„Kvantni Svemir u neprestanom gibanju“ u Malom Lošinju (Primorsko-goranska županija) 23. listopada 2019. godine

Program radionice „Kvantni Svemir u neprestanom gibanju“ realizirao se 23. listopada 2019. godine. Sudjelovalo je 28 učenika Osnovne škole „Maria Martinolića“ u Malom Lošinju. Na radionici je sudjelovala učiteljica likovne kulture Ružica Nemet i učiteljica informatike Tanja Cvijanović. Radionica je trajala četiri sata i bila podijeljena u dva segmenta.

Ideja radionice je bila povezati prirodne znanosti i likovnu kulturu te realizirati prostornu likovnu instalaciju, koristeći se likovnim i nelikovnim sredstvima. Tako su učenici naučili kako prirodne znanosti mogu biti zanimljive i kreativno poticajne za izradu likovnog djela.  Kroz predavanje učenici su proširili znanja iz fizike, kemije i likovnih umjetnosti, te su direktnim iskustvom u praktičnoj izvedbi likovne instalacije, naučili kako današnji (suvremeni)  umjetnici stvaraju; od ideje do realizacije.

Motiv radionice bila je izrada instalacije inspirirane atomima i subatomskim česticama. Tema radionice je bio nastanak svemira i koju su sve ulogu odigrale čestice u formiranju zvijezda, planeta, galaksija i na kraju čovjeka. Također, učenici su se upoznali s likovnim stvaralaštvom suvremenih umjetnika, koji svoju inspiraciju crpe iz teme  svemira: Björn Dahlem, Josiah McElheny, Tomás Saraceno i Yayoi Kusama. Kroz razgovor s voditeljicama učenici su ponovili osnovne crtačke tehnike, analizirali gdje se u prirodi mogu naći crte i točke, te kako se one razlikuju po karakteru i toku. Ponovili su kako se crte i točke mogu slagati u kompoziciju na dvodimenzionalnoj plohi, te kako se crte i točke zovu u prostornoj varijanti.  Usporedili su djela umjetnika koji su se izražavali crtama i točkama na dvodimenzionalnoj plohi (Vjenceslav Richter, Vasilji Kandinski, Frank Stella) i umjetnike koji su se izražavali u prostoru (Alexandar Calder, Cristo i Anish Kapoor). Saznali su i za Kožarićevo „Prizemljeno sunce“ u Zagrebu.

Radionica je bila podijeljena u dva praktična zadatka. Prvi zadatak je bio igra u kojoj su učenici kroz doživljaj tijela (pokreta) i slikanja spoznali kako se čestice gibaju u svemiru, a produkt rada je bilo apstraktno djelo oblikovano od raznih vrsta crta i točaka, dok je  drugi praktični dio zadatka bio interpretacija atoma i subatomskih čestica koje su učenici trodimenzionalno oblikovali u objekt.

U  prvom dijelu  praktičnog rada učenici su bili podijeljeni  u skupine i bile su im dodijeljene uloge subatomskih čestica. Uloge su bile podijeljene po načinu kretanja subatomske čestice u prirodi. Prema njihovim kretanjima u prirodi učenici su ostavljali tragove bojom na više metarskom papiru i dobili suvremeno apstraktno likovno djelo na dvodimenzionalnom mediju. Drugi dio praktičnog dijela činila je interpretacija atoma s varijacijama čestica. Za izradu svojih radova koristili su plastične kolutove, žičane kolutove, žicu raznih debljina, loptice od stiropora, boju, štapiće, flomastere i ostala dodatna likovna i ne likovna pomagala. Kroz dvije različite izvedbe učenici su mogli usporediti dvodimenzionalan i trodimenzionalan pristup likovnom radu.

Prilikom realizacije zadatka učenici su bili izrazito zainteresirani za realizaciju rada i jako spretni dok je vizualni poticaj kroz prezentaciju bio izrazito stimulativan. Nakon uspješnog završetka zadataka učenici su naučili kako se stvara suvremeno likovno djelo tj. instalacija i što to znači. Naučili su kako izložiti svoj rad i kako ga prezentirati pomoću fotografije na društvenim mrežama. Usvojili su nova znanja, pokazali divergentno mišljenje i maštovito se izrazili.