U organizaciji Ministarstva kulture održana je panel rasprava o Nacionalnom planu razvoja arhivske djelatnosti za razdoblje od 2020. do 2025. godinu, u petak, 13. prosinca 2019. godine, u Hrvatskom državnom arhivu.
Predstavljajući Nacionalni plan državni tajnik dr. sc. Ivica Poljičak osvrnuo se na utvrđene ciljeve, prioritete i mjere. Kao ključne ciljeve istaknuo je osiguravanje pretpostavke za uspješno obavljanje arhivske djelatnosti i osiguravanje dostupnost i brz pristup arhivskoj baštini. Dodao je kako se potreba za izradom Nacionalnog plana pojavila još tijekom rada na novom Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima, a svrha mu je definirati bitne potrebe arhivske djelatnosti. U tom smislu istaknuo je infrastrukturne pretpostavke i kapacitete, dostupnost gradiva i uspostavu digitalnog arhiva, razvijenost i kvalitetu usluge koja se pruža korisnicima.
Nacionalni plan razvoja arhivske djelatnosti stvara pretpostavke za izgradnju suvremene arhivske djelatnosti u Hrvatskoj u ozračju izazova 21. stoljeća. Njime će se omogućiti preobrazba arhivske službe u suvremeni javni servis te puna dostupnost i korištenje arhivskog gradiva i podataka o njemu bez obzira na oblik u kojem je gradivo nastalo ili mjestu na kojem se čuva. Ujedno će, kao glavni strateški dokument u području arhivske djelatnosti, poslužit i kao temelj za planiranje cjelovite financijske perspektive za iduće desetljeće te pripremu i provedbu projekata EU. Nacionalni plan razvoja arhivske djelatnosti podijeljen je u dva temeljna dijela. U prvom dijelu donosi se analiza postojećeg stanja u arhivskoj djelatnosti izrađena na temelju upitnika koji su ispunili svi državni arhivi, a u kojoj su izdvojeni osnovni elementi dostignutog stupnja razvoja. Drugi dio sadrži postavljene ključne strateške ciljeve i način njihova ostvarenja te plan aktivnosti koji konkretizira mjere i aktivnosti za njihovo ostvarenje u sljedećem razdoblju.
Analiza postojećeg stanja pružila je uvid u realno stanje arhivske službe te omogućila fokusiranje na dva glavna cilja: osiguranje pretpostavki za uspješno obavljanje arhivske djelatnosti te osiguranje dostupnosti i brzog pristupa arhivskom gradivu.
Prvi cilj je usmjeren na infrastrukturne pretpostavke za obavljanje arhivske djelatnosti koje obuhvaćaju osiguranje prostora za dugoročno očuvanje gradiva, bez obzira na njegov oblik i nosač zapisa, prostora za javne usluge arhiva, osiguranje opreme za čuvanje gradiva u analognom obliku te potrebnu IK tehnologiju koja će osigurati nesmetanu pretvorbu gradiva u digitalni oblik i njegovo online korištenje te stvoriti pretpostavke za preuzimanje digitalnih i digitaliziranih sadržaja i njihovu pohranu kroz Centar dijeljenih usluga. Drugi cilj usmjeren je na osiguranje dostupnosti arhivskog gradiva od njegovog nastanka i mogućnosti njegovog korištenja u različite svrhe i u raznim kontekstima. Novo arhivsko zakonodavstvo utvrdilo je ovakav zakonski okvir što će uz osiguranje redovitog preuzimanja arhivskog gradiva u arhiv i povećanje stupnja sređenosti gradiva u arhivima utjecati na njegovu dostupnost. Također, mogućnost pretvorbe arhivskog gradiva u digitalni oblik snažan je doprinos povećanju njegove vidljivosti, omogućavanju ponovnog korištenja te stvaranju novih usluga, a daljnji razvoj arhivskog informacijskog sustava i uključivanje državnih arhiva u Središnji sustav Digitalne kulturne baštine osigurat će mrežni pristup gradivu i podatcima o njemu.
Osiguravanje dostupnosti odnosi se i na gradivo koje je predmet Aneksa D Ugovora o pitanjima sukcesije. U tom smislu jedna od mjera odnosi se na intenziviranje aktivnosti na dovršetku postupka sukcesije arhivskog gradiva koje se nalazi u državnim arhivima bivše SFRJ, kontinuiranom evidentiranju navedenog gradiva te omogućavanju mrežne dostupnosti podataka o njemu svim zainteresiranim korisnicima.
Ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva dr. sc. Dinko Čutura govorio je o sukcesiji arhivskog gradiva u svjetlu osiguravanja dostupnosti gradiva i podataka o njemu, a zamjenik ravnatelja dr. sc. Jozo Ivanović o arhivskom gradivu u digitalnom okruženju s osvrtom na dostupnost gradiva.
Predsjednik Hrvatskog arhivskog vijeća Darko Rubčić govorio je o ulozi arhivista i arhivske službe u provedbi Plana, a načelnica Sektora za arhive i digitalizaciju Ivana Prgin govorila je o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva. Moderatorica panel rasprave bila je predsjednica Hrvatskog arhivističkog društva dr. sc. Silvija Babić.
Nacionalni plan razvoja arhivske djelatnosti provodi se sukladno obvezi utvrđenoj Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima, a koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na svojoj sjednici održanoj 14. studenoga 2019. godine.
Pisane vijesti