U sklopu programa Ruksak (pun) kulture radionica
Kulturpunktov vodič kroz suvremenu umjetnost gostovala je 23. travnja 2018. u Srednjoj školi Čakovec u Čakovcu. Na radionici je prisustvovalo 16 učenika i učenica 3. i 4. razreda, uz pratnju njihove profesorice likovne kulture Marte Horvat. Predavački dio vodio je kustos i voditelj velikogoričke Galerije Galženica Klaudio Štefančić, a u praktičnom dijelu mu je asistirao Lujo Parežanin.
Radionica
Kulturpunktov vodič kroz suvremenu umjetnost osmišljena je na temelju iskustva u provedbi programa
Kulturpunktova novinarska školica koju udruga Kurziv provodi i razvija od 2009. godine. Na strukturiranju programa, oblikovanju građe i pripremi materijala, zajednički su radili Ivana Pejić i Lujo Parežanin, novinari portala Kulturpunkt.hr te Klaudio Štefančić, voditelj galerije Galženica u Velikoj Gorici i predavač u
Kulturpunktovoj novinarskoj školici.
Program je strukturiran na način da okoristi dva segmenta programa Školice – predavanje i praktičan rad kroz tri školska sata. U sklopu programa učenici su, u predavačkom dijelu, uvedeni u osnovne konceptualne probleme i pitanja koja postavlja suvremena umjetnost, da bi potom, u praktičnom dijelu, radili na primjeni novostečenih znanja u interpretaciji reprezentativnih suvremeno-umjetničkih djela. Važno je naglasiti da iako predavački dio ima karakteristike
ex katedra prezentacije građe, istodobno se koriste i interaktivne strategije u namjeri da se što bolje i adekvatnije pristupi ciljanoj publici, vodeći računa o razini njihova znanja i razumijevanja predmetne građe, približavajući im temu na što zanimljiviji način kako bi zaista i razumjeli ono s čim ih se želi upoznati i što im se želi približiti.
U predavačkom se dijelu Štefančić fokusirao na specifičan odnos suvremene umjetnosti prema pitanju razgraničenja umjetničkog i neumjetničkog, naglašavajući pritom novost tog odnosa naspram dotadašnjeg razvoja umjetnosti. Koristeći se jednostavnim i razumljivim primjerima koje je donio na radionicu, poput usporedbe kamena i elementa apstraktne skulpture, Štefančić je na komunikativan način školarce uspio potaknuti na promišljanje pitanja forme umjetničkog djela, autorstva, estetske vrijednosti, institucionalizacije umjetnosti i sl. To se pokazalo posebno vrijednim jer su čakovečki školarci u diskusijskom dijelu nakon predavanja redom isticali nepristupačnost umjetničkih sadržaja kao nedostatak svoje svakodnevice. Uspjeh radionice očitovao se u tome da je kod učenika s ograničenim kontaktom sa suvremenom umjetnošću uspjela razviti vrlo spretno snalaženje u njezinim osnovnim kategorijama, pokazavši da je i minimalan poticaj ovakvoga tipa dovoljan za razvoj "čitateljskih" kompetencija u školaraca.
