Foto: Krizmanić
Nakon završetka radova obnove palače Moise na otoku Cresu održana je primopredaja na kojoj su uz ministricu kulture dr. sc. Ninu Obuljen Koržinek prisustvovali državni tajnik Krešimir Partl i načelnica Sektora za programe i projekte Europske unije Anastazija Magaš Mesić,
zatim ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Tomislav Petric, gradonačelnik Grada Cresa Kristijan Jurjako, rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija i voditelj projekta pri Sveučilištu u Rijeci prof. dr. sc. Pero Lučin.
Ministrica kulture rekla je kako je projekt „Obnova palače Moise na otoku Cresu“ osmišljen u Ministarstvu kulture i pripremljen u okviru partnerskog projekta Ministarstva kulture, Europske komisije i Vijeća Europe: Joint Programme on the Integrated Rehabilitation Project Plan/ Survey on the Architectural and Archeological Heritage – IRPP/ SAAH, a u suradnji s vlasnikom palače – Gradom Cresom i budućim korisnikom – Sveučilištem u Rijeci.
Istaknuvši kako će obnovljena i revitalizirana palača Moise pridonijeti stvaranju novih radnih mjesta, boljoj kvaliteti obrazovanja za lokalno stanovništvo, razvoju selektivnih oblika turizma i produljenju turističke sezone u Cresu, ministrica je nadodala kako je u tom smislu Projekt ogledni „primjer gdje se obnovom vrijednog kulturnog dobra doprinosi društvenom i gospodarskom razvoju ne samo Grada Cresa već i cijelog otoka, pa i šire.“
Ministrica je podsjetila kako su tijekom radova pronađeni značajni nalazi poput kasnorenesansnih oslikanih stropnih drvenih pločica koje su po načinu ugradnje i oslikavanja za sada jedinstven nalaz na području Hrvatske, zidni oslici i drugi vrijedni nalazi koji su istraženi, dokumentirani, konzervirani i restaurirani te većim dijelom prezentirani u interijeru palače. „Radovima obnove palače Moise nije samo rehabilitirano i revalorizirano značajno kulturno dobro već su se stekle i nove važne spoznaje o povijesti palače i Grada Cresa“, rekla je ministrica.
Obnovljenu palaču Moise od izvođača radova „Ing-grad“ d.o.o. iz Zagreba preuzela je Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije kao potpisnik ugovora za izvođenje radova obnove, korisnik projekta Ministarstvo kulture, vlasnik palače Grad Cres i krajnji korisnik Sveučilište u Rijeci.
Palača Moise postat će Sveučilišni regionalni centar za cjeloživotno učenje, humanističke i društvene znanosti. Očekivani su rezultati projekta nova radna mjesta, bolja kvaliteta obrazovanja za lokalno stanovništvo, razvoj selektivnih oblika turizma i produljenje turističke sezone u Cresu.
Projekt u iznosu od 4,149.638,84 eura sufinanciran je kroz program IPA 2013 – komponenta pomoć u tranziciji i jačanje institucija, i to u omjeru 85 % EU sredstva, 15 % sredstava Ministarstva kulture. Projekt se provodi kroz tri ugovora (ugovor za radove obnove, ugovor za nadzor radova obnove i ugovor za opremu), a svečanom primopredajom obilježena je provedba ugovora za izvođenje radova cjelovite obnove palače Moise.
Palača Moise ima status pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra i upisana je u Registar kulturnih dobara RH pod brojem Z_3957. Palača je jedna od najvećih rezidencijalnih renesansnih građevina na jadranskoj obali s osebujnim arhitektonskim rješenjima triju dvorišta i tlocrtnom shemom s dva reprezentativna kata. Smještena u južnom dijelu srednjovjekovne gradske jezgre Grada Cresa, dominira nad okolnim skromnim dvokatnicama te u usitnjenoj urbanističkoj matrici povijesnoga grada. Opremljena je arhitektonskom plastikom iz lokalne kamenoklesarske radionice koja se formirala u vrijeme graditeljskog procvata renesansnoga Cresa. Građevina posjeduje za Cres jedinstveni primjer dvorišta s trijemom te zidane svodove u većem dijelu prizemlja.
Nalazi u Palači za sada su jedinstveni na našim prostorima, a palaču Petris-Moise u Cresu stavljaju u širi (europski) kontekst renesansne rezidencijalne arhitekture. Tek nakon istraživanja i radova obnove palača je prepoznata i u široj javnosti kao izuzetna građevina u kontekstu renesansne stambene arhitekture na istočnoj obali Jadrana, dok je zbog prethodne neistraženosti i velikih degradirajućih izmjena te značajne dotrajalosti smatrana tek skromnijim primjerom renesansne stambene gradnje slabije očuvane izvorne strukture.
Najave
