjelovit projekt.
 
Vijeće je razmotrilo dopis gđe Tatijane Petrić, knjižničarske savjetnica iz Zadra u kojem traži da se Vijeće odredi prema njenom dopisu vezano uz stjecanje uvjeta za polaganje stručnog ispita za diplomiranog knjižničara gđe Mirte Matošić. Naime, gđa Petrić smatra da je gđa Matošić, zaposlena kao voditeljica Sveučilišne knjižnice u Zadru, nije imala radno iskustvo u trenutku prijave na natječaj za posao na Sveučilištu u Zadru.
Pravne službe ministarstva informirala je Vijeće da je dokumentacija koju je gđa Matošić priložila uz prijavu za polaganje stručnog ispita za diplomiranog knjižničara bila uredna.
Vijeće je obaviješteno da je preslika dopisa dostavljena i tajnici Povjerenstva za polaganje stručnih ispita na očitovanje.
 
Pod točkom razno nije bilo tema  za raspravljanje.

 

---

5. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana je 17. i 24. listopada 2011. u Knjižnicama grada Zagreba – Gradska knjižnica
 
Na 5. sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća održanoj u Knjižnicama grada Zagreba – Gradska knjižnica 17. listopada i 24. listopada 2011. razmatran je sljedeći dnevni red:
 
1.Usvajanje zapisnika 4. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2.Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
3.Rasprava o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti za 2012. g. prispjelima na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi HR
4.Razno - jednoglasno su prihvaćene teme za raspravu:
 

• Knjižnične igraonice (knjižnica Koprivnica)
• visina troškova stručnih ispita u knjižničarskoj struci
• Informacija Županijske matične službe Primorsko-goranske županije o djelatnosti i statusu Narodne knjižnice Čabar
• zaključci 10. okruglog stola o pokretnim knjižnicama Od kočije do bibliobusa i 4. Festival hrvatskih bibliobusa održanog u Karlovcu 15. travnja 2011.
• Molba HKV-u da podrži sporazum o autorskim i srodnim pravima – ograničenja za potrebe knjižnica i srodnih obrazovnih ustanova.

Dnevni red sjednice jednoglasno je prihvaćen.
 
Za zvanje višeg knjižničara predloženi su Željka Radovinović, Ksenija Švenda Radeljak, Ankica Valenta, Jagoda Ille, Karolina Holub, Mihaela Kovačić, Bojan Macan, Lobel Machala i Irena Kranjec, a za zvanje knjižničarskog savjetnika Tatjana Petrić, Tomislav Murati, Vesna Borić, Edita Bačić, Mirjana Vujić, Mira Bačić i Kata Ivić.
 
Zbog opsežnog dnevnog reda predloženo je da se u ponedjeljak, 17. listopada 2011. razmotre samo programi akcija i manifestacije, razvojni programi i projekti i ostalo, te teme pod točkom Razno, dok će se programi nabave knjižne i neknjižne građe razmotriti u nastavku sjednice. Dogovoreno je da će nastavak sjednice biti u petak 24. listopada 2011. u 10 sati u Ministarstvu kulture (ako bude dvorane).
Na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2012. godinu prispjela je 281 prijava, od čega se 201 prijava odnosi na nabavu knjižne i neknjižne građe (uglavnom u narodnim knjižnicama), a preostalih 61 na programe u knjižničnoj djelatnosti, i to: 28 programa za akcije i manifestacije u knjižničnoj djelatnosti, 32 programa za razvojne programe i projekte (radionice, seminari) i 1 program u kategoriji ostalo. 19 prijavnica proslijeđeno je drugim upravama Ministarstva (redovna djelatnost, informatizacija, muzejsko-galerijsku djelatnost, književne manifestacije i investicije).
Vijeće je predložilo financiranje 7 programa akcija i manifestacija i 13  razvojnih programa i projekata.
  
Vijeće je ponovno raspravljalo o predstavkama Županijske matične službe za narodne i školske knjižnice u Koprivničko-križevačkoj županiji o problemima u radu dječjih odjela narodnih knjižnica. Predsjednica Vijeća izvijestila je kako je i na koordinaciji ravnatelja županijskih matičnih knjižnica bilo riječi o tom problemu kao i da je na prethodnoj, 4. sjednici, Vijeće o tom problemu zauzelo stav te je ponovno je naglasila da djeca u knjižnici provode vrijeme u svrhu popularizacije čitanja.
Uslijedila je rasprava te je konstatirano da su u Pravilniku o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja koji je vezan uz Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi ( iz 1997. godine) izrijekom navedene igraonice u knjižnicama.
Vijeće je kao pravi način i put prema rješenju problema knjižničnih igraonica jednoglasno predložilo suradnju i dogovor odgovornih osoba Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.
                     
Vijeće je jednoglasno potvrdilo prethodni zaključak prema kojem visina troškova za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci ostaje nepromijenjena.
Troškovi stručnog ispita iznose:
 

• za diplomiranog knjižničara – 2.150,00 kn
• za knjižničara – 1.600,00 kn
• za pomoćnog knjižničara – 1.550,00 kn

 
Vijeće je obaviješteno o problemima u radu Narodne knjižnice Čabar vezanim uz radno mjesto ravnatelja knjižnice koje od osnutka knjižnice u 2000. godini nije bilo odgovarajuće riješeno te rad knjižnice nije sukladan odredbama Zakona o knjižnicama i Standardima za narodne knjižnice u RH.
 
Vijeće je obaviješteno o zaključcima okruglog stola o bibliobusima održanog u Karlovcu 15. travnja 2011. u kojem je iznesen stav da je i dalje potrebno osiguravati dodatna posebna namjenska sredstva za nabavu knjižnične građe kako iz državnog proračuna tako i iz županijskih i gradskih/općinskih proračuna.
Istaknuto je da je 2003. godine koordinacija županijskih matičnih knjižnica u Ministarstvu kulture napravila općeprihvaćen izračun za narodne knjižnice za nabavu knjižne i neknjižne građe u kojem su bila izdvojena sredstva za bibliobuse. Tako je bilo do prošle godine kada su se smanjivala ukupna sredstva za nabavu te  se nisu izdvajala posebna sredstva za nabavu za bibliobuse.
 
Vijeće je obaviješteno da je Ministarstvo kulture zatražilo od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa informaciju o tome što se događa u radu na Prijedlogu standarda za visokoškolske knjižnice.
 
U nastavku sjednice, predsjednica Vijeća iznijela je molbu Hrvatskoga knjižničarskog društva da se u dnevni red uvrsti IFLA-in prijedlog ugovora o iznimkama i ograničenjima u primjeni autorskog prava za knjižnice i arhive.
 
Vijeće je obaviješteno da na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2012. godinu nisu u roku (1. lipnja – 20. srpnja 2011.) pristigle prijavnice iz knjižnica sljedećih gradova i općina: Duga Resa, Ozalj, Bedekovčina, Donji Lapac, Gospić, Novalja, Perušić, Udbina, Goričan, Mursko Središće, Đakovo, Đurđenovac, Donji Miholjac, Jasenovac, Orahovica, Suhopolje, Gradište i Dugo Selo. Vijeće je razmatralo prijave za na nabavu knjižne i neknjižne građe pristigle na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2012. godinu te se pri raspoređivanju sredstava u najvećem broju slučajeva kretalo u omjerima prošlogodišnje raspodjele, uzimajući u obzir realizaciju sredstava za nabavu knjižne i neknjižne građe u knjižnicama u prethodnoj godini s posebnim naglaskom na utrošena sredstva osnivača i vlastita sredstva.
Vijeće predlaže financiranje 185 programa nabave knjižne i neknjižne građe u knjižnicama koji su prijavljeni u roku na Poziv te 16 programa koji su stigli naknadno (Duga Resa, Ozalj, Bedekovčina, Gospić, Novalja, Perušić, Udbina, Goričan, Mursko Središće, Đakovo, Đurđenovac, Donji Miholjac, Jasenovac, Orahovica, Suhopolje i Dugo Selo), 7 programa akcija i manifestacija u knjižničnoj djelatnosti i 13 razvojnih programa i projekata (radionice, seminari). Vijeće ne predlaže financiranje nabave knjižne i neknjižne građe u knjižnicama Donji Lapac i Gradište.
Ne predlaže se financiranje 18 programa nabave knjižne i neknjižne građe (16 prijavljenih u roku, 2 programa izvan roka), 21 program akcija i manifestacija u knjižničnoj djelatnosti, 17 razvojnih programa i projekata (radionice, seminari) i 1 program iz kategorije ostalo jer smatra da su predloženi programi dio redovne djelatnosti narodnih knjižnica. Vijeće smatra da za 2 razvojna programa, Knjižnica grada Zagreba E-knjiga u knjižnice i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Uspostava poslovnog procesa i repozitorija za prihvat e-knjige kao obveznog primjerka treba vidjeti troškovnike. Također nije predložilo sufinanciranje pojedinih programa izvan narodnih knjižnica.
 
Predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva iznijela je molbu Vijeću da podrži IFLA-in prijedlog ugovora o iznimkama i ograničenjima u primjeni autorskog prava za knjižnice i arhive (Draft treaty on Copyright Exceptions and Limitations for Libraries and Archives). Istaknula je da je Društvo prijedlog podržalo, a o toj temi su razgovarali s predstavnicima Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.
O spomenutom prijedlogu ugovora raspravljat će se na sjednici Stalnog odbora za autorsko pravo i srodna prava WIPO u Ženevi, 21.-28. studenog 2011. Predsjednica Društva smatra da bi Vijeće trebalo podržati taj prijedlog i o tome obavijestiti Državni zavod za intelektualno vlasništvo čiji će predstavnik sudjelovati na sjednici u Ženevi.
Radi se zapravo o tome da se knjižnicama i arhivima koje posjeduju staru građu omogući digitaliziranje u više primjeraka te stare građe kako bi bila dostupna korisnicima.
Vijeće smatra da prijedlog treba podržati te predlaže da se kontaktira i Hrvatsko arhivsko vijeće.
 

---

 

4. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana 15. lipnja 2011.
 
Na 4. sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća održanoj u Ministarstvu kulture 15. lipnja 2011. razmatran je sljedeći dnevni red:
 
1.Usvajanje zapisnika 3. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2.Prijedlog Programa za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci
3.Prijedlog izmijenjenog Poslovnika o radu Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
4.Utvrđivanje prijedloga visine naknade za izradu pisanog prijedloga ocjene     Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
5.Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
6.Razno
Dnevni red sjednice jednoglasno je prihvaćen uz nadopunu, tako da točka 6. glasi Prijedlog  Standarda za visokoškolske knjižnice u Republici Hrvatskoj - mišljenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, a naziv točke 7. Razno.
 
Zapisnik je jednoglasno usvojen uz napomenu gđe Mišetić vezano uz točku 2. Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za godinu 2010. da podržava  izvješće u cijelosti, a gđa Krajna je pohvalno govorila o implementaciji Alepha u sveučilišne knjižnice.
 
Vijeće je jednoglasno prihvatilo Prijedlog Programa za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci koji su izradili članovi Povjerenstva za polaganje stručnih ispita Hrvatskoga knjižničnog vijeća.
Vijeće je obaviješteno da sukladno čl. 26. st. 5. Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci, Povjerenstvo za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća treba predložiti ostale ispitivače za pojedine predmete te njihove zamjenike kako bi ih ministar kulture mogao imenovati.
Vijeće je predložilo da se u dogovoru sa gđom Danielom Živković, predsjednicom Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci potvrde ispitivači a  da članovi Vijeća nakon obavijesti elektroničkom poštom potvrde prijedlog odluke i  dostave ga ministru. 
 
Predsjednica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a izložila je izmijenjeni Poslovnik o radu Povjerenstva  usklađen s izmijenjenim Zakonom o knjižnicama  i Pravilnikom o stjecanju zvanja. Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog.
 
Vijeće je jednoglasno prihvatilo da visina naknade za izradu pisanoga prijedloga ocjene Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci ostane nepromijenjena i iznosi 400,00 kn.
 
Za zvanje višeg knjižničara predloženi su Ivančica Đukec Kero, Dijana Machala, Andrea Horić i Sanda Hasenay, a za zvanje knjižničarskog savjetnika Hela Čičko, Silko Štefančić, Andrija Nenadić i Tamara Krajna.
 
Vijeće je razmotrilo mišljenje o Prijedlogu standarda za visokoškolske knjižnice u Republici Hrvatskoj što ga je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa uputilo Ministarstvu kulture. Gđa Krajna informirala je Vijeće da je gđa Petrak koja je sudjelovala u izradi Prijedloga Standarda zadovoljna primjedbama MZOŠ.
Vijeće je prihvatilo većinu prijedloga za izmjenu i dopunu teksta te zamolilo pravnu službu Ministarstva kulture da dogovorene promjene unese u tekst Prijedloga Standarda i dostavi MZOŠ-u. 
 
Vijeće je obaviješteno o odgovoru pročelnika studija knjižničarstva u Osijeku, Zadru i Zagrebu na dopis Ministarstva kulture od 22. ožujka 2011. godine.
Članovi Vijeća mišljenja su da se pri izradi Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Povjerenstvo za izradu Pravilnika susretalo s nizom problema, ali je donijelo  prijedlog kakav je u tom trenutku bilo moguće donijeti, štiteći pritom struku i postignutu razinu obrazovanja knjižničara, a u sukladnosti s postojećim Zakonom o knjižnicama. 
 
Temeljem dopisa voditeljice županijske matične službe za knjižnice u Koprivničko-križevačkoj županiji Vijeće je informirano o problemu vezanom uz knjižnične igraonice. Naime, Ured državne uprave KKŽ traži da knjižnice ishode rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje programa knjižničnih igraonica koji se odnose na dječje vrtiće, temeljem raznih prethodnih rješenja i pravilnika MZOŠ-a i AZOO.
Vijeće je zauzelo stav da su dječji odjeli sastavni dio knjižnica koji uključuju i rad s djecom predškolske dobi, ali svojim programima ne ulaze u djelatnost vrtića već  akcijama koje provode u knjižnicama populariziraju čitanje knjiga među djecom. Vijeće je istaknulo važnost dječjih odjela u narodnim knjižnicama koja se očituje u sve brojnijim aktivnostima koje se nude djeci od najranije dobi.
          
Vijeće je obaviješteno o ovogodišnjoj NAPLE konferenciji, održanoj u svibnju u Sevilli, na kojoj je predstavljen prijedlog programa sestrinskih knjižnica. Program je zamišljen kao poticaj knjižnicama na međusobnu suradnju, namijenjen je svim narodnim knjižnicama u zemljama članicama NAPLE-a koje se odluče uključiti u program i sudjelovati u pronalaženju knjižnice partnera u nekoj od zemalja. 
Vijeće je jednoglasno podržalo uključivanje hrvatskih knjižnica u program.
 
Vijeće je informirano o brošuri koja govori o statusu i položaju specijalnih knjižnica i   knjižničara u specijalnim knjižnicama, prvenstveno muzejskim i arhivskima. Vijeće je zaključilo da bi se autorice brošure, Alisa Martek i Vesna Špac, trebale Vijeću obratiti putem Hrvatskoga knjižničarskog društva, radi cjelovitosti uvida u problematiku.
 

---

 
3. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana 14. travnja 2011.

 
Na 3. sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća održanoj u Ministarstvu kulture 14. travnja 2011. razmatran je sljedeći dnevni red:
 
1.Usvajanje zapisnika 2. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2.Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za godinu 2010.
3.Program i plan rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća za mandatno razdoblje 2010. – 2014. Godine
4.Analiza rada županijskih matičnih knjižnica
5.Izvješća povjerenstava Hrvatskoga knjižničnog vijeća
6.Osnivanje središnje bošnjačke knjižnice u Sisku
7.Očitovanje pročelnika studija knjižničarstva u Osijeku, Zadru i Zagrebu o Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
8.Razno
 
Dnevni red sjednice jednoglasno je prihvaćen, uz izmjene točaka dnevnoga reda:
Ad 4) Analiza rada županijskih matičnih knjižnica izostavljena je iz dnevnog reda te je samo podijeljen radni materijal (Izvješća o radu županijskih matičnih služba za 2010. godinu). Rasprava o radu županijskih matičnih službi održat će se na jednoj od sljedećih sjednica Vijeća, i to nakon što se održi sastanak s voditeljima županijskih matičnih službi.
Ad 7) Očitovanje pročelnika studija knjižničarstva u Osijeku, Zadru i Zagrebu o Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci postala je Ad 3), a Program i plan rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća za mandatno razdoblje 2010. – 2014. godine postala je Ad 4).
 
Zapisnik 2. sjednice jednoglasno je prihvaćen uz dopunu u Ad 3) Predlaganje članova Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci i Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci, koja se odnosi na sastav Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Vijeće je za predsjednicu Povjerenstva predložilo Marinu Vinaj (Muzej Slavonije Osijek), a za zamjenike članova Povjerenstva knjižničarske savjetnike Iliju Pejića (Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar) i Ivanku Kuić (Sveučilišna knjižnica u Splitu). Dogovoreno je da djelatnice Ministarstva kulture obave konzultacije s predloženim kandidatima.
 
Gđa Tinka Katić iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao zamjena za Dunju Seiter-Šverko, v. d. glavnu ravnateljicu predstavila je Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za godinu 2010.
Istaknula je da se unatoč recesiji kupnjom građe povećao knjižnični fond, a uz redovitu nabavu, težište je stavljeno na novoosnovanu Zbirku knjiga gradišćanskih Hrvata te da su prinovljene sve zbirke građe posebne vrste. Obrada građe odvijala se u očekivanim granicama u skladu s priljevom te je nastavljeno objavljivanje sveščića nacionalne bibliografije.
Restaurirana je vrijedna građa iz samostana i manastira u okviru programa zaštite baštinskih zbirki.
Nadalje, istaknula je znanstvene i razvojne projekte kao što su Izrada modela vrednovanja znanstvenog rada za sva znanstvena područja, Kooperativni portal digitaliziranih starih hrvatskih novina i časopisa, Hrvatski prvotisci: popis i opis svih prvotisaka u hrvatskim svjetovnim i crkvenim ustanovama, Znanstvena baština 19. i 20. stoljeća – digitalizacija najstarijih doktorskih disertacija Sveučilišta u Zagrebu iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te Hrvatska glazbena baština u zvuku – digitalizacija najstarijih gramofonskih ploča na 78 okretaja.
Upozorila je da je Centru za stalno stručno usavršavanje knjižničara smanjen broj polaznika izvan Zagreba.
Vijeća je izrazilo zadovoljstvo suradnjom s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu vezano uz integrirani knjižnični sustav Aleph, istaknut je kvalitetan rad u segmentu matičnosti za školske knjižnice, te je naglašena nužnost suradnje nacionalne i županijskih matičnih knjižnica na daljoj doradi i usavršavanju sustava za evidentiranje i praćenje podataka o posudbama radi obveze plaćanja naknade za javnu posudbu.
Hrvatsko knjižnično vijeće jednoglasno je podržalo Izvješće Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za godinu 2010, naglasivši ponovno potrebu korištenja cijele zgrade Knjižnice namjenski, uz nužno iseljenje Gruntovnice, što je i davnašnji plan i obećanje.
 
Neugodno iznenađeno iznesenim tvrdnjama, Vijeće je raspravljalo o očitovanju pročelnika studija knjižničarstva u Osijeku, Zadru i Zagrebu o Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci.
Podsjetilo da su predstavnici četiriju fakulteta tijekom javne rasprave o Nacrtu prijedloga Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci, koja je trajala od 4. do 18. lipnja 2010., iznijeli svoje primjedbe i preporuke pismenim putem. Isto tako, prije otvaranja javne rasprave kontaktirani su i elektroničkom poštom 22. travnja 2010. s molbom da dostave svoja pisana očitovanja na odredbe Pravilnika koje se odnose na stjecanje temeljnih stručnih zvanja i formalno obrazovanje. U Pravilnik su uvršteni mnogi prijedlozi iz provedene javne rasprave, pa tako i prijedlozi akademske zajednice. Rješenja koja su uvrštena u Pravilnik predložila je upravo knjižničarska zajednica i ona su odgovarala njihovom prevladavajućem mišljenju i trenutnim potrebama struke.
Zaključeno je da se pri izradi Pravilnika nastojala zaštititi knjižničarska struka, ali i studiji knjižničarstva, te da se u sklopu zadanih zakonskih okvira pokušalo iznaći najbolje moguće rješenje.
 
Nakon rasprave o Programu i planu rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća za mandatno razdoblje 2010. – 2014. godine  u tekst su uvrštene sljedeće izmjene:
 

• briše se točka 2.2.
• točka 2.3. postaje 2.2 mijenja se i glasi: 2.2.Izrada dokumenta kojim će se s udrugama za kolektivno ostvarivanje autorskih prava na nacionalnoj razini definirati pogodnosti za knjižnice kao neprofitne ustanove vezano uz nabavu, posudbu, umnažanje, reprodukciju i digitalizaciju knjižnične građe
• mijenja se točka 3.2. koja sada glasi: 3.2. Poticanje i praćenje provedbe odredaba Zakona o knjižnicama i drugih propisa i strateških dokumenata iz područja knjižničarstva
• mijenja se točka 3.3. koja sada glasi: 3.4. Pomoć i suradnja u rješavanju problema prostorne infrastrukture knjižnica uz uključivanje nadležnih tijela.
• briše se točka 3.4.
• mijenja se redoslijed točke 3.6. koja sada postaje 3.3.

 
Vijeće je time jednoglasno donijelo Program i plan rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća za mandatno razdoblje 2010. – 2014., koji je sastavni dio ovoga Zapisnika.
 
Vijeće je raspravljalo o pristiglim izvješćima o radu Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (za mandatno razdoblje 2007.-2010.), Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci (za mandatno razdoblje 2007.-2010.) i Povjerenstva za izradu nacrta Pravilnika o postupanju s obveznim primjerkom i posebnim mjerama njegove zaštite i čuvanja.
Jednoglasno su prihvaćena izvješća Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci i Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci.
Povjerenstvo za izradu nacrta Pravilnika o postupanju s obveznim primjerkom i posebnim mjerama njegove zaštite i čuvanja, imenovano u prošlom sazivu Vijeća, izvijestilo je o zastoju u radu zbog promjene dijela članstva.
Vijeće je zaključilo da od Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Hrvatskoga knjižničarskog društva zatraži prijedlog članova za novo Povjerenstva kako bi se nastavio rad na izradi Pravilnika.
 
G. Višnjić obrazložio je inicijativu Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Siska kojoj je cilj osnivanje Središnje bošnjačke knjižnice u Narodnoj knjižnici i čitaonici Sisak – Odjel Caprag.
Inicijativu prihvaćaju i podržavaju:
 

• Narodna knjižnica i čitaonica Sisak
• Koordinacija bošnjačkih asocijacija Siska i Sisačko-moslavačke županije koju čine Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Sisačko-moslavačke županije, Bošnjačko kulturno-umjetničko društvo Nur Sisak, Udruga Bošnjaka branitelja – Ogranak Grada Sisak i Sisačko-moslavačke županije te Stranka demokratske akcije Hrvatske – Ogranak Sisak,
• Sabor bošnjačkih asocijacija Hrvatske koji čine brojna kulturno-umjetnička društva, braniteljske udruge, bošnjačke nacionalne zajednice, sportske udruge, kulturna društva bošnjaka, bošnjačka humanitarna društva s područja cijele RH, a krovnu organizaciju SABAH podržavaju vijeća i predstavnici bošnjačke nacionalne manjine u županijama, gradovima i općinama
• saborski zastupnik prof. dr. sc. Šemso Tanković.

 
Naglasio je kako je o ovoj inicijativi utvrđen konsenzus između brojnih udruga bošnjačke manjine i da postoji zakonska osnova za ostvarivanje te inicijative čime je pružena potpora osnivanju knjižnice (Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina NN 152/02, 80/10). Istaknuo je da ova središnja manjinska knjižnica dolazi u sredinu u kojoj je potrebna te da bi inicijativu za osnivanje valjalo podržati i prihvatiti.
Vijeće je jednoglasno podržalo inicijativu s obzirom da je Ministarstvo kulture naslijedilo i financira takav model središnjih knjižnica nacionalnih manjina, ali je i upozorilo na vrijedeće međunarodne dokumente u knjižničarstvu i Standarde za narodne knjižnice prema kojima je fond svake narodne knjižnice otvoren svim korisnicima. Vijeće također smatra da valja zauzeti stav i prema budućim zahtjevima za osnivanje knjižnica nacionalnih manjina koji bi mogli uslijediti.
 
Pod točkom razno nije bilo tema za raspravu.

---

 

2. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana 17. veljače 2011.
 
Na 2. sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća održanoj u Ministarstvu kulture u četvrtak, 17. veljače 2011. razmatran je sljedeći dnevni red:
 
1.Usvajanje zapisnika 1. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2.Program i plan rada Vijeća
3.Predlaganje članova Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci i Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci
4.Razno
Dnevni red sjednice jednoglasno je prihvaćen.
 
Predsjednica Vijeća predložila je da se u temi IV.) Ugovor između Knjižnica grada Zagreba i Grada Zaprešića umetne tekst "u smislu članka 9. stavka 2. Zakona o knjižnicama". Rečenica treba glasiti:
"Gđa Davorka Bastić, ravnateljica Knjižnica grada Zagreba izvijestila je Vijeće da je s gradonačelnikom Grada Zaprešića potpisan ugovor kojim je obavljanje djelatnosti narodne knjižnice za Grad Zaprešić u smislu članka 9. stavka 2. Zakona o knjižnicama, povjereno Knjižnicama grada Zagreba od 1. siječnja 2011."
Također je primijećeno da je u točki III.) Nacrti prijedloga Zakona o znanosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveučilištu tehničkom pogreškom dva puta naveden isti zakon. Rečenica treba glasiti:
"Naime nacrti Zakona o sveučilištu i Zakona o znanosti uopće ne spominju knjižničnu djelatnost, dok se u Nacrtu Zakona o visokom obrazovanju spominje tek na jednom mjestu (pravo studenata da koriste knjižnicu)."
Uz predložene izmjene Zapisnik 1. sjednice jednoglasno je usvojen.
 
Sukladno dogovoru s 1. konstituirajuće sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća da svatko od članova predloži program i plan rada kako bi se na taj način izradio dokument o radu Vijeća, te naputku da se prijedlozi dostave Ministarstvu kulture, zaprimljeni su prijedlozi predstavnice Ministarstva kulture gđe Davorke Bastić, predstavnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa gđe Mire Zovko (za školske knjižnice) i zajednički prijedlog Hrvatskoga knjižničarskog društva.
Predstavnica Rektorskog zbora gđa Kata Ivić obavijestila je da se priključuje prijedlogu Hrvatskoga knjižničarskog društva, dok je predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa gđa Mladenka Jukić (za visokoškolske knjižnice) zamolila biti izuzeta od dostavljanja pisanog prijedloga programa i plana rada.
Predsjednica Hrvatskoga knjižničnog društva naglasila je da su prijedlozi Hrvatskoga knjižničarskog društva za program rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća doneseni na 2. sjednici Stručnog odbora HKD-a, održanoj 18. siječnja 2011.
Nakon pojedinačnog predstavljanja prijedloga uslijedila je opsežna rasprava. Prijedlozi su objedinjeni te uvršteni u Program i plan rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća za mandatno razdoblje 2010.-2014. godine.
Prioriteti, kao i dugoročni i kratkoročni terminski plan, odredit će se naknadno.
 
Nakon kraće rasprave Vijeće je predložilo kandidate za Povjerenstvo za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci:
1.Alemka Belan-Simić
2.Veronika Čelić-Tica
3.Zagorka Majstorović
4.Dijana Sabolović-Krajina
5.Marina Vinaj.
Vijeće je također predložilo da Povjerenstvo za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci ostane u istom sastavu kao i u prethodnom mandatnom razdoblju:
1.Dorica Blažević
2.Jelica Leščić
3.Tatjana Nebesny
4.Kornelija Petr Balog
5.Jelka Petrak
6.Danijela Živković.
 
Prijedlog je jednoglasno usvojen te je dogovoreno da djelatnici Ministarstva kulture obave konzultacije s predloženim kandidatima, kako bi se vidjelo jesu li spremni prihvatiti eventualno imenovanje. Na sljedećoj sjednici, nakon obavljenog glasovanja, Vijeće će podnijeti prijedlog ministru kulture za imenovanje članova stalnih povjerenstava HKV-a.
Također je zaključeno da djelatnici Ministarstva kulture kontaktiraju dosadašnja stalna i povremena povjerenstva (Povjerenstvo za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci, Povjerenstvo za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci i Povjerenstvo za izradu nacrta Pravilnika o postupanju s obveznim primjerkom i posebnim mjerama njegove zaštite i čuvanja), imenovana 25. siječnja 2007. sukladno odredbama čl. 32. i 36. Zakona o knjižnicama i zaključku 2. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća od 14. prosinca 2006., te da od njih zatraže pisano izvješće o radu za posljednje mandatno razdoblje.
 
Pod točkom razno nije bilo tema za raspravu.
 

---

Konstituirajuća sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana 14. i 21. siječnja 2011.

 
Na 1. konstituirajućoj sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća održanoj u Ministarstvu kulture 14. i 21. siječnja 2011. razmatran je sljedeći dnevni red:
 
1.Konstituiranje Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2.Dogovor o programu i planu rada Vijeća
3.Mišljenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa o Nacrtu Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
4.Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele zvanja višeg knjižničara i knjižničarskog savjetnika
5.Rasprava o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti prispjelima na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2011. godinu
6.Razno
 
Nakon što je utvrđeno da sukladno Zakonu o knjižnicama sjednici prisustvuju svi novoimenovani članovi Vijeća Davorka Bastić, Mladenka Jukić, Mira Zovko, Kata Ivić, Marijana Mišetić, Katica Matković Mikulčič, i Tamara Krajna pristupilo se izboru predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća.
Dosadašnja predsjednica gđa Bastić predložila je gđu Katicu Matković Mikulčić, ravnateljicu knjižnice Velika Gorica za novu predsjednicu, međutim gđa Matković Mikulčić se zahvalila na prijedlogu, naglasivši kako zbog svog posla ravnateljice koji iziskuje puno vremena ne može prihvatiti.
Gđa Krajna predložila je za predsjednicu novog Vijeća dosadašnju predsjednicu gđu Bastić, ravnateljicu Knjižnica grada Zagreba, s čime su se složili svi članovi Vijeća te su jednoglasno izabrali gđu Bastić za novu predsjednicu.
Gđa Bastić se zahvalila na ponovnom izboru i zamolila nove članice Vijeća da se predstave.
Za zamjenicu predsjednice izabrana je gđa Mira Zovko, predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.
 
Predsjednica Vijeća istaknula je zadaće i dužnosti Vijeća kao što su rasprava o programima pristiglima na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske, rad na zakonskoj regulativi, imenovanje Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci te Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci te ostale zadaće predviđene čl. 32. Zakona o knjižnicama.
Gđa Janković podsjetila je članove Vijeća kako bi valjalo da svatko od članova predloži program i plan rada. Na taj bi se način izradio dokument o radu Vijeća, čime bi se dobio svojevrstan podsjetnik na probleme struke te izbjeglo rješavanje isključivo tekućih pitanja. Također je predložila da se prije sljedeće sjednice pokušaju obaviti konzultacije s osobama koje će se predložiti za članove povjerenstava.
Članove Vijeća zamoljeni su da svoje prijedloge dostave Ministarstvu kulture, Odjelu za knjižničnu djelatnost.
G. Maštrović ponovno je postavio pitanje funkcije i uloge glavnoga ravnatelja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na sjednicama Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Imajući u vidu činjenice da je prema Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima član Hrvatskoga arhivskog vijeća ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva i da je prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu po položaju član Hrvatskoga vijeća za kulturna dobra, dolazi do izražaja neusklađenost odredbi Zakona o knjižnicama koje se odnose na sastav i imenovanje članova Hrvatskoga knjižničnog vijeća.
 
Uvodno je predsjednica Vijeća upoznala nove članove Vijeća o aktivnostima pri donošenju Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci predviđenog čl. 11. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o knjižnicama (NN 69/09) te o postupcima donošenja prema zaključcima 11. i 14. sjednice prethodnog saziva Vijeća. Sukladno zaključku 16. sjednice tekst prijedloga Pravilnika i prijedloga Mjerila za ocjenjivanje stručne osposobljenosti (prilog Pravilniku) Vijeće je predložilo ministru kulture za donošenje.
U skladu s postupcima pri donošenju podzakonskih akata Ministarstvo kulture uputilo je nacrt Pravilnika radi mišljenja nadležnim ministarstvima. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa dostavilo je svoje mišljenje u kojem predlaže nekoliko izmjena, i to:
 

• čl. 10. st. 1. imenovanje i sastav članova Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
• čl. 12. i čl. 13. st. 1. uvjeti za pristupanje polaganju stručnom ispitu
• čl. 26. st. 6. sastav članova Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci
• Mjerila – bodovanje aktivnosti kod: provedbe novih modela poslovanja, prisustvovanja/sudjelovanja na stručnim skupovima, izvođenje nastave na visokoškolskoj ustanovi/predavanja i radionica CSSU.

 
Nakon šire rasprave usvojene su primjedbe MZOŠ koje se tiču uvjeta za pristupanje polaganju stručnom ispitu te izmjena bodova kod prisustvovanja stručnim skupovima. Zaključeno da se u tekst nacrta Pravilnika i Mjerila ugrade sljedeće izmjene:
 

• čl. 12. "Pravo na polaganje stručnog ispita imaju osobe iz članka 2. ovoga Pravilnika sa završenim obrazovanjem propisanim ovim Pravilnikom za odgovarajuće stručno zvanje i s najmanje godinu dana radnog iskustva, odnosno pripravničkog staža, u vrijeme podnošenja prijave. U pripravnički staž ubraja se i razdoblje stručnog osposobljavanja za rad u smislu odredbi Zakona o radu ("Narodne novine", broj 149/09)."
• Mjerila – prisustvovanje međunarodnom stručnom skupu boduje 10 bodova, prisustvovanje domaćem stručnom skupu s 5 bodova.

 
Za dodjelu zvanja knjižničarskog savjetnika predložene su Blaženka Peradenić-Kotur i Irena Pilaš.
Na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2011. godinu prispjele su 283 prijave, od čega se 212 prijava odnosi na nabavu knjižne i neknjižne građe (uglavnom u narodnim knjižnicama), a preostala 71 na programe u knjižničnoj djelatnosti, i to: 30 programa za akcije i manifestacije u knjižničnoj djelatnosti, 23 programa za razvojne programe i projekte (radionice, seminari), 3 programa na izložbe u knjižnicama i 1 program u kategoriji ostalo. 14 prijavnica proslijeđeno je drugim upravama Ministarstva (redovna djelatnost, informatizacija, muzejsko-galerijsku djelatnost, književne manifestacije i investicije).
Vijeće je predložilo financiranje 5 programa akcija i manifestacija, 14 razvojnih programa i projekata i 1 program izložba (ukupni iznos 713.000 kn).
Zbog opsežnog dnevnog reda predloženo je da se u petak, 14. siječnja 2011. razmotre samo programi akcija i manifestacije, razvojni programi i projekti, izložbe i ostalo, dok će se programi nabave knjižne i neknjižne građe razmotriti u nastavku sjednice. Dogovoreno je da će nastavak sjednice biti u petak 21. siječnja 2011. u 10 sati u Ministarstvu kulture.
 
Prvi dio Sjednice završio je u petak, 14. siječnja 2011. u 13.30 sati.
Sjednica je nastavljena u petak, 21. siječnja 2011. u 10 sati.
 
Prije razmatranja programa nabave knjižne i neknjižne građe, predsjednica Vijeća predložila je da Vijeće razmotri sljedeće teme:
 
 

1. Zamolba Narodne knjižnice i čitaonice "Grigor Vitez" Gornji Bogićevci za financiranje programa Obilježavanje sto godina od rođenja istaknutog hrvatskog pjesnika Grigora Viteza
2. Zamolba gđe Sanje Frajtag, ravnateljice Hrvatske knjižnice za slijepe za podršku Vijeća za održavanje okruglog stola o knjižničnim uslugama za slijepe i slabovidne osobe
3. Nacrti prijedloga Zakona o znanosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveučilištu povodom javne rasprave
4. Informacija o ugovoru između Knjižnica grada Zagreba i Grada Zaprešića.

 
Vijeće je informirano o naknadno pristigloj zamolbi Narodne knjižnice i čitaonice "Grigor Vitez" Gornji Bogićevci za financijsku pomoć u organiziranju književnog susreta posvećenog pjesniku Grigoru Vitezu i predložilo je iznos od 5.000 kn za financiranje književnog susreta.
 
Gđa Frajtag, ravnateljica Hrvatske knjižnice za slijepe podsjetila je Vijeće kako je na inicijativu ministra kulture 2008. godine pokrenuto uvođenje knjižničnih usluga za slijepe i slabovidne osobe u knjižnicama gradova s najvećim brojem slijepih i slabovidnih osoba u Republici Hrvatskoj (Osijek, Pula, Rijeka, Slavonski Brod, Split). Informirala je Vijeće o namjeri održavanja okruglog stola o knjižničnim uslugama za slijepe i slabovidne osobe na kojem bi se prezentirala iskustva onih knjižnica koje su bile obuhvaćene inicijativom ministra kulture te je zatražila podršku Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Naglasila je da ne traže financijsku potporu. Vijeće je jednoglasno podržalo inicijativu o održavanju okruglog stola.
 
Gđa Mišetić izvijestila je Vijeće da je u listopadu 2010. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa pokrenulo javnu raspravu o nacrtima prijedloga Zakona o znanosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveučilištu. U Hrvatskome knjižničarskom društvu i knjižničarskoj zajednici provedena je rasprava o zastupljenosti knjižnične djelatnosti u Nacrtima tih zakona. Naime nacrti Zakona o sveučilištu i Zakona o visokom obrazovanju uopće ne spominju knjižničnu djelatnost, dok se u Nacrtu Zakona o visokom obrazovanju spominje tek na jednom mjestu (pravo studenata da koriste knjižnicu). Mišljenje je Društva i knjižničarske zajednice da su nacrti neprihvatljivi te da se trebaju u cijelosti prepraviti i u njih ugraditi odredbe o knjižničnoj djelatnosti. Zatraženo je da se Vijeće očituje glede potpunog izostavljanja i ignoriranja knjižnične djelatnosti te da zauzme stav i podupre napore Društva i knjižničarske zajednice kako bi knjižnice našle svoje mjesto u tim Zakonima.
 
Gđa Davorka Bastić, ravnateljica Knjižnica grada Zagreba izvijestila je Vijeće da je s gradonačelnikom Grada Zaprešića potpisan ugovor kojim je obavljanje djelatnosti narodne knjižnice za Grad Zaprešić povjereno Knjižnicama grada Zagreba od 1. siječnja 2011. Ugovorom se Grad Zaprešić obvezuje financirati materijalne i financijske rashode, nabavu knjižne građe i ostale rashode.
 
Vijeće je obaviješteno da na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2011. godinu nisu u roku (1. lipnja – 20. srpnja 2010.) pristigle prijavnice iz knjižnica sljedećih gradova i općina: Oriovac, Opuzen, Ogulin, Radoboj, Donji Lapac, Vrhovine, Čakovec, Prelog, Požega, Kutjevo, Bakar, Mali Lošinj, Bribir, Topusko, Gradac, Skradin, Pitomača, Suhopolje, Gradište, Biograd na moru, Pag, Ražanac, Sali i Kali. Nakon što je i pismenim putem zatraženo od knjižnica da se očituju o propuštanju roka, nisu se javile knjižnice Radoboj, Donji Lapac i Gradište.
Vijeće je razmatralo prijave za na nabavu knjižne i neknjižne građe pristigle na Poziv  te se pri raspoređivanju sredstava u najvećem broju slučajeva kretalo u omjerima prošlogodišnje raspodjele, uzimajući u obzir realizaciju sredstava za nabavu knjižne i neknjižne građe u knjižnicama u prethodnoj godini s posebnim naglaskom na utrošena sredstva osnivača i vlastita sredstva.
Vijeće predlaže financiranje 205 programa nabave knjižne i neknjižne građe u knjižnicama (ukupni iznos 17.378.000 kn), 6 programa akcija i manifestacija u knjižničnoj djelatnosti, 14 razvojnih programa i projekata (radionice, seminari) i 1 program izložbe (ukupni iznos 718.000 kn). Iako knjižnice u Radoboju, Donjem Lapcu i Gradištu nisu dostavile prijavnice, Vijeće je predložilo rezerviranje sredstava i to: Radoboj 10.000 kn, Donji Lapac 10.000 kn i Gradište 20.000 kn.
Vijeće ne predlaže financiranje 10 programa nabave knjižne i neknjižne građe, 25 programa akcija i manifestacija u knjižničnoj djelatnosti, 9 razvojnih programa i projekata (radionice, seminari), 2 programa izložbe i 1 program iz kategorije ostalo jer smatra da su predloženi programi dio redovne djelatnosti narodnih knjižnica ili se provode u sklopu županijske matične službe. Također nije predložilo sufinanciranje pojedinih programa izvan narodnih knjižnica.

---

6. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana 19. prosinca 2011.

 
Na 6. sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća održanoj je u Ministarstvu kulture 19. prosinca 2011. razmatran je sljedeći dnevni red:
 
1.Usvajanje zapisnika 5. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2.Rasprava o Prijedlozima programa knjižnične djelatnosti za 2012. g. prispjelima na   Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi RH
3.Provjera zakonitosti stjecanja uvjeta za polaganje stručnog ispita
4.Razno
 
      Nastavno na točku 3. Zapisnika 5. sjednice Vijeća, Rasprava o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti za 2012. g. prispjelima na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi RH, a vezano uz brojnost prijavljenih skupova, predsjednica Vijeća istaknula je da su Komisije Hrvatskog knjižničarskog društva agilne kvalitetne grupe koje smatraju da mogu ponuditi dobre skupove. Možda bi trebalo razmotriti mogućnost da neki skupovi idu svake druge godine.
Zapisnik 4. sjednice uz ovu dopunu jednoglasno je prihvaćen.
 
Vijeće je raspravljalo o programima književnih manifestacija koji su pristigli na Poziv u Upravu za knjigu i knjižnice u Odjel za promidžbu knjige i čitanja, a proslijeđeni su u Odjel za knjižničnu djelatnost.
Vijeće je podržalo dva programa, oba u iznosu od 5.000,00 kn i to:
612-01/11-05/0079 Gradska knjižnica Slavka Kolara Čazma – Dani Slavka Kolara;
612-01/11-05/0098 Gradska knjižnica Lepoglava – Okrugli stol na temu „Ivan Belostenec i njegovo djelo“.
 
Za program Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod nazivom 20 godina hrvatske lijepe knjige, glavna ravnateljica je, obrazlažući program, umanjila je prvobitno zatraženi iznos sredstava od Ministarstva kulture (40.000,00) tako da sada iznosi 20.000,00 kn. Istaknula je da se radi o izložbi koja bi obuhvatila prezentiranje lijepo dizajniranih knjiga koje su proteklih 20 godine bile izlagane na međunarodnim izložbama. Također je naglasila da je to nacionalni projekt koji nije nužno vezan samo uz Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu, već je to promidžba knjige. Vijeće je predložilo da se program ponovno uputi na razmatranje Vijeću za knjigu sa preporučenim iznosom od 20.000,00 kn.   
 
Nastavno na zapisnik 5. sjednice Vijeća prema kojem je od Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu zatražen troškovnik programa 612-04/11-03/0133 Uspostava poslovnog procesa i repozitorija za prihvat e-knjige kao obveznog primjerka, glavna ravnateljica je u pojašnjenju programa naglasila da je rađen temeljem iskustva knjižnica u Evropi o obveznom primjerku. Istaknula je da je posve jasno da troškovnik u svojem iznosu izlazi iz mogućnosti ovog Vijeća no moli da se projekt podrži u smanjenom iznosu i postavila pitanje da li bi možda ovaj projekt trebalo usmjeriti prema Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa.
Vijeće je podržalo ovaj hvalevrijedan projekt i ističe da se pri razvijanju nacionalnog sustava treba paziti na sve vrste knjižnica kako bi to bio cjelovit projekt.
 
Vijeće je razmotrilo dopis gđe Tatijane Petrić, knjižničarske savjetnica iz Zadra u kojem traži da se Vijeće odredi prema njenom dopisu vezano uz stjecanje uvjeta za polaganje stručnog ispita za diplomiranog knjižničara gđe Mirte Matošić. Naime, gđa Petrić smatra da je gđa Matošić, zaposlena kao voditeljica Sveučilišne knjižnice u Zadru, nije imala radno iskustvo u trenutku prijave na natječaj za posao na Sveučilištu u Zadru.
Pravne službe ministarstva informirala je Vijeće da je dokumentacija koju je gđa Matošić priložila uz prijavu za polaganje stručnog ispita za diplomiranog knjižničara bila uredna.
Vijeće je obaviješteno da je preslika dopisa dostavljena i tajnici Povjerenstva za polaganje stručnih ispita na očitovanje.
 
Pod točkom razno nije bilo tema  za raspravljanje.
 

---

 
5. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana je 17. i 24. listopada 2011. u Knjižnicama grada Zagreba – Gradska knjižnica
 
Na 5. sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća održanoj u Knjižnicama grada Zagreba – Gradska knjižnica 17. listopada i 24. listopada 2011. razmatran je sljedeći dnevni red:
 
1.Usvajanje zapisnika 4. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2.Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
3.Rasprava o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti za 2012. g. prispjelima na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi HR
4.Razno - jednoglasno su prihvaćene teme za raspravu:
 

• Knjižnične igraonice (knjižnica Koprivnica)
• visina troškova stručnih ispita u knjižničarskoj struci
• Informacija Županijske matične službe Primorsko-goranske županije o djelatnosti i statusu Narodne knjižnice Čabar
• zaključci 10. okruglog stola o pokretnim knjižnicama Od kočije do bibliobusa i 4. Festival hrvatskih bibliobusa održanog u Karlovcu 15. travnja 2011.
• Molba HKV-u da podrži sporazum o autorskim i srodnim pravima – ograničenja za potrebe knjižnica i srodnih obrazovnih ustanova.

Dnevni red sjednice jednoglasno je prihvaćen.
 
Za zvanje višeg knjižničara predloženi su Željka Radovinović, Ksenija Švenda Radeljak, Ankica Valenta, Jagoda Ille, Karolina Holub, Mihaela Kovačić, Bojan Macan, Lobel Machala i Irena Kranjec, a za zvanje knjižničarskog savjetnika Tatjana Petrić, Tomislav Murati, Vesna Borić, Edita Bačić, Mirjana Vujić, Mira Bačić i Kata Ivić.
 
Zbog opsežnog dnevnog reda predloženo je da se u ponedjeljak, 17. listopada 2011. razmotre samo programi akcija i manifestacije, razvojni programi i projekti i ostalo, te teme pod točkom Razno, dok će se programi nabave knjižne i neknjižne građe razmotriti u nastavku sjednice. Dogovoreno je da će nastavak sjednice biti u petak 24. listopada 2011. u 10 sati u Ministarstvu kulture (ako bude dvorane).
Na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2012. godinu prispjela je 281 prijava, od čega se 201 prijava odnosi na nabavu knjižne i neknjižne građe (uglavnom u narodnim knjižnicama), a preostalih 61 na programe u knjižničnoj djelatnosti, i to: 28 programa za akcije i manifestacije u knjižničnoj djelatnosti, 32 programa za razvojne programe i projekte (radionice, seminari) i 1 program u kategoriji ostalo. 19 prijavnica proslijeđeno je drugim upravama Ministarstva (redovna djelatnost, informatizacija, muzejsko-galerijsku djelatnost, književne manifestacije i investicije).
Vijeće je predložilo financiranje 7 programa akcija i manifestacija i 13  razvojnih programa i projekata.
  
Vijeće je ponovno raspravljalo o predstavkama Županijske matične službe za narodne i školske knjižnice u Koprivničko-križevačkoj županiji o problemima u radu dječjih odjela narodnih knjižnica. Predsjednica Vijeća izvijestila je kako je i na koordinaciji ravnatelja županijskih matičnih knjižnica bilo riječi o tom problemu kao i da je na prethodnoj, 4. sjednici, Vijeće o tom problemu zauzelo stav te je ponovno je naglasila da djeca u knjižnici provode vrijeme u svrhu popularizacije čitanja.
Uslijedila je rasprava te je konstatirano da su u Pravilniku o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja koji je vezan uz Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi ( iz 1997. godine) izrijekom navedene igraonice u knjižnicama.
Vijeće je kao pravi način i put prema rješenju problema knjižničnih igraonica jednoglasno predložilo suradnju i dogovor odgovornih osoba Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.
                     
Vijeće je jednoglasno potvrdilo prethodni zaključak prema kojem visina troškova za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci ostaje nepromijenjena.
Troškovi stručnog ispita iznose:
 

• za diplomiranog knjižničara – 2.150,00 kn
• za knjižničara – 1.600,00 kn
• za pomoćnog knjižničara – 1.550,00 kn

 
Vijeće je obaviješteno o problemima u radu Narodne knjižnice Čabar vezanim uz radno mjesto ravnatelja knjižnice koje od osnutka knjižnice u 2000. godini nije bilo odgovarajuće riješeno te rad knjižnice nije sukladan odredbama Zakona o knjižnicama i Standardima za narodne knjižnice u RH.
 
Vijeće je obaviješteno o zaključcima okruglog stola o bibliobusima održanog u Karlovcu 15. travnja 2011. u kojem je iznesen stav da je i dalje potrebno osiguravati dodatna posebna namjenska sredstva za nabavu knjižnične građe kako iz državnog proračuna tako i iz županijskih i gradskih/općinskih proračuna.
Istaknuto je da je 2003. godine koordinacija županijskih matičnih knjižnica u Ministarstvu kulture napravila općeprihvaćen izračun za narodne knjižnice za nabavu knjižne i neknjižne građe u kojem su bila izdvojena sredstva za bibliobuse. Tako je bilo do prošle godine kada su se smanjivala ukupna sredstva za nabavu te  se nisu izdvajala posebna sredstva za nabavu za bibliobuse.
 
Vijeće je obaviješteno da je Ministarstvo kulture zatražilo od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa informaciju o tome što se događa u radu na Prijedlogu standarda za visokoškolske knjižnice.
 
U nastavku sjednice, predsjednica Vijeća iznijela je molbu Hrvatskoga knjižničarskog društva da se u dnevni red uvrsti IFLA-in prijedlog ugovora o iznimkama i ograničenjima u primjeni autorskog prava za knjižnice i arhive.
 
Vijeće je obaviješteno da na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2012. godinu nisu u roku (1. lipnja – 20. srpnja 2011.) pristigle prijavnice iz knjižnica sljedećih gradova i općina: Duga Resa, Ozalj, Bedekovčina, Donji Lapac, Gospić, Novalja, Perušić, Udbina, Goričan, Mursko Središće, Đakovo, Đurđenovac, Donji Miholjac, Jasenovac, Orahovica, Suhopolje, Gradište i Dugo Selo. Vijeće je razmatralo prijave za na nabavu knjižne i neknjižne građe pristigle na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2012. godinu te se pri raspoređivanju sredstava u najvećem broju slučajeva kretalo u omjerima prošlogodišnje raspodjele, uzimajući u obzir realizaciju sredstava za nabavu knjižne i neknjižne građe u knjižnicama u prethodnoj godini s posebnim naglaskom na utrošena sredstva osnivača i vlastita sredstva.
Vijeće predlaže financiranje 185 programa nabave knjižne i neknjižne građe u knjižnicama koji su prijavljeni u roku na Poziv te 16 programa koji su stigli naknadno (Duga Resa, Ozalj, Bedekovčina, Gospić, Novalja, Perušić, Udbina, Goričan, Mursko Središće, Đakovo, Đurđenovac, Donji Miholjac, Jasenovac, Orahovica, Suhopolje i Dugo Selo), 7 programa akcija i manifestacija u knjižničnoj djelatnosti i 13 razvojnih programa i projekata (radionice, seminari). Vijeće ne predlaže financiranje nabave knjižne i neknjižne građe u knjižnicama Donji Lapac i Gradište.
Ne predlaže se financiranje 18 programa nabave knjižne i neknjižne građe (16 prijavljenih u roku, 2 programa izvan roka), 21 program akcija i manifestacija u knjižničnoj djelatnosti, 17 razvojnih programa i projekata (radionice, seminari) i 1 program iz kategorije ostalo jer smatra da su predloženi programi dio redovne djelatnosti narodnih knjižnica. Vijeće smatra da za 2 razvojna programa, Knjižnica grada Zagreba E-knjiga u knjižnice i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Uspostava poslovnog procesa i repozitorija za prihvat e-knjige kao obveznog primjerka treba vidjeti troškovnike. Također nije predložilo sufinanciranje pojedinih programa izvan narodnih knjižnica.
 
Predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva iznijela je molbu Vijeću da podrži IFLA-in prijedlog ugovora o iznimkama i ograničenjima u primjeni autorskog prava za knjižnice i arhive (Draft treaty on Copyright Exceptions and Limitations for Libraries and Archives). Istaknula je da je Društvo prijedlog podržalo, a o toj temi su razgovarali s predstavnicima Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.
O spomenutom prijedlogu ugovora raspravljat će se na sjednici Stalnog odbora za autorsko pravo i srodna prava WIPO u Ženevi, 21.-28. studenog 2011. Predsjednica Društva smatra da bi Vijeće trebalo podržati taj prijedlog i o tome obavijestiti Državni zavod za intelektualno vlasništvo čiji će predstavnik sudjelovati na sjednici u Ženevi.
Radi se zapravo o tome da se knjižnicama i arhivima koje posjeduju staru građu omogući digitaliziranje u više primjeraka te stare građe kako bi bila dostupna korisnicima.
Vijeće smatra da prijedlog treba podržati te predlaže da se kontaktira i Hrvatsko arhivsko vijeće.
 

---

4. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana 15. lipnja 2011.
 
Na 4. sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća održanoj u Ministarstvu kulture 15. lipnja 2011. razmatran je sljedeći dnevni red:
 
1.Usvajanje zapisnika 3. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2.Prijedlog Programa za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci
3.Prijedlog izmijenjenog Poslovnika o radu Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
4.Utvrđivanje prijedloga visine naknade za izradu pisanog prijedloga ocjene     Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
5.Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
6.Razno
Dnevni red sjednice jednoglasno je prihvaćen uz nadopunu, tako da točka 6. glasi Prijedlog  Standarda za visokoškolske knjižnice u Republici Hrvatskoj - mišljenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, a naziv točke 7. Razno.
 
Zapisnik je jednoglasno usvojen uz napomenu gđe Mišetić vezano uz točku 2. Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za godinu 2010. da podržava  izvješće u cijelosti, a gđa Krajna je pohvalno govorila o implementaciji Alepha u sveučilišne knjižnice.
 
Vijeće je jednoglasno prihvatilo Prijedlog Programa za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci koji su izradili članovi Povjerenstva za polaganje stručnih ispita Hrvatskoga knjižničnog vijeća.
Vijeće je obaviješteno da sukladno čl. 26. st. 5. Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci, Povjerenstvo za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća treba predložiti ostale ispitivače za pojedine predmete te njihove zamjenike kako bi ih ministar kulture mogao imenovati.
Vijeće je predložilo da se u dogovoru sa gđom Danielom Živković, predsjednicom Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci potvrde ispitivači a  da članovi Vijeća nakon obavijesti elektroničkom poštom potvrde prijedlog odluke i  dostave ga ministru. 
 
Predsjednica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a izložila je izmijenjeni Poslovnik o radu Povjerenstva  usklađen s izmijenjenim Zakonom o knjižnicama  i Pravilnikom o stjecanju zvanja. Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog.
 
Vijeće je jednoglasno prihvatilo da visina naknade za izradu pisanoga prijedloga ocjene Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci ostane nepromijenjena i iznosi 400,00 kn.
 
Za zvanje višeg knjižničara predloženi su Ivančica Đukec Kero, Dijana Machala, Andrea Horić i Sanda Hasenay, a za zvanje knjižničarskog savjetnika Hela Čičko, Silko Štefančić, Andrija Nenadić i Tamara Krajna.
 
Vijeće je razmotrilo mišljenje o Prijedlogu standarda za visokoškolske knjižnice u Republici Hrvatskoj što ga je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa uputilo Ministarstvu kulture. Gđa Krajna informirala je Vijeće da je gđa Petrak koja je sudjelovala u izradi Prijedloga Standarda zadovoljna primjedbama MZOŠ.
Vijeće je prihvatilo većinu prijedloga za izmjenu i dopunu teksta te zamolilo pravnu službu Ministarstva kulture da dogovorene promjene unese u tekst Prijedloga Standarda i dostavi MZOŠ-u. 
 
Vijeće je obaviješteno o odgovoru pročelnika studija knjižničarstva u Osijeku, Zadru i Zagrebu na dopis Ministarstva kulture od 22. ožujka 2011. godine.
Članovi Vijeća mišljenja su da se pri izradi Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Povjerenstvo za izradu Pravilnika susretalo s nizom problema, ali je donijelo  prijedlog kakav je u tom trenutku bilo moguće donijeti, štiteći pritom struku i postignutu razinu obrazovanja knjižničara, a u sukladnosti s postojećim Zakonom o knjižnicama. 
 
Temeljem dopisa voditeljice županijske matične službe za knjižnice u Koprivničko-križevačkoj županiji Vijeće je informirano o problemu vezanom uz knjižnične igraonice. Naime, Ured državne uprave KKŽ traži da knjižnice ishode rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje programa knjižničnih igraonica koji se odnose na dječje vrtiće, temeljem raznih prethodnih rješenja i pravilnika MZOŠ-a i AZOO.
Vijeće je zauzelo stav da su dječji odjeli sastavni dio knjižnica koji uključuju i rad s djecom predškolske dobi, ali svojim programima ne ulaze u djelatnost vrtića već  akcijama koje provode u knjižnicama populariziraju čitanje knjiga među djecom. Vijeće je istaknulo važnost dječjih odjela u narodnim knjižnicama koja se očituje u sve brojnijim aktivnostima koje se nude djeci od najranije dobi.
          
Vijeće je obaviješteno o ovogodišnjoj NAPLE konferenciji, održanoj u svibnju u Sevilli, na kojoj je predstavljen prijedlog programa sestrinskih knjižnica. Program je zamišljen kao poticaj knjižnicama na međusobnu suradnju, namijenjen je svim narodnim knjižnicama u zemljama članicama NAPLE-a koje se odluče uključiti u program i sudjelovati u pronalaženju knjižnice partnera u nekoj od zemalja. 
Vijeće je jednoglasno podržalo uključivanje hrvatskih knjižnica u program.
 
Vijeće je informirano o brošuri koja govori o statusu i položaju specijalnih knjižnica i   knjižničara u specijalnim knjižnicama, prvenstveno muzejskim i arhivskima. Vijeće je zaključilo da bi se autorice brošure, Alisa Martek i Vesna Špac, trebale Vijeću obratiti putem Hrvatskoga knjižničarskog društva, radi cjelovitosti uvida u problematiku.

 

---

 

3. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana 14. travnja 2011.
 
Na 3. sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća održanoj u Ministarstvu kulture 14. travnja 2011. razmatran je sljedeći dnevni red:
 
1.Usvajanje zapisnika 2. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2.Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za godinu 2010.
3.Program i plan rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća za mandatno razdoblje 2010. – 2014. Godine
4.Analiza rada županijskih matičnih knjižnica
5.Izvješća povjerenstava Hrvatskoga knjižničnog vijeća
6.Osnivanje središnje bošnjačke knjižnice u Sisku
7.Očitovanje pročelnika studija knjižničarstva u Osijeku, Zadru i Zagrebu o Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
8.Razno
 
Dnevni red sjednice jednoglasno je prihvaćen, uz izmjene točaka dnevnoga reda:
Ad 4) Analiza rada županijskih matičnih knjižnica izostavljena je iz dnevnog reda te je samo podijeljen radni materijal (Izvješća o radu županijskih matičnih služba za 2010. godinu). Rasprava o radu županijskih matičnih službi održat će se na jednoj od sljedećih sjednica Vijeća, i to nakon što se održi sastanak s voditeljima županijskih matičnih službi.
Ad 7) Očitovanje pročelnika studija knjižničarstva u Osijeku, Zadru i Zagrebu o Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci postala je Ad 3), a Program i plan rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća za mandatno razdoblje 2010. – 2014. godine postala je Ad 4).
 
Zapisnik 2. sjednice jednoglasno je prihvaćen uz dopunu u Ad 3) Predlaganje članova Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci i Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci, koja se odnosi na sastav Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Vijeće je za predsjednicu Povjerenstva predložilo Marinu Vinaj (Muzej Slavonije Osijek), a za zamjenike članova Povjerenstva knjižničarske savjetnike Iliju Pejića (Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar) i Ivanku Kuić (Sveučilišna knjižnica u Splitu). Dogovoreno je da djelatnice Ministarstva kulture obave konzultacije s predloženim kandidatima.
 
Gđa Tinka Katić iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao zamjena za Dunju Seiter-Šverko, v. d. glavnu ravnateljicu predstavila je Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za godinu 2010.
Istaknula je da se unatoč recesiji kupnjom građe povećao knjižnični fond, a uz redovitu nabavu, težište je stavljeno na novoosnovanu Zbirku knjiga gradišćanskih Hrvata te da su prinovljene sve zbirke građe posebne vrste. Obrada građe odvijala se u očekivanim granicama u skladu s priljevom te je nastavljeno objavljivanje sveščića nacionalne bibliografije.
Restaurirana je vrijedna građa iz samostana i manastira u okviru programa zaštite baštinskih zbirki.
Nadalje, istaknula je znanstvene i razvojne projekte kao što su Izrada modela vrednovanja znanstvenog rada za sva znanstvena područja, Kooperativni portal digitaliziranih starih hrvatskih novina i časopisa, Hrvatski prvotisci: popis i opis svih prvotisaka u hrvatskim svjetovnim i crkvenim ustanovama, Znanstvena baština 19. i 20. stoljeća – digitalizacija najstarijih doktorskih disertacija Sveučilišta u Zagrebu iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te Hrvatska glazbena baština u zvuku – digitalizacija najstarijih gramofonskih ploča na 78 okretaja.
Upozorila je da je Centru za stalno stručno usavršavanje knjižničara smanjen broj polaznika izvan Zagreba.
Vijeća je izrazilo zadovoljstvo suradnjom s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu vezano uz integrirani knjižnični sustav Aleph, istaknut je kvalitetan rad u segmentu matičnosti za školske knjižnice, te je naglašena nužnost suradnje nacionalne i županijskih matičnih knjižnica na daljoj doradi i usavršavanju sustava za evidentiranje i praćenje podataka o posudbama radi obveze plaćanja naknade za javnu posudbu.
Hrvatsko knjižnično vijeće jednoglasno je podržalo Izvješće Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za godinu 2010, naglasivši ponovno potrebu korištenja cijele zgrade Knjižnice namjenski, uz nužno iseljenje Gruntovnice, što je i davnašnji plan i obećanje.
 
Neugodno iznenađeno iznesenim tvrdnjama, Vijeće je raspravljalo o očitovanju pročelnika studija knjižničarstva u Osijeku, Zadru i Zagrebu o Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci.
Podsjetilo da su predstavnici četiriju fakulteta tijekom javne rasprave o Nacrtu prijedloga Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci, koja je trajala od 4. do 18. lipnja 2010., iznijeli svoje primjedbe i preporuke pismenim putem. Isto tako, prije otvaranja javne rasprave kontaktirani su i elektroničkom poštom 22. travnja 2010. s molbom da dostave svoja pisana očitovanja na odredbe Pravilnika koje se odnose na stjecanje temeljnih stručnih zvanja i formalno obrazovanje. U Pravilnik su uvršteni mnogi prijedlozi iz provedene javne rasprave, pa tako i prijedlozi akademske zajednice. Rješenja koja su uvrštena u Pravilnik predložila je upravo knjižničarska zajednica i ona su odgovarala njihovom prevladavajućem mišljenju i trenutnim potrebama struke.
Zaključeno je da se pri izradi Pravilnika nastojala zaštititi knjižničarska struka, ali i studiji knjižničarstva, te da se u sklopu zadanih zakonskih okvira pokušalo iznaći najbolje moguće rješenje.
 
Nakon rasprave o Programu i planu rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća za mandatno razdoblje 2010. – 2014. godine  u tekst su uvrštene sljedeće izmjene:
 

• briše se točka 2.2.
• točka 2.3. postaje 2.2 mijenja se i glasi: 2.2.Izrada dokumenta kojim će se s udrugama za kolektivno ostvarivanje autorskih prava na nacionalnoj razini definirati pogodnosti za knjižnice kao neprofitne ustanove vezano uz nabavu, posudbu, umnažanje, reprodukciju i digitalizaciju knjižnične građe
• mijenja se točka 3.2. koja sada glasi: 3.2. Poticanje i praćenje provedbe odredaba Zakona o knjižnicama i drugih propisa i strateških dokumenata iz područja knjižničarstva
• mijenja se točka 3.3. koja sada glasi: 3.4. Pomoć i suradnja u rješavanju problema prostorne infrastrukture knjižnica uz uključivanje nadležnih tijela.
• briše se točka 3.4.
• mijenja se redoslijed točke 3.6. koja sada postaje 3.3.

 
Vijeće je time jednoglasno donijelo Program i plan rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća za mandatno razdoblje 2010. – 2014., koji je sastavni dio ovoga Zapisnika.
 
Vijeće je raspravljalo o pristiglim izvješćima o radu Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (za mandatno razdoblje 2007.-2010.), Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci (za mandatno razdoblje 2007.-2010.) i Povjerenstva za izradu nacrta Pravilnika o postupanju s obveznim primjerkom i posebnim mjerama njegove zaštite i čuvanja.
Jednoglasno su prihvaćena izvješća Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci i Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci.
Povjerenstvo za izradu nacrta Pravilnika o postupanju s obveznim primjerkom i posebnim mjerama njegove zaštite i čuvanja, imenovano u prošlom sazivu Vijeća, izvijestilo je o zastoju u radu zbog promjene dijela članstva.
Vijeće je zaključilo da od Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Hrvatskoga knjižničarskog društva zatraži prijedlog članova za novo Povjerenstva kako bi se nastavio rad na izradi Pravilnika.
 
G. Višnjić obrazložio je inicijativu Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Siska kojoj je cilj osnivanje Središnje bošnjačke knjižnice u Narodnoj knjižnici i čitaonici Sisak – Odjel Caprag.
Inicijativu prihvaćaju i podržavaju:
 

• Narodna knjižnica i čitaonica Sisak
• Koordinacija bošnjačkih asocijacija Siska i Sisačko-moslavačke županije koju čine Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Sisačko-moslavačke županije, Bošnjačko kulturno-umjetničko društvo Nur Sisak, Udruga Bošnjaka branitelja – Ogranak Grada Sisak i Sisačko-moslavačke županije te Stranka demokratske akcije Hrvatske – Ogranak Sisak,
• Sabor bošnjačkih asocijacija Hrvatske koji čine brojna kulturno-umjetnička društva, braniteljske udruge, bošnjačke nacionalne zajednice, sportske udruge, kulturna društva bošnjaka, bošnjačka humanitarna društva s područja cijele RH, a krovnu organizaciju SABAH podržavaju vijeća i predstavnici bošnjačke nacionalne manjine u županijama, gradovima i općinama
• saborski zastupnik prof. dr. sc. Šemso Tanković.

 
Naglasio je kako je o ovoj inicijativi utvrđen konsenzus između brojnih udruga bošnjačke manjine i da postoji zakonska osnova za ostvarivanje te inicijative čime je pružena potpora osnivanju knjižnice (Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina NN 152/02, 80/10). Istaknuo je da ova središnja manjinska knjižnica dolazi u sredinu u kojoj je potrebna te da bi inicijativu za osnivanje valjalo podržati i prihvatiti.
Vijeće je jednoglasno podržalo inicijativu s obzirom da je Ministarstvo kulture naslijedilo i financira takav model središnjih knjižnica nacionalnih manjina, ali je i upozorilo na vrijedeće međunarodne dokumente u knjižničarstvu i Standarde za narodne knjižnice prema kojima je fond svake narodne knjižnice otvoren svim korisnicima. Vijeće također smatra da valja zauzeti stav i prema budućim zahtjevima za osnivanje knjižnica nacionalnih manjina koji bi mogli uslijediti.
 
Pod točkom razno nije bilo tema za raspravu.

 

---

2. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana 17. veljače 2011.
 
Na 2. sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća održanoj u Ministarstvu kulture u četvrtak, 17. veljače 2011. razmatran je sljedeći dnevni red:
 
1.Usvajanje zapisnika 1. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2.Program i plan rada Vijeća
3.Predlaganje članova Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci i Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci
4.Razno
Dnevni red sjednice jednoglasno je prihvaćen.
 
Predsjednica Vijeća predložila je da se u temi IV.) Ugovor između Knjižnica grada Zagreba i Grada Zaprešića umetne tekst "u smislu članka 9. stavka 2. Zakona o knjižnicama". Rečenica treba glasiti:
"Gđa Davorka Bastić, ravnateljica Knjižnica grada Zagreba izvijestila je Vijeće da je s gradonačelnikom Grada Zaprešića potpisan ugovor kojim je obavljanje djelatnosti narodne knjižnice za Grad Zaprešić u smislu članka 9. stavka 2. Zakona o knjižnicama, povjereno Knjižnicama grada Zagreba od 1. siječnja 2011."
Također je primijećeno da je u točki III.) Nacrti prijedloga Zakona o znanosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveučilištu tehničkom pogreškom dva puta naveden isti zakon. Rečenica treba glasiti:
"Naime nacrti Zakona o sveučilištu i Zakona o znanosti uopće ne spominju knjižničnu djelatnost, dok se u Nacrtu Zakona o visokom obrazovanju spominje tek na jednom mjestu (pravo studenata da koriste knjižnicu)."
Uz predložene izmjene Zapisnik 1. sjednice jednoglasno je usvojen.
 
Sukladno dogovoru s 1. konstituirajuće sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća da svatko od članova predloži program i plan rada kako bi se na taj način izradio dokument o radu Vijeća, te naputku da se prijedlozi dostave Ministarstvu kulture, zaprimljeni su prijedlozi predstavnice Ministarstva kulture gđe Davorke Bastić, predstavnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa gđe Mire Zovko (za školske knjižnice) i zajednički prijedlog Hrvatskoga knjižničarskog društva.
Predstavnica Rektorskog zbora gđa Kata Ivić obavijestila je da se priključuje prijedlogu Hrvatskoga knjižničarskog društva, dok je predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa gđa Mladenka Jukić (za visokoškolske knjižnice) zamolila biti izuzeta od dostavljanja pisanog prijedloga programa i plana rada.
Predsjednica Hrvatskoga knjižničnog društva naglasila je da su prijedlozi Hrvatskoga knjižničarskog društva za program rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća doneseni na 2. sjednici Stručnog odbora HKD-a, održanoj 18. siječnja 2011.
Nakon pojedinačnog predstavljanja prijedloga uslijedila je opsežna rasprava. Prijedlozi su objedinjeni te uvršteni u Program i plan rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća za mandatno razdoblje 2010.-2014. godine.
Prioriteti, kao i dugoročni i kratkoročni terminski plan, odredit će se naknadno.
 
Nakon kraće rasprave Vijeće je predložilo kandidate za Povjerenstvo za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci:
1.Alemka Belan-Simić
2.Veronika Čelić-Tica
3.Zagorka Majstorović
4.Dijana Sabolović-Krajina
5.Marina Vinaj.
Vijeće je također predložilo da Povjerenstvo za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci ostane u istom sastavu kao i u prethodnom mandatnom razdoblju:
1.Dorica Blažević
2.Jelica Leščić
3.Tatjana Nebesny
4.Kornelija Petr Balog
5.Jelka Petrak
6.Danijela Živković.
 
Prijedlog je jednoglasno usvojen te je dogovoreno da djelatnici Ministarstva kulture obave konzultacije s predloženim kandidatima, kako bi se vidjelo jesu li spremni prihvatiti eventualno imenovanje. Na sljedećoj sjednici, nakon obavljenog glasovanja, Vijeće će podnijeti prijedlog ministru kulture za imenovanje članova stalnih povjerenstava HKV-a.
Također je zaključeno da djelatnici Ministarstva kulture kontaktiraju dosadašnja stalna i povremena povjerenstva (Povjerenstvo za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci, Povjerenstvo za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci i Povjerenstvo za izradu nacrta Pravilnika o postupanju s obveznim primjerkom i posebnim mjerama njegove zaštite i čuvanja), imenovana 25. siječnja 2007. sukladno odredbama čl. 32. i 36. Zakona o knjižnicama i zaključku 2. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća od 14. prosinca 2006., te da od njih zatraže pisano izvješće o radu za posljednje mandatno razdoblje.
 
Pod točkom razno nije bilo tema za raspravu.
 

---

Konstituirajuća sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana 14. i 21. siječnja 2011.
 
Na 1. konstituirajućoj sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća održanoj u Ministarstvu kulture 14. i 21. siječnja 2011. razmatran je sljedeći dnevni red:
 
1.Konstituiranje Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2.Dogovor o programu i planu rada Vijeća
3.Mišljenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa o Nacrtu Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
4.Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele zvanja višeg knjižničara i knjižničarskog savjetnika
5.Rasprava o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti prispjelima na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2011. godinu
6.Razno
 
Nakon što je utvrđeno da sukladno Zakonu o knjižnicama sjednici prisustvuju svi novoimenovani članovi Vijeća Davorka Bastić, Mladenka Jukić, Mira Zovko, Kata Ivić, Marijana Mišetić, Katica Matković Mikulčič, i Tamara Krajna pristupilo se izboru predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća.
Dosadašnja predsjednica gđa Bastić predložila je gđu Katicu Matković Mikulčić, ravnateljicu knjižnice Velika Gorica za novu predsjednicu, međutim gđa Matković Mikulčić se zahvalila na prijedlogu, naglasivši kako zbog svog posla ravnateljice koji iziskuje puno vremena ne može prihvatiti.
Gđa Krajna predložila je za predsjednicu novog Vijeća dosadašnju predsjednicu gđu Bastić, ravnateljicu Knjižnica grada Zagreba, s čime su se složili svi članovi Vijeća te su jednoglasno izabrali gđu Bastić za novu predsjednicu.
Gđa Bastić se zahvalila na ponovnom izboru i zamolila nove članice Vijeća da se predstave.
Za zamjenicu predsjednice izabrana je gđa Mira Zovko, predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.
 
Predsjednica Vijeća istaknula je zadaće i dužnosti Vijeća kao što su rasprava o programima pristiglima na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske, rad na zakonskoj regulativi, imenovanje Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci te Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci te ostale zadaće predviđene čl. 32. Zakona o knjižnicama.
Gđa Janković podsjetila je članove Vijeća kako bi valjalo da svatko od članova predloži program i plan rada. Na taj bi se način izradio dokument o radu Vijeća, čime bi se dobio svojevrstan podsjetnik na probleme struke te izbjeglo rješavanje isključivo tekućih pitanja. Također je predložila da se prije sljedeće sjednice pokušaju obaviti konzultacije s osobama koje će se predložiti za članove povjerenstava.
Članove Vijeća zamoljeni su da svoje prijedloge dostave Ministarstvu kulture, Odjelu za knjižničnu djelatnost.
G. Maštrović ponovno je postavio pitanje funkcije i uloge glavnoga ravnatelja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na sjednicama Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Imajući u vidu činjenice da je prema Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima član Hrvatskoga arhivskog vijeća ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva i da je prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu po položaju član Hrvatskoga vijeća za kulturna dobra, dolazi do izražaja neusklađenost odredbi Zakona o knjižnicama koje se odnose na sastav i imenovanje članova Hrvatskoga knjižničnog vijeća.
 
Uvodno je predsjednica Vijeća upoznala nove članove Vijeća o aktivnostima pri donošenju Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci predviđenog čl. 11. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o knjižnicama (NN 69/09) te o postupcima donošenja prema zaključcima 11. i 14. sjednice prethodnog saziva Vijeća. Sukladno zaključku 16. sjednice tekst prijedloga Pravilnika i prijedloga Mjerila za ocjenjivanje stručne osposobljenosti (prilog Pravilniku) Vijeće je predložilo ministru kulture za donošenje.
U skladu s postupcima pri donošenju podzakonskih akata Ministarstvo kulture uputilo je nacrt Pravilnika radi mišljenja nadležnim ministarstvima. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa dostavilo je svoje mišljenje u kojem predlaže nekoliko izmjena, i to:
 

• čl. 10. st. 1. imenovanje i sastav članova Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
• čl. 12. i čl. 13. st. 1. uvjeti za pristupanje polaganju stručnom ispitu
• čl. 26. st. 6. sastav članova Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci
• Mjerila – bodovanje aktivnosti kod: provedbe novih modela poslovanja, prisustvovanja/sudjelovanja na stručnim skupovima, izvođenje nastave na visokoškolskoj ustanovi/predavanja i radionica CSSU.

 
Nakon šire rasprave usvojene su primjedbe MZOŠ koje se tiču uvjeta za pristupanje polaganju stručnom ispitu te izmjena bodova kod prisustvovanja stručnim skupovima. Zaključeno da se u tekst nacrta Pravilnika i Mjerila ugrade sljedeće izmjene:
 

• čl. 12. "Pravo na polaganje stručnog ispita imaju osobe iz članka 2. ovoga Pravilnika sa završenim obrazovanjem propisanim ovim Pravilnikom za odgovarajuće stručno zvanje i s najmanje godinu dana radnog iskustva, odnosno pripravničkog staža, u vrijeme podnošenja prijave. U pripravnički staž ubraja se i razdoblje stručnog osposobljavanja za rad u smislu odredbi Zakona o radu ("Narodne novine", broj 149/09)."
• Mjerila – prisustvovanje međunarodnom stručnom skupu boduje 10 bodova, prisustvovanje domaćem stručnom skupu s 5 bodova.

 
Za dodjelu zvanja knjižničarskog savjetnika predložene su Blaženka Peradenić-Kotur i Irena Pilaš.
Na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2011. godinu prispjele su 283 prijave, od čega se 212 prijava odnosi na nabavu knjižne i neknjižne građe (uglavnom u narodnim knjižnicama), a preostala 71 na programe u knjižničnoj djelatnosti, i to: 30 programa za akcije i manifestacije u knjižničnoj djelatnosti, 23 programa za razvojne programe i projekte (radionice, seminari), 3 programa na izložbe u knjižnicama i 1 program u kategoriji ostalo. 14 prijavnica proslijeđeno je drugim upravama Ministarstva (redovna djelatnost, informatizacija, muzejsko-galerijsku djelatnost, književne manifestacije i investicije).
Vijeće je predložilo financiranje 5 programa akcija i manifestacija, 14 razvojnih programa i projekata i 1 program izložba (ukupni iznos 713.000 kn).
Zbog opsežnog dnevnog reda predloženo je da se u petak, 14. siječnja 2011. razmotre samo programi akcija i manifestacije, razvojni programi i projekti, izložbe i ostalo, dok će se programi nabave knjižne i neknjižne građe razmotriti u nastavku sjednice. Dogovoreno je da će nastavak sjednice biti u petak 21. siječnja 2011. u 10 sati u Ministarstvu kulture.
 
Prvi dio Sjednice završio je u petak, 14. siječnja 2011. u 13.30 sati.
Sjednica je nastavljena u petak, 21. siječnja 2011. u 10 sati.
 
Prije razmatranja programa nabave knjižne i neknjižne građe, predsjednica Vijeća predložila je da Vijeće razmotri sljedeće teme:
 
 

1. Zamolba Narodne knjižnice i čitaonice "Grigor Vitez" Gornji Bogićevci za financiranje programa Obilježavanje sto godina od rođenja istaknutog hrvatskog pjesnika Grigora Viteza
2. Zamolba gđe Sanje Frajtag, ravnateljice Hrvatske knjižnice za slijepe za podršku Vijeća za održavanje okruglog stola o knjižničnim uslugama za slijepe i slabovidne osobe
3. Nacrti prijedloga Zakona o znanosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveučilištu povodom javne rasprave
4. Informacija o ugovoru između Knjižnica grada Zagreba i Grada Zaprešića.

 
Vijeće je informirano o naknadno pristigloj zamolbi Narodne knjižnice i čitaonice "Grigor Vitez" Gornji Bogićevci za financijsku pomoć u organiziranju književnog susreta posvećenog pjesniku Grigoru Vitezu i predložilo je iznos od 5.000 kn za financiranje književnog susreta.
 
Gđa Frajtag, ravnateljica Hrvatske knjižnice za slijepe podsjetila je Vijeće kako je na inicijativu ministra kulture 2008. godine pokrenuto uvođenje knjižničnih usluga za slijepe i slabovidne osobe u knjižnicama gradova s najvećim brojem slijepih i slabovidnih osoba u Republici Hrvatskoj (Osijek, Pula, Rijeka, Slavonski Brod, Split). Informirala je Vijeće o namjeri održavanja okruglog stola o knjižničnim uslugama za slijepe i slabovidne osobe na kojem bi se prezentirala iskustva onih knjižnica koje su bile obuhvaćene inicijativom ministra kulture te je zatražila podršku Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Naglasila je da ne traže financijsku potporu. Vijeće je jednoglasno podržalo inicijativu o održavanju okruglog stola.
 
Gđa Mišetić izvijestila je Vijeće da je u listopadu 2010. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa pokrenulo javnu raspravu o nacrtima prijedloga Zakona o znanosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveučilištu. U Hrvatskome knjižničarskom društvu i knjižničarskoj zajednici provedena je rasprava o zastupljenosti knjižnične djelatnosti u Nacrtima tih zakona. Naime nacrti Zakona o sveučilištu i Zakona o visokom obrazovanju uopće ne spominju knjižničnu djelatnost, dok se u Nacrtu Zakona o visokom obrazovanju spominje tek na jednom mjestu (pravo studenata da koriste knjižnicu). Mišljenje je Društva i knjižničarske zajednice da su nacrti neprihvatljivi te da se trebaju u cijelosti prepraviti i u njih ugraditi odredbe o knjižničnoj djelatnosti. Zatraženo je da se Vijeće očituje glede potpunog izostavljanja i ignoriranja knjižnične djelatnosti te da zauzme stav i podupre napore Društva i knjižničarske zajednice kako bi knjižnice našle svoje mjesto u tim Zakonima.
 
Gđa Davorka Bastić, ravnateljica Knjižnica grada Zagreba izvijestila je Vijeće da je s gradonačelnikom Grada Zaprešića potpisan ugovor kojim je obavljanje djelatnosti narodne knjižnice za Grad Zaprešić povjereno Knjižnicama grada Zagreba od 1. siječnja 2011. Ugovorom se Grad Zaprešić obvezuje financirati materijalne i financijske rashode, nabavu knjižne građe i ostale rashode.
 
Vijeće je obaviješteno da na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2011. godinu nisu u roku (1. lipnja – 20. srpnja 2010.) pristigle prijavnice iz knjižnica sljedećih gradova i općina: Oriovac, Opuzen, Ogulin, Radoboj, Donji Lapac, Vrhovine, Čakovec, Prelog, Požega, Kutjevo, Bakar, Mali Lošinj, Bribir, Topusko, Gradac, Skradin, Pitomača, Suhopolje, Gradište, Biograd na moru, Pag, Ražanac, Sali i Kali. Nakon što je i pismenim putem zatraženo od knjižnica da se očituju o propuštanju roka, nisu se javile knjižnice Radoboj, Donji Lapac i Gradište.
Vijeće je razmatralo prijave za na nabavu knjižne i neknjižne građe pristigle na Poziv  te se pri raspoređivanju sredstava u najvećem broju slučajeva kretalo u omjerima prošlogodišnje raspodjele, uzimajući u obzir realizaciju sredstava za nabavu knjižne i neknjižne građe u knjižnicama u prethodnoj godini s posebnim naglaskom na utrošena sredstva osnivača i vlastita sredstva.
Vijeće predlaže financiranje 205 programa nabave knjižne i neknjižne građe u knjižnicama (ukupni iznos 17.378.000 kn), 6 programa akcija i manifestacija u knjižničnoj djelatnosti, 14 razvojnih programa i projekata (radionice, seminari) i 1 program izložbe (ukupni iznos 718.000 kn). Iako knjižnice u Radoboju, Donjem Lapcu i Gradištu nisu dostavile prijavnice, Vijeće je predložilo rezerviranje sredstava i to: Radoboj 10.000 kn, Donji Lapac 10.000 kn i Gradište 20.000 kn.
Vijeće ne predlaže financiranje 10 programa nabave knjižne i neknjižne građe, 25 programa akcija i manifestacija u knjižničnoj djelatnosti, 9 razvojnih programa i projekata (radionice, seminari), 2 programa izložbe i 1 program iz kategorije ostalo jer smatra da su predloženi programi dio redovne djelatnosti narodnih knjižnica ili se provode u sklopu županijske matične službe. Također nije predložilo sufinanciranje pojedinih programa izvan narodnih knjižnica.

 

---

16. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana 8. srpnja 2010.
Na 16. sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća, održanoj 8. srpnja 2010. u Ministarstvu kulture, razmatran je sljedeći dnevni red:
 
1.Usvajanje zapisnika 15. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2.Nacrt Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
3.Nacrt Standarda za visokoškolske knjižnice u Republici Hrvatskoj
4.Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele zvanja višeg knjižničara i knjižničarskog savjetnika
5.Razno - Informacija o pripremama za Mjesec hrvatske knjige
             - Podnesak Zajednice knjižnica sveučilišta Hrvatske – Prijedlog za povećanje koeficijenata složenosti poslova u knjižnicama
 
Dnevni red sjednice jednoglasno je prihvaćen, uz izmjenu redoslijeda točaka dnevnog reda, čime je Nacrt Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci postao 3. točka, Nacrt Standarda za visokoškolske knjižnice u Republici postao 4. točka dnevnog reda, a Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele zvanja višeg knjižničara i knjižničarskog savjetnika postala 2. točka dnevnoga reda.
Na prijedlog gđe Zovko iz Ad 4) Razno briše se sljedeća rečenica: "Iz navedenog proizlazi da je školska knjižnica kao knjižnica u sastavu stavljena izvan knjižničnog sustava.“
 
Za dodjelu zvanja višeg knjižničara predložene su Jasminka Jagačić-Borić, Marina Krpan Smiljanec i Sanja Vukasović-Rogač, a za zvanje knjižničarskog savjetnika Ilija Pejić, Đurđa Zovko i Ivica Zvonar.
 
Vijeće je razmatralo prijedlog Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci i prijedlog Mjerila za ocjenjivanje stručne osposobljenosti (prilog Pravilniku) koji je Radna skupina dopunila prema prihvaćenim prijedlozima pristiglim pozivom na javnu raspravu, a koja je sukladno zaključku 15. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća bila otvorena od 4. do 18. lipnja 2010. Također je razmatran Izvještaj Radne skupine za izradu prijedloga Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci o rezultatima javne rasprave. Radnoj su skupini iz Ministarstva kulture proslijeđena 24 priloga s primjedbama i prijedlozima s javne rasprave koje su uputile pravne ili fizičke osobe. Prema prihvaćenim prijedlozima dopunjen je tekst Pravilnika, a primjedbe i prijedlozi oko kojih se članice Radne skupine nisu mogle usuglasiti upućene su Vijeću na razmatranje.
 
Nakon poduže opsežne rasprave oko stjecanja temeljnog stručnog zvanja diplomirani knjižničar – kako za osobe sa završenim studijem iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti tako i za osobe sa završenim drugim studijem, odnosno studijem kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Vijeće je zaključilo da se predloži uvjet završenog studija iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti, ali i mogućnost stjecanja potrebnih uvjeta, odnosno obvezu stjecanja bodova iz programa knjižničarske jezgre u određenom roku i osobama koje nemaju završen taj studij.
 
Također se povela rasprava o brojnim primjedbama knjižničarskog osoblja zaposlenog u školskim knjižnicama vezano uz stručne ispite, odnosno obvezu polaganja dvaju stručnih ispita – stručnog ispita za temeljna stručna zvanja u knjižničarskoj struci koji se polaže pred Povjerenstvom za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci pri Hrvatskome knjižničnom vijeću i stručnog ispita za stručnog suradnika u osnovnom, odnosno srednjem školstvu (stručni ispit za stručnog suradnika knjižničara) koji se polaže pri Agenciji za odgoj i obrazovanje. Članice Vijeća smatraju da je kroz važeće podzakonske akte, usprkos Zakonu o knjižnicama, pri Agenciji za odgoj i obrazovanje uveden i dio stručnog ispita koji se odnosi na knjižničarsku jezgru. Predlažu da ovaj problem hitno rasprave oba mjerodavna ministarstva. Vijeće je zaključilo predložiti ministru kulture dogovor s ministrom znanosti, obrazovanja i športa kojim će se regulirati polaganje stručnog ispita knjižničarskog osoblja zaposlenog u školskim knjižnicama na način da se predmeti koji se odnose na njihov doprinos i suradnju u nastavi osnove državnog i pravnog poretka RH, te zakonodavstvo RH u području kulture, znanosti i obrazovanja polažu  pred Agencijom za odgoj i obrazovanje, a predmeti koji se odnose na znanja i vještine iz knjižničarske jezgre polažu pred Povjerenstvom za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci pri Hrvatskome knjižničnom vijeću (obveza prema Zakonu o knjižnicama).
 
Nakon šire rasprave dogovoreno da se u tekst prijedloga Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci i prijedloga Mjerila za ocjenjivanje stručne osposobljenosti (prilog Pravilniku) ugrade izmjene s rasprave na Vijeću te donijelo zaključak da se takav tekst prijedloga Pravilnika sukladno čl. 11. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o knjižnicama (NN 69/09) predloži ministru kulture za donošenje. Utvrđeni tekst sastavni je dio zapisnika.
 
Vijeće je informirano o radu Povjerenstva za izradu standarda za visokoškolske knjižnice u Republici Hrvatskoj te je razmatralo Obrazloženje Povjerenstva koje je u ime Povjerenstva Hrvatskome knjižničnom vijeću dostavila gđa Petrak. Prijedlog Standarda jednoglasno je prihvaćen te je zaključeno da ga se upućuje na daljnje postupanje.
 
Gđa Bastić informirala je Vijeće o tijeku priprema za ovogodišnju manifestaciju Mjesec hrvatske knjige. Svečanost otvaranja manifestacije održat će se 15. listopada 2010. u Vinkovcima, u suradnji s Gradskom knjižnicom i čitaonicom Vinkovci, koja obilježava 135. obljetnicu utemeljenja, nakladnikom Slavonska naklada Privlačica i 16. danima Ivana i Josipa Kozarca. Utvrđen je središnji program manifestacije koja je ove godine u znaku Međunarodne godine biološke raznolikosti. Kao zanimljivost i nastavno na današnju raspravu gđa Sviben je spomenula da će se u sklopu manifestacije obilježiti 50. obljetnica prvog zakona o knjižnicama (Zakon o bibliotekama, 11. studenoga 1960.).
 
Vijeće je upoznato s dopisom Zajednice knjižnica sveučilišta Hrvatske o Prijedlogu za povećanje koeficijenata složenosti poslova u knjižnicama upućenom Ministarstvu uprave, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa i Hrvatskome knjižničnom vijeću te je konstatiralo da predmet dopisa nije u nadležnosti Vijeća, odnosno Ministarstva kulture, ali ga prima na znanje i podržava prijedlog.
 

---

15. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana 1. lipnja 2010.
 
Na 15. sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća, održanoj 1. lipnja 2010. u Ministarstvu kulture razmatran je sljedeći dnevni red:
 
1.Usvajanje Zapisnika 14. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2.Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za godinu 2009.
3.Nacrt Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
4.Razno
 
Glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dr. sc Tihomil Maštrović, izvijestio je Vijeće o značajnim aktivnostima koje su, osim redovite djelatnosti, realizirane u protekloj godini istaknuvši aktivnosti oko obilježavanja 90. obljetnice Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i tim povodom organiziranu izložbu „Od Klovića i Rembrandta do Warhola i Picelja“ u Muzeju za umjetnost i obrt, osnivanje Zbirke knjiga o Domovinskom ratu, manifestaciju Dani otvorenih vrata NSK, bogatu izdavačku djelatnost knjižnice - posebno Leksikon Marina Držića – drugi dio, zbornik Cjeloživotno učenje knjižničara: ishodi učenja i fleksibilnost, katalogiziranje brojne knjižnične građe, porast broja korisničkih usluga, portal starijih hrvatskih publikacija, dovršenje konzervatorsko- restauratorskih radova u baštinskim knjižnicama.
Istaknuo je i implementaciju integriranog knjižničnog sustava Aleph koji je povezao brojne visokoškolske i specijalne knjižnice.  
Recesija je uzrokovala odustajanje od nekih projekata (dovršenje kongresnog centra), a smanjena je i nabava knjižne građe kupnjom.
U raspravi je istaknuta dobra suradnju sa Nacionalnom i sveučilišnim knjižnicom u Zagrebu u segmentima školskog knjižničarstva, te sa sustavom visokoškolskih knjižnica Zagrebačkog sveučilišta.   
Vezano uz implementacija Alepha na druga sveučilišta u RH g. Maštrović odgovorio je kako je projekt zamišljen na nacionalnoj razini, te da su vrata su svim fakultetima otvorena i o njima ovisi kada će ući u sustav. 
G. Maštrović je obrazlažući financijski izvješće istaknuo je kako su u 5 rebalansa proračuna u 2008. i 2009. godini, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici značajno smanjena sredstva, 8 milijuna kuna, od kojeg je iznosa pola sredstava u međuvremenu pokriveno.             
Hrvatsko knjižnično vijeće podržalo je Izvješće Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2009. godinu.
 
Gđa Janković podsjetila je Vijeće na aktivnosti pri donošenju Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci predviđenog Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o knjižnicama (NN 69/09) te postupke donošenja prema zaključcima 11. i 14. sjednice Vijeća.
U ime Radne skupine za izradu prijedloga Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća u sastavu Alemka Belan-Simić, dr. sc. Zagorka Majstorović i Zdenka Sviben, imenovane na 14. sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća, gđa Alemka Belan Simić iznijela je prijedlog Pravilnika.
Vijeće je razmatralo prijedlog Radne skupine te je nakon šire rasprave zaključeno da se prijedlog Pravilnika i prijedlog Mjerila za ocjenjivanje stručne osposobljenosti, kao prilog Pravilnika, stavljaju na javnu raspravu na mrežnim stranicama Ministarstva kulture. Javna rasprava bit će otvorena od 4. do 18. lipnja 2010. Dogovoreno je da će Radna skupina u prijedlog Pravilnika ugraditi izmjene s rasprave na Vijeću te da će predsjednica Vijeća dostaviti Odjelu za knjižničnu djelatnost konačnu verziju. Utvrđeni tekst sastavni je dio zapisnika.
 
Vijeće je informirano o upitu Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba vezano uz Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine 87/08) čijim se čl. 165. st. 3. prestaje primjenjivati odredba čl. 28. Zakona o knjižnicama (Narodne novine 105/97, 5/98-isp. i 104/00.) na školske knjižnice. Iz navedenog proizlazi da je školska knjižnica kao knjižnica u sastavu stavljena izvan knjižničnog sustava. Vijeće nije bilo upoznato s navedenim zakonskim odredbama.
 
Vijeće je informirano da je Nacrt prijedloga Standarda za visokoškolske knjižnice u RH dostavljen. Zbog obimnog dnevnog reda predviđena je rasprava tek na sljedećoj sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća.
 

---

14. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana 22. travnja 2010.

---

8. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća, održana 24.lipnja 2008.   

---

 
3. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća, održana 24. svibnja 2007.g.

Na 3. sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća uz izvješće Povjerenstva za predlaganje zvanja višeg knjižničara i knjižničarskog savjetnika koje je jednoglasno prihvaćeno, Vijeće je prihvatilo prijedlog programa rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća u kojemu predložene smjernice predstavljaju i dosadašnji rad Vijeća i razvojni put važan za daljnju izgradnju knjižničnog sustava u Republici Hrvatskoj. U smjernicama su posebno istaknuta sljedeća pitanja:
1. Rasprava o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o knjižnicama
2. Promjene Standarda za narodne knjižnice i Standarda za pokretne
knjižnice
3. Prijedlog Standarda za visokoškolske knjižnice
4. Rješavanje pitanja posudbenog prava u knjižnicama
5. Rasprava o Akcijskom planu Strategije razvoja narodnih knjižnica u
Republici Hrvatskoj
6. Poticanje i praćenje informatizacije narodnih knjižnica
7. Poticanje rješavanja skupnog pristupa bazama podataka u narodnim knjižnicama
8. Praćenje projekta digitalizacije kulturne baštine – u suradnji sa Hrvatskim muzejskim vijećem i Hrvatskim arhivskim vijećem
9. Suradnja s Vijećem za knjigu i nakladništvo u svezi prethodnih zaključaka Hrvatskog knjižničnog vijeća i pitanja otkupa knjiga
10. Poticanje međunarodne suradnje narodnih knjižnica i suradnja sa Vijećem za međunarodnu kulturnu suradnju i europske integracije

Vijeće je prihvatilo analizu o radu županijskih matičnih službi u 2006. godini, izrađenu temeljem dostavljenih izviješća županijskih matičnih knjižnica. U raspravi je Vijeće zaključilo da voditelji matičnih službi, u najvećoj mjeri dobro obavljaju svoj posao te se zalaže da se obavljanje poslova matične službe odvija u skladu s Pravilnikom o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj. Vijeće ujedno preporučuje županijskim matičnim knjižnicama da voditelji matičnih službi obavljaju svoju djelatnost tijekom cijelog radnog vremena kako bi svojim profesionalnim radom utjecali na bolji položaj knjižničnog sustava županije.

Vijeće je raspravljalo o dopuni Programa kulturnog razvitka u dijelu knjižnične djelatnosti u 2007. g. :
a) nabava knjižne i neknjižne građe
- za novoosnovanu Narodnu knjižnicu Virje ________ 30.000,00 kn
- za Gradsku knjižnicu i čitaonicu Vis _____________ 40.000,00 kn
b) manifestacija
- za Peto savjetovanje za narodne knjižnice u RH u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Hrvatskog knjižničarskog društva i Gradske knjižnice Rijeka, Lovran, listopad 2007. g.________ ____50.000,00 kn.

Vijeće je jednoglasno usvojilo dopunu Programa kulturnog razvitka u dijelu knjižnične djelatnosti za 2007. godinu.
U dijelu sjednice sudjelovao je i ministar mr. sc. Božo Biškupić koji je pozdravio održavanje skupova i savjetovanja uz sudjelovanje stranih gostiju i u području knjižničarstva te istaknuo da Hrvatska treba postati centar i uzor u jugoistočnoj Europi i u području kulture. Naglasio je da će Ministarstvo kulture i nadalje podržavati razvoj knjižničarstva te istaknuo ulogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao krovne institucije hrvatskog knjižničarstva te najavio još veće uključivanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u djelovanje svih vrsta knjižnica u skladu sa Zakonom o knjižnicama i Pravilnikom o matičnoj djelatnosti knjižnica.

Hrvatsko knjižnično vijeće prihvatilo je informaciju o provedbi čl. 53 Zakona o knjižnicama, koji se odnosi na ustroj narodnih knjižnica kao javnih ustanova. Ukupan broj narodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj je 179, ne računajući ogranke, podružnice, knjižne stacionare i bibliobuse. Tijekom 2006. godine i prve polovice 2007. godine, nakon isteka zakonskog roka (31. prosinca 2005. godine), 25 knjižnica je ispunilo odredbe Zakona o knjižnicama te su registrirane kao samostalne javne ustanove. Za još 15 knjižnica u tijeku je postupak a preostalih 25 knjižnica, od kojih neke već imaju suglasnost Ministarstva kulture za osnivanje, čeka spremnost lokalne zajednice da osnuju i financijski prate knjižničnu djelatnost.
Vijeće je prihvatilo informaciju o stanju Upisnika knjižnica i knjižnica u sastavu koji se vodi pri Ministarstvu kulture od 1998. godine. Pristiglo je 1420 prijava za Upisnik u kojem je zamijećeno niz nepravilnosti i netočnosti. Od tog broja oko 1000 su prijave knjižnica osnovnih i srednjih škola. Problemi su najčešći u školskim i visokoškolskim knjižnicama jer njihov status nije usklađen sa Zakonom o knjižnicama. U skladu s Pravilnikom o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu tijekom veljače 2007. godine obaviješteni su Uredi državne uprave u županijama da u skladu sa svojim ovlastima i obvezama zatraže podatke o knjižnicama u svojim županijama te je navedeni postupak u tijeku.

Vijeće je informirano o izradi monografije o narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj što će je objaviti Ministarstvo kulture. Na pripremi monografije sudjeluju i svi voditelji matičnih knjižnica županija uz stručne suradnike ovoga Ministarstva. Izvršni urednik projekta je g. Katalenac, ravnatelj Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. Tijekom lipnja 2007. godine odvijat će se pojedinačni sastanci sa voditeljima matičnih službi radi usklađivanja teksta monografije.

Monografiju će ovo Ministarstvo tiskati najkasnije u listopadu o.g. te su u tijeku i intenzivni radovi na dovršetku stručnih tekstova i ilustrativnoga materijala.
 

---

 2. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća, održana 14. prosinca 2006.g.

Na 2. sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća imenovani su članovi stalnih Povjerenstava Vijeća i to: Povjerenstva za predlaganje dodjele zvanja višeg knjižničara i knjižničarskog savjetnika i Ispitnog povjerenstva za polaganje stručnih ispita za knjižnično osoblje. Ujedno su potvrđeni članovi Povjerenstva za izradu novog prijedloga standarda za visokoškolske knjižnice, na temelju odluka Vijeća sa 18. i 19 sjednice HKV-a, održanih 28. veljače i 21. ožujka 2006.g., te Povjerenstva za izradu Nacrta prijedloga pravilnika o postupanju s obveznim primjerkom, imenovanih na 2. sjednici HKV-a, održanoj 15. svibnja 2002.g., do realizacije navedenog.

Vijeće je, između ostalog, razmatralo prijedloge pristigle na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2007. g.
Na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2007. godinu prispjelo je 346 programa, od kojih se 254 prijavnice odnose na nabavu knjižne i neknjižne građe u narodnim knjižnicama. Zahtjevi za obnovu knjižnog fonda u knjižnicama u sastavu, mahom brojnih ustanova u kulturi, nisu bili predmet rasprave Vijeća.

U skladu s temeljnim kriterijima o razvoju knjižnične djelatnosti u Republici Hrvatskoj i ciljevima proklamiranim u Strategiji razvoja narodnih knjižnica, Vijeće se u prvom redu vodilo potrebom ulaganja u razvoj svih knjižnica. Naravno, naglasak je na matičnim knjižnicama koje su temeljem Zakona o knjižnicama i Pravilnika o matičnoj djelatnosti nositelji i pokretači pozitivnih promjena u knjižničarstvu, a potom i na knjižnicama koje su svojim djelovanjem u lokalnoj zajednici proširile mrežu knjižnica, povećale broj članova i uopće obuhvat stanovnika, potencijalnih korisnika, smisleno i organizirano obogaćivale fond i usluge.

Vijeće je, dakako, iskazalo posebnu skrb za knjižnice na područjima od posebne državne skrbi, brdsko – planinskim područjima i otocima.
Unatoč praksi jednakomjernog ulaganja osnivača i Ministarstva u program nabave građe, dakle ulaganja u omjeru 1:1 (osim izuzetaka u prethodno spomenutim slučajevima kad se tolerira 30 % udjela u sredstvima Ministarstva kulture), Vijeće se u nekim situacijama zalaže za odstupanje od pravila upravo radi poticanja razvoja i onih sredina koje nisu uvijek u mogućnosti pratiti sredstva Ministarstva. Pri tome ne zanemaruje realizaciju sredstava u prethodnoj godini za nabavu knjižne i neknjižne građe, s posebnim naglaskom na utrošena sredstva osnivača i vlastita sredstva knjižnica.
Pri raspoređivanju sredstava Vijeće se kretalo, u najvećem broju slučajeva, u okvirima prošlogodišnje raspodjele, podržavajući knjižnice koje su izvršile zakonsku obvezu osamostaljivanja i knjižnice koje imaju bibliobusne službe (predložena su dodatna sredstva u iznosu od 50.000,00 kn po vozilu).
Vijeće je uočilo povećanje broja programa manifestacija u knjižničnoj djelatnosti, ali i izrazilo zadovoljstvo širokom pokrivenošću programima svih područja Republike Hrvatske.

Vijeće je podržalo programe koje su knjižnice uputile prema drugim upravama ovoga Ministarstva, posebice u području informatizacije, investicija, zaštite i restauracije knjiga i periodike te međunarodne kulturne suradnje.
Prijavnice pristigle na razmatranje Hrvatskom knjižničnom vijeću koje se odnose na djelokrug drugih Uprava, upućene su na razmatranje nadležnim upravama Ministarstva kulture.

Vijeće smatra da bi prijedlozi na Poziv za predlaganje programa trebali sadržavati specificirane opise programa, prema Standardima za narodne knjižnice u RH (tip knjižnice, broj stanovnika, broj korisnika, opseg fonda itd.), kako bi se programi mogli ocijeniti na temelju ujednačenih podataka. Zbog razlike u ispunjavanju prijavnica knjižnica koje u sastavu imaju ogranke, Vijeće predlaže da knjižnice s ograncima šalju jedinstvenu prijavnicu te da dobiju jedinstveni ugovor za program nabave knjižne i neknjižne građe.

Hrvatsko knjižnično vijeće raspravljalo je i o usklađivanju sa Zakonom o knjižnicama Općinske knjižnice Udbina te izrazilo mišljenje da bi Gradska knjižnica u Gospiću trebala uložiti dodatne napore u svoje stručno obavljanje uloge županijske matične knjižnice pri ustrojavanju ogranaka ili knjižničnih stanica te iznalaženju najboljih rješenja za sve knjižnice u Ličko-senjskoj županiji.

Na temelju zamolbe Saveza Čeha i očitovanju Narodne knjižnice «Petar Preradović» Bjelovar o preseljenju Središnje knjižnice za češku nacionalnu manjinu iz Bjelovara u Pučku knjižnicu i čitaonicu u Daruvaru. Obzirom da u Daruvaru živi najveći dio pripadnika te manjine, što je i bila intencija pri ustanovljavanju središnjih knjižnica nacionalnih manjina, Vijeće je podržalo preseljenje Središnje knjižnice Čeha iz Narodne knjižnice «Petar Preradović» Bjelovar u Pučku knjižnicu i čitaonicu u Daruvaru.

---

 

1. konstituirajuća sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća, održana 18.9.2006.

Na prvoj konstituirajućoj sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća, kojoj je nazočio i ministar kulture, mr. sc. Božo Biškupić, sudjelovali su članovi Vijeća: gđa. Davorka Bastić, gđa. Alemka Belan – Simić, gđa. Jelka Petrak, gđa. Senka Tomljanović, gđa. Mira Zovko i gđa. Kata Ivić. U radu Vijeća sudjelovao je i g. Josip Stipanov, glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Na prijedlog članova Vijeća, za predsjednicu Vijeća jednoglasno je izabrana gđa. Davorka Bastić, ravnateljica Knjižnica grada Zagreba. Za zamjenicu predsjednice izabrana je gđa. Jelka Petrak, voditeljica Središnje medicinske knjižnice Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Vijeće je u novom sazivu usvojilo Poslovnik o radu Hrvatskoga knjižničnog vijeća te iznijelo prijedloge za daljnji rad u svom mandatu. 

Na sjednici se, uz niz tema, raspravljalo o dosadašnjim aktivnostima vezanima uz Nacionalni program digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe. Pomoćnica ministra, mr. sc. Branka Šulc obavijestila je nazočne o upućivanju prijedloga programa digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe u Središnji državni ured za e-Hrvatsku. Ministar kulture, mr. sc. Božo Biškupić istaknuo je važnost projekta digitalizacije kao dugogodišnjeg i zahtjevnog projekta Ministarstva kulture, za koji Radna skupina za digitalizaciju arhivske, knjižnične i muzejske građe treba izraditi predtroškovnik, kako bi projekt bio uvršten u prijedlog proračuna Vlade Republike Hrvatske za 2007. godinu.

Ovom prilikom predstavljen je i tekst Prijedloga nacionalnog programa digitalizacije. Tim projektom osigurala bi se trajna zaštita digitaliziranih objekata i omogućila njihova prezentacija i dostupnost putem portala Hrvatska kulturna baština. Vijeće je dalo punu podršku pokretanju projekta digitalizacije hrvatske kulturne baštine.  
 

Sjednica od 28. veljače 2006.

Na 18. sjednici Hrvatskog knjižničnog vijeća održanoj 28. veljače 2006.g., između ostalog raspravljalo se i o sljedećim točkama  dnevnog reda:

- Izvještaj Povjerenstva za dodjelu zvanja višeg knjižničara i knjižničarskog savjetnika
- Razmatranje naknadno pristiglih prijavnica na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2006. g.
- Standardi za visokoškolske knjižnice

Hrvatsko knjižnično vijeće jednoglasno je prihvatilo izvješće Povjerenstva o dodjeli zvanja višeg knjižničara Editi Bačić, Mirisi Katić i Grozdani Sirotić.
Članovi Vijeća razmotrili su naknadno pristigle prijavnice na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za 2006.g., koje se odnose na nabavu knjižne i neknjižne građe što Ministarstvo kulture redovito sufinancira. Tom prilikom Vijeće se rukovodilo kriterijima kao i kod prethodno razmatranih prijavnica (vidljivo iz zapisnika sa 17. sjednice HKV-a).
Razgovaralo se i o ukupnom financiranju knjižnične djelatnosti iz sredstava Ministarstva kulture, te se Vijeće suglasilo kako se međunarodna suradnja knjižničara i knjižnica financira u vrlo malom iznosu, te  kako knjižnice godinama ne dobivaju sredstva za takve programe.
Članovi Vijeća, na prijedlog gđe. Marine Mihalić, uvrstili su u jednu od točaka dnevnog reda i Standarde za visokoškolske knjižnice te se očitovali oko potrebe da se pristupi reviziji prijedloga Standarda za knjižnice visokih učilišta u RH
Vijeće je prihvatilo prijedlog što ga je obrazložila gđa. Marina Mihalić te zaključilo da se što skorije pristupi izradi Standarda za visokoškolske knjižnice.
Hrvatsko knjižnično vijeće je zaključilo da se u Povjerenstvo imenuju Senka Tomljanović, Tatjana Aparac- Jelušić, Edita Bačić, Marina Mihalić i Jelka Petrak te zadužilo Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu da predloži još dva člana Povjerenstva i to iz Zadra i Dubrovnika, koje će HKV naknadno imenovati.


Sjednica od 27. i 30.  siječnja 2006.

Dana 27. i 30. siječnja 2006.g. održana je 17. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća.
Sjednici je prethodio zajednički sastanak članova HKV-a i voditelja matičnih službi županijskih matičnih knjižnica.
Na sjednici, između ostalih točaka dnevnog reda, razmatrane su i prijavnice pristigle na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi za 2006. godinu.
Članovi Vijeća razmatrali su pristigle prijavnice na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za 2006. godinu uzimajući u obzir dodatne kriterije pri ocjenjivanju pojedinog knjižničnog programa:
- za financiranje onih knjižnica koje imaju bibliobusne službe primjenjuje se kriterij utvrđen na 16. sjednici Vijeća, a to je izdvajanje dodatnih sredstava za te knjižnice u iznosu od 50.000,00 kn po vozilu
- posebnu pozornost posvetiti knjižnicama koje djeluju na područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima
- knjižnicama koje se nisu osamostalile rezervirana su sredstva na razini sredstava iz 2005.g. za nabavu knjižne i neknjižne građe
- pri ocjenjivanju pojedinog programa, među ostalim, se pratila i realizacija sredstava u prošloj godini za nabavu knjižne i neknjižne građe, s posebnim naglaskom na utrošena sredstva osnivača knjižnica i vlastita sredstva, proširenje djelatnosti, osamostaljenje
Članovi Vijeća su zaključili kako svi programi koji se tiču knjižnične djelatnosti trebaju biti razmatrani na Hrvatskom knjižničnom vijeću, te potom mišljenje HKV-a treba biti proslijeđeno drugim Vijećima.
Vijeće je zauzelo stav da na idućoj sjednici razmotri naknadno pojedinačno pristigle prijavnice za nabavu knjižne i neknjižne građe pristigle na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2006. godinu.
Svi članovi Vijeća naglasili su još jednom važnost da se svi programi koji se tiču knjižnične djelatnosti razmatraju u okviru ovog Vijeća.
Otvarajući raspravu o provedbi čl. 53. Zakona o knjižnicama, vezano za osamostaljivanje knjižnica u sastavu otvorenih i pučkih učilišta, centara za kulturu itd., predsjednica Vijeća, gđa. Davorka Bastić se uvodno osvrnula na značajne pozitivne pomake u radu onih knjižnica koje su se osamostalile.
Vijeće je zadužilo Jadranku Slobođanac, savjetnicu za narodne knjižnice pri NSK da na osnovi izvještaja županijskih matičnih knjižnica, za jednu od idućih sjednica Vijeća, pripremi analizu mreže narodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj Informacijom o Radnoj skupini za digitalizaciju arhivske, knjižnične i muzejske građe, čiji rad Ministarstvo aktivno prati, završila je 17. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća.

---

Sjednica od 28. lipnja 2005.

Na 15.sjednici Hrvatskog knjižničnog vijeća održanoj 28.lipnja 2005.g., između ostalog raspravljalo se o sljedećim točakama  dnevnog reda:
1. Nacrt strategije razvoja narodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj do 2010. godine
2. Izmjena i dopuna Prijavnice za financiranje programa knjižnične djelatnosti u 2006. godini

1.Nacrt strategije razvoja narodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj do 2010. godine

Gđa. Zdenka Sviben, predsjednica Sekcije za narodne knjižnice HKD-a, izvijestila je o ciljevima, viziji, tijeku i načinu izrade Nacrta strategije razvoja narodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj do 2010.g. Prezentirana analiza stanja narodnih knjižnica temelji se na podacima iz zaključno 2003. godine jer novija statistička obrada nije bila provedena. Povjerenstvu nisu bile dostupne ni analize i dokumenti NISKA-e 2.
 Članovi Vijeća bili su jednoglasni u pohvalama dokumentu kao izvrsnom temelju za daljnje djelovanje i njegovim tvorcima koji su prvi od svih struka izradili strategiju.
U raspravi su izrečena i sljedeća mišljenja/primjedbe:

- valja oprezno navoditi definicije (primjerice naplaćivanje usluga) zbog njihove upitne  provedivosti; isto je i s imenima «provajdera» kojih će biti sve više što se okruženje više informatizira;
- struka mora sebe obvezati na korak dalje od ovog pristupa;
- skupina koja je izradila dokument mora nastaviti izradom akcijskog plana, a u realizaciji domisliti ključna pitanja na kojima će se graditi rješenja drugih, ne samo financijska nego i sadržajna;
- potrebno je razlučiti i rangirati jednokratne akcije (pojedinačni program) od dugoročnih procesa (izgradnja mreže) -
- probleme valja iznijeti, ali tako da se ne naglašava samo njihova negativnost, valja ih sustavno posložiti, npr.:organizacijske, koordinacijske, financijske i sl.
- posebno pozitivnim smatra se dio teksta koji govori o prosudbi knjižnica, provođenju evaluacije za primjer drugima
- nisu posve točni parametri o korištenju narodnih knjižnica i obuhvatu stanovništva; postojanje obiteljske iskaznice, npr, bitno mijenja takav podatak
- nedostatak je teksta što ne navodi eksplicitno opće probleme kulturnog sustava kako se vide sa stajališta struke, primjerice potreba izmjene Zakona o javnim potrebama u kulturi, nedovoljna informiranost i nekoordiniranost sustava

Gđa Bastić je izvijestila o nedavno održanom sastanku ravnatelja županijskih matičnih knjižnica koji su se povezali sporazumom o suradnji. Oni su u nacrtu strategije vidjeli polazišta za oblikovanje programa s kojima će izići pred Ministarstvo kulture:
- Internet u svaku knjižnicu,
- Uključivanje narodnih knjižnica u sustav CARNETa (korištenje pozitivnih primjera Ministarstva znanosti i tehnologije) u kojemu više nisu samo akademske knjižnice;
- Osiguranje godišnjeg popusta na pristup bazama podataka,
- Skupno pravo licenciranja softvera iz Ministarstva kulture
- Izrada zajedničkog portala narodnih knjižnica u RH (tu su zadaću preuzele Knjižnice Grada Zagreba) 
 
 Nakon opsežne rasprave u kojoj su sudjelovali svi članovi i gosti Vijeća zaključeno je:
 Hrvatsko knjižnično vijeće kao najviše stručno tijelo jednoglasno je usvojilo Nacrt strategije razvoja narodnih knjižnica uz sve pohvale Povjerenstvu za izradu dokumenta.
Nakon što Povjerenstvo u suradnji s Koordinacijom narodnih knjižnica pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici doradi, dopuni podacima i operativno razriješi tekst Nacrta strategije u skladu s primjedbama iznesenima na sjednici, Vijeće će u sklopu svoga djelovanja posredovati provođenje akcijskoga plana s nositeljima aktivnosti izrade i provođenja Strategije.

2. Prijavnica za financiranje programa knjižnične djelatnosti za 2006. godinu
Hrvatsko knjižnično vijeće razmotrilo je prijavnicu za financiranje programa knjižnične djelatnosti. U želji da prijavnica doista odražava potrebe i omogućuje prijave svih programa u knjižničarstvu Vijeće je dalo sljedeće primjedbe:

- listu programskih djelatnosti treba dopuniti tako da na prvom mjestu bude ponuđen program nabave knjižne i neknjižne građe
- u alineji «razvojni programi i projekti», uz radionice i seminare treba dodati i stalno stručno usavršavanje knjižničara

Članovi Vijeća koji su se u ime Hrvatskoga knjižničarskog društva ili u ime svojih knjižnica javljali na Poziv za predlaganje javnih potreba ocijenili su zbunjujućom prijavnicu koja nudi zaokruživanje programa, primjerice, nakladništva, otkupa spomeničke građe, preventivne zaštite spomeničkih fondova ili restauriranja građe, a te se djelatnosti ne razmatraju u njihovu djelokrugu nego u okviru drugih kulturnih vijeća ili čak (nakladništvo) u okviru drugih natječaja.
Pored toga, Vijeće smatra da bi, u cilju adekvatne zastupljenosti knjižničnih programa u Programu kulturnog razvitka, trebalo imati uvid i mogućnost zajedničkog rješavanja ili utjecaja na rješavanje programa informatizacije knjižnica, adaptacije i opremanja knjižnica te knjižničnih programa na planu međunarodne kulturne suradnje, bilo u izravnoj suradnji s nadležnim kulturnim vijećima/povjerenstvima, bilo kroz prethodno razmatranje programa i davanje mišljenja/preporuka.
U tom smislu Vijeće predlaže da prijavnice osiguraju mogućnost paralelnog istovremenog razmatranja svih knjižničnih programa na svim involviranim tijelima Ministarstva.
 

---

Sjednica od 17. svibnja 2005.

Na sjednici održanoj 17. svibnja 2005.g točke dnevnog reda bile su i:

1.Otkup knjiga za narodne knjižnice (evidencija i uvrštavanje u fondove)
2.Izvještaj Povjerenstva za dodjelu zvanja višeg knjižničara i knjižničarskog savjetnika o provedenoj raspravi na izmjeni Preporuke i kriterija za dodjelu viših zvanja
3.Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2004. godinu
4.Primjena Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima – prijedlog Knjižnica grada Zagreba
5.Informacija o zaključcima 3. savjetovanja za narodne knjižnice

1.
Hrvatsko knjižnično vijeće o otkupu knjiga raspravljalo je zajedno s Vijećem za knjigu i nakladništvo te su zaključili kako postoje razlike između narodnih knjižnica u vezi otkupa, prvenstveno obzirom na izdvajanja sredstava za knjižnu i neknjižnu građu lokalne zajednice u kojoj se pojedina knjižnica nalazi.
Članovi Vijeća za knjigu i nakladništvo mišljenja su da će, dok se ne stvore idealni uvjeti u knjižnicama, ali i na tržištu knjiga, dok se ne oporavi nakladništvo i knjižarska mreža, otkup i potpora izdavanju knjiga koje dodjeljuje Ministarstvo kulture služiti kao nužna potpora nakladnicima, ali i većini narodnih knjižnica u Hrvatskoj, kako bi se sačuvao ovaj važan dio hrvatske kulture.
Članovi Hrvatskoga knjižničnog vijeća zalažu se za to da knjižničari u narodnim knjižnicama samostalno izgrađuju knjižnične fondove svojih knjižnica u skladu sa standardima i pravilima struke te potrebama korisnika.
Iako, ni nakon duže rasprave, značajniji pomaci nisu dogovoreni, važno je da je započet dijalog između dvaju kulturnih vijeća oko ovog problema koji je prisutan otkad je ustanovljen otkup knjiga za narodne knjižnice, te je zaključak obaju Vijeća da se sva otvorena pitanja vezana uz otkup i dalje rješavaju na zajedničkim sjednicama.
2.
Hrvatsko knjižnično vijeće razmatralo je tekst Preporuke i kriterija za dodjelu viših zvanja što ga je predložilo Povjerenstvo za dodjelu zvanja višeg knjižničara i knjižničarskog savjetnika. Obrazloženje je dala predsjednica Povjerenstva gđa Vedrana Juričić, iskazujući namjeru članova Povjerenstva o stvaranju standarda kvalitete stručnog zvanja s kojim će se složiti cjelokupna knjižnična zajednica. Promjenom kriterija nije se željela smanjiti stručna razina nego otvoriti mogućnost valoriziranja stručnog udjela unutar koautorskih i uredničkih radova.
Hrvatsko knjižnično vijeće prihvatilo je prijedlog Preporuka Povjerenstva za dodjelu zvanja višeg knjižničara i knjižničarskog savjetnika o izmjeni kriterija za dodjelu viših zvanja.
3.
Hrvatsko knjižnično vijeće je razmatralo Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice za 2004. godinu.
Vijeće je podržalo Izvješće, sa zadovoljstvom ustvrdivši kako su ostvareni vidljivi rezultati u otvorenosti Nacionalne i sveučilišne knjižnice, kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini.
Pohvaljeni su i ostvareni pomaci u nabavi knjižne i neknjižne građe te u njezinoj kvalitetnoj stručnoj obradi.
Hrvatsko knjižnično vijeće založilo se da se Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu  izuzme od ograničenja zapošljavanja jer nedostatan broj stručnih djelatnika dovodi u pitanje razinu razvoja Nacionalne i sveučilišne knjižnice, pogotovo s obzirom na povećani opseg stručnih poslova i broja korisnika. Povećanje broja djelatnika unaprijedilo bi nacionalnu i sveučilišnu ulogu knjižnice, a osobito bi pridonijelo učinkovitosti Zavoda za knjižničarstvo pri NSK, tijela ključnog za razvoj i strategiju cjelokupne knjižnične djelatnosti.
Vijeće osobito podržava provedbu imenovanja ravnatelja dvaju razdjela ( nacionalnog i sveučilišnog) potrebnih za razvojnu djelatnost Nacionalne i sveučilišne knjižnice.
Hrvatsko knjižnično vijeće naglašava potrebu stavljanja u funkciju cijelog prostora zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, što do sada nije ostvareno, dijelom i zbog nedostatnih financijskih sredstava.
Podržavši Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu u planovima i projektima od međunarodnog značaja  Hrvatsko knjižnično vijeće jednoglasno je prihvatilo Izvješće Nacionalne i sveučilišne knjižnice za 2004. godinu.
4.
Vijeće se upoznalo s prijedlogom Knjižnica grada Zagreba, o primjeni Zakona o autorskim i srodnim pravima,  kao važnom problemu hrvatskog knjižničarstva.
Pomoćnica ministra gđa Branka Šulc istaknula je kako bi trebalo konzultirati iskustva Multimedijskog instituta, te proslijediti dopis Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo u nadležnosti kojega je primjena Zakona.
5.
Hrvatsko knjižnično vijeće upoznalo se sa zaključcima 3. savjetovanja za narodne knjižnice održanog u Topuskom. Iako samo savjetovanje nije dalo određene odgovore o povezivanju postojećih informacijskih sustava u narodnim knjižnicama Republike Hrvatske, po prvi puta je okupilo na jednom mjestu sve proizvođače knjižničnih softvera i otvorilo dijalog među njima.