U povodu obilježavanja 40. obljetnice upisa povijesne jezgre grada Dubrovnika na Popis svjetske baštine i 10. obljetnice Feste sv. Vlaha na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva održana je konferencija u petak, 1. veljače u Amfiteatru sveučilišnog Kampusa.
Obilježavajući ta dva vrlo značajna događaja, koja se uz ostale obljetnice u 2019. godini može svesti pod zajednički naziv „Dubrovnik slavi baštinu“, konferenciju su priredili Ministarstvo kulture i Grad Dubrovnik u suorganizaciji Dubrovačko-neretvanske županije i Sveučilišta u Dubrovniku.
Prilikom službenog otvaranja konferencije prisutnima su se obratili predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, direktor za kulturu i urgentna stanja UNESCO-a Lazare Eloundou, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Mate Franković.
FOTO: GRAD DUBROVNIK
Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je kako Hrvatska kao mediteranska i srednjoeuropska država posjeduje brojna, ali i raznovrsna kulturna i prirodna dobra. „Takav karakter baštine prepoznat je već prilikom uvrštenja na UNESCO-ove popise, a danas s ponosom obilježavamo 40. obljetnicu upisa Staroga grada Dubrovnika na Popis svjetske baštine i 10. obljetnicu upisa Feste Svetog Vlaha na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva te se spominjemo bogate povijesti i goleme kulturne i umjetničke tradicije koja svojim razmjerima i značenjem nerijetko nadrasta nacionalne povijesti mnogo većih zemalja.“
Istaknuvši kako Dubrovnik sa svojom političkom i kulturnom poviješću zauzima privilegirano, gotovo mitsko mjesto u hrvatskoj nacionalnoj tradiciji, premijer je rekao kako se zaštitom fenomena nematerijalne kulturne baštine čuva tradicija, ali i stvaraju preduvjeti za gospodarskom valorizacijom naših kulturnih i povijesnih posebnosti. Podsjetio je i na 27 dobara upisanih na UNESCO-ove popise materijalne i nematerijalne baštine, koja, kako je rekao, svjedoče o brizi hrvatskih stručnih službi na području očuvanja kulturnih dobara, a mladim naraštajima pružaju poticaj za očuvanje i promicanje kulturne i prirodne baštine u budućnosti.
Ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek podsjetila je kako je Dubrovnik u svojoj povijesti, kao i mnogi drugi povijesni gradovi i države, proživljavao razdoblja velikih uspona, ali i teških kriza, ratova, bolesti i prirodnih nepogoda. Istaknula je kako je upravo u godini upisa na UNESCO-ov popis Dubrovnik pogodio razorni potres, a dvanaest godina kasnije Grad i njegovi građani proživjeli su u Domovinskom ratu najteža razaranja u svojoj povijesti. „I u dobrim i u teškim vremenima – duh, kultura, privrženost domu i domovini, osjećaj za mjeru, izdizanje javnog nad privatnim interesima – bili su poticaj Dubrovčanima da grade i čuvaju svoju materijalnu i nematerijalnu baštinu, da stvore tu ljepotu koja nosi epitet univerzalne vrijednosti“, rekla je ministrica.
Istaknuvši iznimno zadovoljstvo što se uz obljetnicu upisa grada Dubrovnika na UNESCO-ov popis kulturne baštine obilježava i deseta obljetnica upisa Feste svetog Vlaha na Popis nematerijalne baštine, ministrica je rekla kako je„upravo taj suživot materijalnog i nematerijalnog naslijeđa koji se u Dubrovniku na najbolji način može doživjeti baš u danima oko Feste svetog Vlaha ono što nas čini toliko posebnima i toliko ponosnima na bogatstvo koje smo uspjeli sačuvati.“
Ministrica je podsjetila i kako je u posljednjih četrdeset godina upisano deset dobara na Popis svjetske baštine i 17 fenomena na Popis nematerijalne baštine te istaknula kako se konzervatorsko-restauratorska služba kontinuirano razvija, a posebno je istaknula i angažmane na poslijeratnoj obnovi u svim ratom pogođenim područjima Republike Hrvatske.
Gradonačelnik Mato Franković svojim je obraćanjem podsjetio da je Dubrovnik članom UNESCO-ove obitelji postao na 3. zasjedanju Odbora za svjetsku baštinu održanom u Egiptu u listopadu 1979. godine.
„U istoj godini u kojoj je na uskršnje jutro njegove palače, ulice i trgove zatresao razoran potres, ne prvi i ne najpogubniji u njegovoj dugoj povijesti. A samo 12 godina poslije, braneći se od napada agresora u Domovinskom ratu, Dubrovnik se ponovo našao u neposrednoj ugrozi. Najveća razaranja grad je pretrpio na blagdan sv. Nikole, 6. prosinca 1991. godine“, rekao je gradonačelnik.
Konferencija ugošćuje brojne UNESCO-ove inozemne i domaće stručnjake, a njen radni dio podijeljen je na tri tematske cjeline: „Kulturna baština u opasnosti i poslijeratna obnova“, „Održivo upravljanje i povijesna jezgra Dubrovnika – 40 godina poslije“ te „Festa svetoga Vlaha i provedba Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine“.
U povodu obilježavanja UNESCO-ovih obljetnica 1. veljače uvečer Grad Dubrovnik, Dubrovačke ljetne igre i Dubrovački simfonijski orkestar te Hotel Rixos Libertas organiziraju Operu Galu, svečani koncert u Kongresnoj dvorani Hotela Rixos Libertas.
Najave
