Na 42. zasjedanju Odbora za svjetsku baštinu (https://whc.unesco.org/en/sessions/42com/), koje se održava u Manami, Bahrein, od 24. lipnja do 4. srpnja 2018. godine sudjelovalo je i hrvatsko izaslanstvo: Davor Trupković, pomoćnik ministrice i Rut Carek, glavna tajnica Hrvatskog povjerenstva za UNESCO i voditeljica Službe za UNESCO.
Najvažnije točke o kojima se raspravljalo odnosile su se na Dubrovnik, Stećke-srednjovjekovne nadgrobne spomenike i Nacionalni park Plitvička jezera.
Ministarstvo kulture je u proteklom razdoblju koordiniralo s Gradom Dubrovnikom i njegovim službama izradu cijelog niza stručnih podloga i dokumenata koji su sastavni dio cjelovitog Izvješća koje Ministarstvo kulture dostavilo radnim tijelima UNESCO-a uoči zasjedanja u Bahreinu. Na zasjedanju Odbora za svjetsku baštinu usvojena je 28. lipnja Odluka o Stanju konzervacije Starog Grada Dubrovnika u kojoj je navedeno da je Odbor zapazio pozitivne korake za popravak neprimjerenih intervencija na zidinama Staroga grada Dubrovnika tijekom 50-tih i 60-tih godina 20. stoljeća te primio informaciju o završetku pripremne faze izrade Plana upravljanja.
Sukladno ICOMOS-ovim smjernicama Odbor je preporučio što hitniju izradu Plana upravljanja dobrom i kontaktnom zonom zajedno s izradom strategije turizma i upravljanja kruzerskim turizmom. Predmetna strategija turizma Grada Dubrovnika završena je i usvojena na Gradskom vijeću neposredno prije samog 42. zasjedanja Odbora, o čemu je Ministarstvo kulture izvijestilo Centar za svjetsku baštinu. Odbor za svjetsku baštinu navodi da je sustav kanalizacije potrebno analizirati kroz projekt i eventualnu izradu Studije utjecaja na okoliš (HIA).
Nastavno na planove vezane uz izgradnju golf terena na Srđu, Odbor smatra da je projekt potrebno u cijelosti uskladiti s HIA-om te osigurati udaljenost golf terena najmanje 50 metara od ruba Srđa. Odbor za svjetsku baštinu pozdravio je odluku o zaustavljanju projekta Komarda te odgodi gradnje projekta Bosanka 2, gdje će daljnja eventualna mogućnost gradnje biti preispitana kroz HIA-u.
Nakon posjete Monitoring misije gradu Dubrovniku u studenom 2015. godine, a tijekom koje se raspravljalo o mogućem proširenju kontaktne zone, osnovana je Radna skupina koja je izradila prijedlog proširenja kontaktne zone kako bi se osigurala učinkovita zaštita i upravljanje kulturnim dobrom. Svjesni svih izazova u upravljanju kulturnim dobrom na Popisu svjetske baštine Ministarstvo kulture je sa svojim stručnim službama i cijelim timom stručnjaka zajedno s Gradom Dubrovnikom tijekom 2017. i 2018. godine radilo na izradi cjelovite dokumentacije buduće kontaktne zone koja je smanjena od prvotnog prijedloga reaktivne monitoring misije.
Temeljem izrađenih brojnih interdisciplinarnih podloga te analiza stanja utjecaja na baštinu, radna tijela UNESCO-a prihvatila su stručnu argumentaciju i metodološki okvir koji je Republika Hrvatska primijenila pri izradi sveobuhvatne tražene dokumentacije, te dala pozitivnu preporuku Odboru za svjetsku baštinu da prihvati predloženo proširenje kontaktne zone, što je Odbor i usvojio 2. srpnja 2018. godine.
Na zasjedanju Odbora za svjetsku baštinu usvojena je i odluka o predloženim koracima o stanju konzervacije dobra Stećci-srednjovjekovni nadgrobni spomenici, koji su uspješno upisani kao multinacionalna nominacija na UNESCO-ov Popis 2016. godine.
Nastavno na preporuke Monitoring misije koja je 2017. godine posjetila Plitvička jezera, na ovom zasjedanju Odbora prihvaćena je i odluka o stanju konzervacije i daljnjim smjernicama koje Republika Hrvatska mora poduzeti za sustavnu zaštitu iznimnih univerzalnih vrijednosti područja NP Plitvička jezera.
Najave
