„Konzervatorska podloga za kontaktnu zonu svjetskog dobra Starog grada Dubrovnika“ predstavljena je u ponedjeljak, 26. listopada 2020. godine u Dubrovniku.
Konzervatorska podloga za kontaktnu zonu dobra svjetske baštine Starog grada Dubrovnika prvi je takav dokument u Hrvatskoj koji predstavlja sintezu konzervatorske podloge i procjene utjecaja na baštinu.
U ime grupe autora glavni konzervator u Ministarstvu kulture i medija Tomislav Petrinec predstavio je konzervatorsku podlogu, a predstavljanju je nazočio gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima, pomoćnik ministrice Davor Trupković te predstavnici Konzervatorskog odjela u Dubrovniku i Zavoda za obnovu Dubrovnika.
Konzervatorsku podlogu izradila je grupa autora iz Ministarstva: Tomislav Petrinec, dipl. ing. arh., dr. sc. Biserka Dumbović Bilušić, dr. sc. Antun Baće, Bruno Diklić, dipl. ing. arh. i Aljoša Špaleta, mag. ing. arch.
Konzervatorska podloga odnosi se na identifikaciju potencijalnih utjecaja zahvata u kontaktnom području kako bi se očuvale univerzalne vrijednosti svjetskog dobra, prostornog i vizualnog integriteta. Provedba ove analize rezultirala je smjernicama za otklanjanje ili umanjivanje negativnog utjecaja te na očuvanje postojećih vrijednosti, poboljšanja stanja te upravljanja korištenja i namjene prostora.
Konzervatorska podloga bit će integrirana u Generalni urbanistički plan Grada i ostale prostorno planske dokumente. Prostorno planska dokumentacija tako postaje glavni instrument za provođenje mjera i smjernica za zahvate u prostoru na području kontaktne zone, uz izuzetak područja unutar obuhvata nacionalne zaštite kulturno-povijesne cjeline Dubrovnika gdje se izravno primjenjuje Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
Očuvanje vizualnog i prostornog integriteta te autentičnosti svjetskog dobra kojeg čine slojevi povijesnog širenja grada između mora i masiva Srđa kao nedjeljivih sastavnica urbanog krajolika Dubrovnika polazišta su za lokalno planiranje i politike urbanog razvoja.
Konzervatorski pristup temeljen je na principima međunarodnih dokumenata UNESCO-a , ICOMOS-a i Vijeća Europe iz područja zaštite kulturne i prirodne baštine. Primijenjena metodologija odgovara području kontaktne zone koja obuhvaća površinu od 1188,6 hektara te uključuje glavninu urbanog područja.
Povijesna jezgra Dubrovnika upisana je na Popis svjetske baštine UNESCO-a 1979. godine, a Hrvatska je time preuzela obavezu osiguranja mehanizma zaštite i očuvanja izvanredne vrijednosti svjetskog dobra. Nadležna tijela UNESCO-a potvrdila su 2018. godine proširenje kontaktne zone svjetskog dobra, čime je uspostavljen status područja koji podliježe procedurama prema Operativnim smjernicama za provedbu Konvencije o svjetskoj baštini. Time je za znatan dio područja povijesnog urbanog krajolika Dubrovnika, koji nije izravno zaštićen temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, stvoren dodatni pravni okvir i obaveza konzervatorske službe i prostornih planera za sagledavanje obuhvaćenog prostora i usmjeravanje razvoja gradskog područja prema održivom korištenju i načinu upravljanja.
Pisane vijesti
