Arheološki lokalitet koji se u latinskim izvorima za hrvatsku povijest spominje u sintagmi ..ad basilicas pictas može se pratiti u različitim vremenskim rasponima koji su ostavili materijalne tragove od razdoblja antike do srednjeg vijeka.
Lokalitet je omeđen Ulicom Domovinskog rata, usjekom pruge na istoku i zapadu, neoklasicističkim zgradom vodovoda na sjeveru te vilom Antonijom na jugu. Kako se radi o gusto naseljenom području, lokalitet je tijekom vremena kao i prilikom različitih etapa izgradnje grada u više navrata devastiran.
Prva ozbiljnija istraživanja na ovom lokalitetu obavljena su u razdoblju 1953. – 1957., tako su 1954. godine otkriveni ostaci sjeverne bazilike s mozaicima, dok su 1956. – 1957. otkriveni ostaci zapadne bazilike. Za vrijeme istraživanja 1997. godine, potpuno je istražen i datiran lokalitet antičkog monumentalnog zdanja na kojem su podignute obje bazilike. Utvrđeno je kako je donja vremenska granica ovog arhitektonskog sklopa razdoblje cara Trajana 98. -117. što proizlazi iz nalaza novaca iz vremena cara Trajana, koji su pronađeni unutar zidova antičkog sklopa. Istraživanja iz 2011. godine pokazala su kako je moguće da je sam sklop
Ad basilicas pictas dio mnogo veće monumentalne antičke arhitekture te da se radi o ostatcima Dioklecijanovog amfiteatra 4. stoljeća u čijim se substrukcijama nalazi Dioklecijanov vodovod.
U vrijeme 5. – 6. stoljeća tu su podignute dvojne crkve (
basilicae geminae) od kojih je jedna martirij, a druga konfesionalna crkva s krstionicom. Crkve su bile ornamentirane raznobojnim mozaicima i mramornim oplatama, zbog čega su u povijesnim izvorima nazivane „šarene bazilike“. One su pak pregrađene u ranom srednjem vijeku o čemu svjedoče pronađeni dijelovi ranosrednjovjekovnog septuma, a nije isključeno niti da se njihovo zadnje preuređenje moglo dogoditi krajem 12. stoljeća kada je u njima održan iznimno značajan crkveni sabor.
Iz navedenog razvidno je kako arheološki lokalitet
Ad basilicas pictas ima svojstvo kulturnog dobra te je kao takav upisan u
Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – na listu zaštićenih kulturnih dobara.
Od 1996. godine investitori na lokaciji
Ad basilicas pictas planiraju izgradnju stambeno – poslovnog objekta zbog čega konzervatori i danas vode borbu za očuvanje tog vrijednog arheološkog lokaliteta koji je odlukom Gradskog poglavarstva Grada Splita građevno područje provedeno kroz različite prostorne planove. Različitim mjerama i intervencijama, od istraživanja, preko donošenja akata zaštite, do sudjelovanja u prilagođavanju prostorno planske i projektne dokumentacije različitih investitora i projektanata lokalitet je u potpunosti spašen, a njegova je prezentacija javnosti zajamčena.
Građevine koje su u prvim planovima i projektima ishodile blokovsku gradnju od devet katova s dvije etaže garaža i BRP 9800 m² koja bi se protezala i iznad zgrade neoklasicističkog vodovoda, korigirane su u Uredu državne uprave Splitsko dalmatinske županije, na veličinu dviju četverokatnica s BRP-om od 3558 m2.
DPU koji nije prihvaćen s ukupno devet katova od kojih su dvije etaže garaža od BRP 9800 m²
Korigirano na veličinu dviju četverokatnica bez dvije etaže garaža s BRP-om od 3558 m2
Predviđeno je da arheološki lokalitet bude prezentiran unutar poslovnog prostora u prizemlju, bit će slobodan od gradnje, otvoren i dostupan građanima, dok će građevina na njegovom južnom dijelu biti podignuta na stupovima 3,5 m iznad razine lokaliteta. Ujedno će se na lokalitetu uspostaviti režim zaštite i prezentacija nalaza, posebno raznobojnog luksuznog mozaika sjevernog broda. Korekcijom projekta gradnje omogućit će se i adicija ostalih dijelova lokaliteta, posebno onih pod ulicom Domovinskog rata gdje se nalazi arena amfiteatra Dioklecijanove palače.
Arheološko istraživanje i konzervacija nalaza još su u tijeku, a do sada su pronađeni luksuzni mozaici sjevernog broda bazilike kojima predstoji konzervacija. Izrada projekta prezentacije lokaliteta je u tijeku i još nije zaprimljena. Izgled objekta nije predmetom konzervatorskih uvjeta, već je sastavni dio dokumentacije koja je u proceduri u Uredu državne uprave Splitsko dalmatinske županije, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinskopravne poslove, Odsjeka za prostorno uređenje i zaštitu okoliša.
U ovom dugotrajnom postupku treba istaknuti požrtvovni rad konzervatora splitskog Odjela, posebno arheologinje Dubravke Čerine koja je od samog početka radova golemim doprinosom branila lokalitet, arheologe Silvu Kukoć i Sašu Denegrija, koji su velik obol dali i u borbi za očuvanje nastavka lokaliteta pod ulicom Domovinskog rata kada je zaustavljeno izvođenje pristupnih rampi Centra Small Mall čija bi gradnja nepovratno oštetila amfiteatar i akvedukt Dioklecijanove palače. Zahvalnost lokalitet duguje i brojnim konzervatorima koji su kroz više od dva desetljeća uložili maksimalne napore za očuvanje ovog iznimno značajnog spomenika grada Splita.
>>> Za više informacija o arheološkim istraživanjima i projektima izgradnje na poveznici.
Najave
