Trodnevno savjetovanje hrvatskih arhivista počelo je sa središnjom temom „Privatno arhivsko gradivo i koncept sveobuhvatnog arhiva" u srijedu, 24. listopada 2018. godine, a tom je prigodom izaslanik ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek državni tajnik Ivica Poljičak istaknuo da su u pripremi veliki projekt digitalizacije kulturne baštine i izrada Nacionalnog plana razvoja arhivske djelatnosti.
Istaknuvši kako arhive treba pripremiti za funkcioniranje u digitalnom dobu s gradivom kojeg će biti sve više, državni tajnik Poljičak naglasio je kako je projekt digitalizacije kulturne baštine širi od same arhivske djelatnosti, a uključuje arhive, knjižnice, muzeje i dio kulturne baštine koji se odnosi na konzervatorske odjele. Kao cilj je istaknuo pretvorbu Hrvatske bogate kulturne baštine iz analognog u digitalni oblik, pri čemu bi se stvorio jedan središnji informacijski sustav koji bi bio dostupan građanima Hrvatske kao krajnjim korisnicima, ali i cijeloj Europi.
„Projekt ćemo financirati iz sredstava Europske unije i njegova realizacija u prvoj fazi bi trebala završiti do 2021. godine. Do tada bismo digitalizirali značajan dio arhivskog gradiva, tu u prvom redu mislimo na ovaj dio kulturne baštine koji je prvorazredan, ali bi digitalizirali i dio koji se odnosi na filmsko gradivo. Pri tome govorimo o starim filmovima koji su još uvijek na celuloidnoj vrpci. Vrijednost projekta je 78 milijuna kuna", rekao je državni tajnik Poljičak.
Kako je rekao ravnatelj domaćina savjetovanja, osječkog Državnog arhiva Dražen Kušen, na savjetovanju je 200 sudionika iz svih područnih arhiva te djelatnika u pismohranama stvaratelja i posjednika arhivskog i dokumentarnoga gradiva izvan arhiva. „Sudjeluju i stručnjaci iz susjednih zemalja Austrije, BiH, Slovenije, Italije i Srbije, te izlagači tehnike, proizvoda i usluga arhiviranja", rekao je Kušen.
Središnja tema savjetovanja izabrana je kako bi se, objasnila je predsjednica Hrvatskog arhivističkog društva Silvija Babić, apostrofirala „tema privatnog arhivskog gradiva pritom ne misleći samo na privatne zbirke, nego na gradivo koje stvaraju privatni stvaratelji". To osim fizičkih osoba mogu biti i privatna trgovačka društva, vjerske zajednice, civilne udruge, a tu su i arhivi političkih stranaka, dodala je. (MK/Hina)
Najave
