Na 11. sjednici Hrvatskoga sabora u petak, 8. veljače 2019. godine usvojen je Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.
Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske te druga pitanja od značenja za obavljanje knjižnične djelatnosti.
Cilj Zakona je stvoriti pretpostavke za razvoj temeljnih i inovativnih knjižničnih usluga. Omogućit će ostvarenje kulturne, obrazovne, informacijske i ine potrebe stvarnih i potencijalnih korisnika knjižnica u suvremenom okruženju kroz tri mjere: sustavnim osiguranjem jednakopravnog i slobodnog pristupa informacijskim izvorima, korištenjem knjižničnih usluga u digitalnom okruženju (online knjižnične usluge), osnutak i upravljanja repozitorijima digitalne građe te osposobljavanjem korisnika za korištenje svih vrsta izvora.
Stvara se temelj za razvoj i širenje mreže knjižnica, ne samo otvaranjem samostalnih knjižnica, već i pokretnih knjižnica te knjižničnih usluga temeljenih na novim tehnologijama s ciljem njihove ravnomjerne dostupnosti svim građanima Republike Hrvatske.
Zakon osigurava kvalitetnu osnovu za funkcionalno i teritorijalno povezane izvore i usluge u sustavu, koordinaciju sustava u svrhu ponude optimalnih usluga svim skupinama korisnika, uz racionalno i svrhovito trošenje sredstava, očuvanje knjižnične kulturne i znanstvene baštine, uspostavljanje jedinstvenog sustava za praćenje kvalitete knjižničnih usluga i jedinstveno financiranje matične djelatnosti za sve podsustave.
Nadalje, u cilju funkcionalnog povezivanja izvora i usluga u nacionalnom knjižničnom sustavu, postići će se osiguravanje transparentnosti i vidljivosti podataka o informacijskim izvorima u hrvatskim knjižnicama nacionalno i globalno, slijedom suvremenih spoznaja i pristupa u bibliografskoj i sadržajnoj obradi građe.
Zakon stvara pretpostavke za jačanje djelatnosti i nadležnosti krovne institucije hrvatskog knjižničnog sustava, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Uređuju se zadaće Hrvatske knjižnice za slijepe, kao središnje javne ustanove od interesa za Republiku Hrvatsku koja proizvodi i nabavlja knjižničnu građu u pristupačnim formatima za potrebe osoba koje ne mogu čitati standardni tisak
Novina je također da će Vlade Republike Hrvatske donijeti Nacionalni plan razvoja knjižnične djelatnosti.
Osigurat će optimalizaciju sustava obveznog primjerka, kako analognog tako i digitalnog te sustavno osiguravanje pohrane, dostupnosti, trajne čitljivosti, ponovne uporabivosti i dugoročne zaštite analogne i digitalne knjižnične građe nastale digitalizacijom knjižničnog kulturnog dobra ili digitalno rađene u sklopu programa nacionalne e-nakladničke produkcije te dostupnost podataka o ukupnoj nacionalnoj nakladničkoj produkciji.
U Zakonu je novina stvaranje okvira za unapređenje upravljanja knjižničnim kulturnim dobrom. Sva knjižnična građa objavljena do 1850. godine, s pripadajućim katalozima te sva rukopisna građa javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba kojima su osnivači Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u njihovom pretežitom vlasništvu, odredbom ovog Prijedloga Zakona, dobiva status kulturnog dobra. Određuje se status kulturnog dobra za Zbirku Croatica.
Nadalje, kako bi se sustavno pratila knjižnična djelatnost na različitim razinama (institucionalnoj, lokalnoj/regionalnoj, nacionalnoj te unutar pojedinih podsustava), Zakon propisuje uvođenje jedinstvenog sustava prikupljanja statističkih podataka i sustava pokazatelja za utvrđivanje uspješnosti poslovanja.
U cilju osiguranja ravnomjernih infrastrukturnih pretpostavki za obavljanje knjižnične djelatnosti (prostor, pravni okvir, stručni djelatnici, knjižnična građa te oprema i informacijska infrastrukturu), Zakonom se propisuju uvjeti za osnivanje knjižnica i obavljanje knjižnične djelatnosti te utvrđuju podzakonski akti i načini financiranja djelatnosti.
Zakon ističe važnost rada stručnih knjižničarskih djelatnika, a podzakonskim aktima će osigurati kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu (temeljna znanja i vještine koje se stječu putem sveučilišnih obrazovnih programa, načini stjecanja stručnih i viših stručnih zvanja).
Najave
