Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj u četvrtak, 14. studenoga 2019. godine, donijela je Nacionalni plan razvoja arhivske djelatnosti za razdoblje od 2020. do 2025., sukladno obvezi utvrđenoj Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima, koji je Hrvatski sabor donio u lipnju 2018.
Rasprava vođena tijekom izrade i donošenja Zakona ukazala je na nužnost izrade plana razvoja kojim bi se definirale bitne potrebe arhivske djelatnosti kao što su: infrastrukturne pretpostavke i dovoljni kapaciteti, dostupnost gradiva i uspostava digitalnog arhiva, razvijenost i kvaliteta usluga koje se pružaju korisnicima te slijedom njih postavili strateški ciljevi koje je u srednjoročnom razdoblju potrebno ostvariti. Zastarjeli zakonodavni okvir s jedne strane i okruženje u kojem služba djeluje, tehnologijski znatno izmijenjeno u protekla dva desetljeća, zahtijevali su prilagodbu novim uvjetima i očekivanjima zajednice.
Radna skupina koju je imenovala ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek sastavljena od istaknutih stručnjaka iz područja arhivske djelatnosti, u suradnji s ostalim djelatnicima u arhivskim ustanovama te stručnim službama Ministarstva kulture, usuglasila je tekst Nacionalnog plana razvoja arhivske djelatnosti koji je na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću izrazito pozitivno prihvaćen bez zahtjeva za značajnijim izmjenama teksta.
Nacionalni plan razvoja arhivske djelatnosti podijeljen je u dva temeljna dijela. U prvom dijelu donosi se analiza postojećeg stanja u arhivskoj djelatnosti (vanjskog i unutrašnjeg okruženja) izrađena na temelju upitnika koji su ispunili svi državni arhivi, a u kojoj su izdvojeni osnovni elementi dostignutog stupnja razvoja. Drugi dio sadrži postavljene ključne strateške ciljeve i način njihova ostvarenja te plan aktivnosti koji konkretizira mjere i aktivnosti za njihovo ostvarenje u sljedećem razdoblju.
Analiza postojećeg stanja pružila je uvid u realno stanje arhivske službe te omogućila fokusiranje na dva glavna cilja: osiguranje pretpostavki za uspješno obavljanje arhivske djelatnosti te osiguranje dostupnosti i brzog pristupa arhivskom gradivu. Prvi cilj je usmjeren na infrastrukturne pretpostavke za obavljanje arhivske djelatnosti koje obuhvaćaju osiguranje prostora za dugoročno očuvanje gradiva, bez obzira na njegov oblik i nosač zapisa, prostora za javne usluge arhiva, osiguranje opreme za čuvanje gradiva u analognom obliku te potrebnu IK tehnologiju koja će osigurati nesmetanu pretvorbu gradiva u digitalni oblik i njegovo online korištenje te stvoriti pretpostavke za preuzimanje digitalnih i digitaliziranih sadržaja i njihovu pohranu kroz Centar dijeljenih usluga.
Drugi cilj usmjeren je na osiguranje dostupnosti arhivskog gradiva od njegovog nastanka i mogućnosti njegovog korištenja u različite svrhe i u raznim kontekstima. Novo arhivsko zakonodavstvo utvrdilo je ovakav zakonski okvir što će uz osiguranje redovitog preuzimanja arhivskog gradiva u arhiv i povećanje stupnja sređenosti gradiva u arhivima utjecati na njegovu dostupnost. Također, mogućnost pretvorbe arhivskog gradiva u digitalni oblik snažan je doprinos povećanju njegove vidljivosti, omogućavanju ponovnog korištenja te stvaranju novih usluga, a daljnji razvoj arhivskog informacijskog sustava i uključivanje državnih arhiva u Središnji sustav Digitalne kulturne baštine osigurat će mrežni pristup gradivu i podatcima o njemu.
Osiguravanje dostupnosti odnosi se i na gradivo koje je predmet Aneksa D Ugovora o pitanjima sukcesije. U tom smislu jedna od mjera odnosi se na intenziviranje aktivnosti na dovršetku postupka sukcesije arhivskog gradiva koje se nalazi u državnim arhivima bivše SFRJ, kontinuiranom evidentiranju navedenog gradiva te omogućavanju mrežne dostupnosti podataka o njemu svim zainteresiranim korisnicima.
Nacionalni plan razvoja arhivske djelatnosti stvara pretpostavke za izgradnju suvremene arhivske djelatnosti u Hrvatskoj u ozračju izazova 21. stoljeća. Njime će se omogućiti preobrazba arhivske službe u suvremeni javni servis te puna dostupnost i korištenje arhivskog gradiva i podataka o njemu bez obzira na oblik u kojem je gradivo nastalo ili mjestu na kojem se čuva. Ujedno će, kao glavni strateški dokument u području arhivske djelatnosti, poslužit i kao temelj za planiranje cjelovite financijske perspektive za iduće desetljeće te pripremu i provedbu projekata EU.
>>> Nacionalni plan razvoja arhivske djelatnosti za razdoblje od 2020. do 2025.
Pisane vijesti
