KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O HRT-u

 Kako će se provoditi Javna rasprava
 
Danom objave Nacrta prijedloga zakona na mrežnim stranicama Ministarstva kulture započinje javna rasprava koja će trajati 30 dana. Ministarstvo kulture će zaprimati sve pisane komentare i prijedloge na  e-mail: kristina.vlasicek-novoselec@min-kulture.hr te na adresu Ministarstvo kulture, Uprava za normativne i upravno-pravne poslove, Runjaninova 2, 10 000 Zagreb.
 
Ministarstvo kulture će na svojim mrežnim stranicama objavljivati i najave okruglih stolova i javnih rasprava koje će organizirati pojedine udruge i/ili institucije.
 
Ministarstvo kulture poziva sve zainteresirane da se uključe u javnu raspravu, da pošalju svoje komentare na tekst Nacrta zakona, a posebno vezano uz pitanja oko kojih Radna skupina nije postigla konsenzus.
  

1. Zašto se donosi novi Zakon o HRT-u?
 
Zakon o HRT-u potrebno je uskladiti u procesu usklađenja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije u pregovaračkom poglavlju 8. Zaštita tržišnog natjecanja. Zahtjevi koji proizlaze iz potrebe usklađenja Zakona o HRT-u s pravilima o državnim potporama su sljedeći:
 
  • HRT-u kao javnoj televiziji koja prima pristojbu povjereno je ispunjavanje obveze javnih usluga, koje moraju biti jasno određene od strane države.  U tom smislu, Nacrt prijedloga zakona koji se stavlja na javnu raspravu sadrži preciznije definicije javne usluge, te se isto tako uvodi Ugovor koji bi potpisivali HRT i Vlada RH, a koji bi precizno definirao opseg i potrebna financijska sredstva za ostvarenje zadanih ugovornih obveza na razdoblje od pet godina. Ugovor će detaljno definirati ciljeve i način njihove realizacije te visinu državne potpore (pristojbe) za čitavo razdoblje ugovora. Potpisom ugovora uprava HRT-a preuzima sve ugovorom definirane obveze.
  • Unaprijed, na nepristran i transparentan način, potrebno je utvrditi mjerila za izračunavanje iznosa naknade za javne usluge HRT-a, kako bi se izbjeglo davanje moguće gospodarske prednosti HRT-u kao poduzetniku u odnosu na druge konkurentske poduzetnike. Naknada HRT-u ne smije premašivati iznos nužan za pokrivanje svih ili dijela troškova nastalih ispunjavanjem obveza javnih usluga, uzimajući u obzir relevantne prihode i razumnu dobit.
  • Treba se riješiti  pitanje dvostrukog financiranja HRT-a, onog po osnovi pristojbe i komercijalnih aktivnosti (oglašavanje i dr.). Svaka država članica EU ima pravo sama definirati mogućnost nastupa javnog poduzetnika (u našem slučaju HRT-a) i na komercijalnom tržištu uz uvjet da osigura lojalnu konkurenciju između javnog i privatnih (komercijalne televizije) poduzetnika. U tom slučaju javni je poduzetnik dužan uvesti dvostruko knjigovodstvo i ne smije sredstva iz državne potpore koristiti u tržišnoj utakmici.
  • Treba uvesti nadzorno tijelo koje u ime javnosti kontrolira HRT u izvršavanju preuzetih ugovornih obveza što osim programskih sadržaja uključuje i poslovanje.
 
Uvođenje Nadzornog odbora, dovelo je do potrebe preciznog definiranja odnosa dvaju tijela nadzora (Programskog vijeća i Nadzornog odbora) pa se s tim u svezi na javnu raspravu stavlja prijedlog koji uključuje drugačiji način izbora članova Programskog vijeća, alternative za način izbora (i broj) članova Nadzornog odbora te se predlaže raspodjela ovlasti između ovih dvaju tijela na način da bi Nadzorni odbor u prvom redu nadzirao financijsko poslovanje, a Programsko vijeće bi nadziralo ispunjenje programskih zadaća i nadzor nad provedbom Ugovora. Nadzorni odbor bi birao Glavnog ravnatelja (uz mišljenje Programskog vijeća), a Programsko vijeće bi biralo glavne urednike (na prijedlog glavnog ravnatelja i uz mišljenje urednika i novinara).
 
Strategija prelaska s analognog na digitalno emitiranje televizijskih programa u RH
 
Novi Zakon o HRT-u osigurat će HRT-u mogućnost pokretanja jednog ili više specijaliziranih kanala u prvom ili drugom multipleksu, a sukladno planovima i Strategiji prelaska s analognog na digitalno emitiranje televizijskih programa u RH te rezultatima javne rasprave.
 
2. Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom
 
  • usklađuju se odredbe Zakona s pravilima o državnim potporama,
  • određuje se djelatnost HRT-a kao javne televizije i radija koja obavljaproizvodnju radijskog, audiovizualnog i multimedijskog programa, glazbenu proizvodnju, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga, multimedijskih usluga i usluga elektroničkih publikacija kao javnih usluga,
  • definira se komercijalna djelatnost koju HRT može obavljati,
  • propisuju se programska načela kojih se HRT mora pridržavati,
  • utvrđuje se definicija sadržaja i funkcija javnih usluga HRT-a. Javne usluge HRT-a sadrže programske obveze HRT-a koje ispunjavaju demokratske, socijalne i kulturne potrebe hrvatskog društva, jamče pluralizam, uključujući kulturnu i jezičnu raznolikost, te su taksativno pobrojane u Zakonu,
  • uređuje se sadržaj i postupak utvrđivanja ugovora o programskim obvezama HRT-a koji se sklapa između HRT-a i Vijeća za elektroničke medije na vrijeme od pet godina,
  • uređuju se postupak izbora i djelokrug tijela HRT-a, glavnog ravnatelja, Nadzornog odbora i Programskog vijeća HRT-a,
  • uređuju se sredstva za rad HRT-a, koja obuhvaćaju javne i komercijalne prihode, te plaćanje mjesečne pristojbe, promidžba, način korištenja javnih i komercijalnih prihoda, vođenje odvojenog računovodstva,
  • propisuje se sadržaj Statuta kao općeg akta HRT-a kojim se napose uređuje unutarnje ustrojstvo HRT, kao i uvjeti za imenovanje ravnatelja ustrojbenih jedinica, glavnih i drugih urednika,
  • uređuje se nadzor nad radom HRT-a koji obavlja Vijeće za elektroničke medije u dijelu koji se odnosi na poštivanje Zakona o elektroničkim medijima i Zakona o HRT-u, posebno u dijelu koji se odnosi na pravila o državnim potporama za javne radiodifuzijske usluge. Nadzor nad zakonitošću rada HRT-a obavljaju nadležna tijela državne uprave i Državni ured za reviziju u pogledu financijskog poslovanja,
  • prekršajnim odredbama propisuje se odgovornost HRT-a za kršenje odredbi Zakona te prekršajna odgovornost drugih fizičkih i pravnih osoba u odnosu na obvezu plaćanja mjesečne pristojbe,
  • prijelaznim i završnim odredbama propisuju se rokovi za provođenje pojedinih zakonskih odredbi, kao i rok za usklađenje rada i poslovanja HRT-a sa odredbama Zakona,
  • usklađuju se terminološki odredbe Zakona sa novim Zakonom o elektroničkim medijima.
 
3. Kako je utvrđen tekst Nacrta prijedloga zakona
 
Ministarstvo kulture je sastavilo Radnu skupinu koju su činili predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, Hrvatske radiotelevizije, Vijeća za elektroničke medije, Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije, Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, NUT- Nacionalne udruga televizija, HURIN - Hrvatske udruge radija i novina, Hrvatskog novinarskog društva, Hrvatske glazbene unije, Hrvatske udruge producenata, Društva hrvatskih filmskih redatelja, članovi radne skupine za pregovaračka poglavlja 8. i 10. te neovisni stručnjaci.
 
Radna skupina je održala četiri sastanka.
 
Radna skupina je postigla konsenzus oko velikog broja pitanja uz napomenu kako nije postignut konsenzus oko nekoliko važnih pitanja:
  • specijalizirani televizijski programski kanali (broj i sadržaj, te posebno pitanje je li uopće sadržaj kanala potrebno uređivati Zakonom ili Ugovorom), (čl. 3. )
  • definicija i sadržaj javne usluge, (čl.9. )
  • kvote za europska djela, djela neovisnih proizvođača i hrvatsku glazbu, (čl. 10.,11. i 12.)
  • postupak izrade Ugovora te pitanje potpisnika (Vlada ili Vijeće za elektroničke medije)
  • tijela HRT-a (nadzor i upravljanje, čl. 17. do 26.) Radna skupina je raspravila nekoliko verzija Nacrta zakona, ali se nije postigao konsenzus oko načina izbora članova Programskog vijeća (u Saboru ili izravno) te se nije postigao konsenzus oko načina izbora glavnog ravnatelja (bira li ga Nadzorni odbor ili Programsko vijeće) i s tim u vezi raspodjela ovlasti između ovih dvaju tijela;
  • uvođenje povjerenika za korisnike usluga HRT-a, čl. 32.
  • mogućnost da se ovim Zakonom uvede obveza izdvajanja određenog postotka od pristojbe za Hrvatski audiovizualni centar čl. 34.
  • trajanje promidžbenih poruka čl. 37.
  • pravni položaj radnika i pravo na štrajk čl. 42.
  • nadzor nad radom čl. 43. i 44.
 
Kalendar događanja:
 
Na ovom mjestu Ministarstvo kulture će najaviti okrugle stolove koji budu organizirani tijekom trajanja javne rasprave:
 
  • Medijski utorak,  30.03. 2010. u 18:00 sati u prostorijama Kluba HDPIO (www.hdpio.hr) u Ilici 42 u dvorištu
  • Danas i sutra javne televizije i radija, Novinarski dom, srijeda, 31.03. 2010. u 17:00 sati http://www.hnd.hr/hr/izdvojeno/show/63357
  • Javna rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona o HRT-u održat će se u organizaciji Samostalnog sindikata radnika HRT-a na HRT-u dana 14. travnja 2010. godine u 10 sati.
  • Javna rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona o HRT-u u organizaciji  glazbeničkih udruga u kulturi održat će se 20. travnja 2010. godine u 13 sati u muzeju Mimara.
  • Predstavljanje rezultata znanstvenog istraživanja sadržaja središnjih informativnih emisija HTV-a, Nove TV i RTL-a održat će se 20. travnja 2010. godine u 10 sati u Matici hrvatskoj, Zagreb, Ulica Matice hrvatske 2(Rezultate istraživanja će prezentirati dr.sc. Viktorija Car, FPZ)
  • Okrugli stol pod nazivom "Javna ili državna radiotelevizija? (prilog javnoj raspravi o Nacrtu prijedloga Zakona o HRT-u)" održat će se 26. travnja 2010. godine s početkom u 18.00 sati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Ivana Lučića 3, u organizaciji Kluba studenata Filozofskog fakulteta.
  • Društvo hrvatskih filmskih redatelja u suradnji s Hrvatskom udrugom producenata (HRUP), Hrvatskom udrugom nezavisnih televizijskih producenata (HUNTVP) i Hrvatskim novinarskim društvom (HND) ima izuzetnu čast pozvati Vas na tribinu pod nazivom “ZAKON O HRT-u: SUMRAK DOMAĆEG PROGRAMA" u petak, 23. travnja 2010. s početkom u 12 sati u prostorijama Hrvatskog novinarskog doma u Zagrebu, Perkovčeva 2
Danom objave Nacrta prijedloga zakona o HRT-u na web stranici Ministarstva kulture, započela je javna rasprava koja je trajala 30 dana, od 01. do 30. travnja 2010. godine. U tom razdoblju Ministarstvo kulture je zaprimilo preko 40 prijedloga i mišljenja fizičkih i pravnih osoba, udruga civilnog društva, vezanih uz objavljeni prijedlog zakonskog teksta. Također, predstavnici Ministarstva kulture odazvali su se svim pozivima za sudjelovanje na javnim raspravama koje su održavane u organizaciji zainteresiranih strukovnih udruga i drugih institucija (Hrvatsko novinarsko društvo, studentske udruge, udruge neovisnih producenata, glazbeničke udruge, udruge filmskih djelatnika, Sindikat djelatnika HRT-a itd.). U tijeku je izrada teksta Nacrta prijedloga zakona o HRT-u koji će biti upućen Europskoj komisiji radi davanja stručnog mišljenja. Nakon primitka mišljenja Europske komisije, tekst Nacrta uputit će se u zakonodavnu proceduru na prvo čitanje.