Otvorena izložba "Šezdesete u Hrvatskoj: Mit i stvarnost"

U zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt u četvrtak, 26. travnja 2018. godine, otvorena je izložba "Šezdesete u Hrvatskoj: Mit i stvarnost", koja predstavlja središnji ovogodišnji projekt tog muzeja. 

Izložbu je otvorio državni tajnik dr. sc. Ivica Poljičak, izaslanik ministrice kulture dr. sc. Nine Obuljen Koržinek, istaknuvši kako će se to vrijeme pamtiti po postignućima čiji se snažni utjecaji osjećaju još danas, ali i po crnim mrljama kada su u pitanju ljudske slobode. "Bilo je to i vrijeme u kojemu se intenzivno živjelo, više smo bili okrenuti jedni drugima, a manje uređajima. Izložba će nam omogućiti da uspostavimo emociju s tim razdobljem, a emocija je ono što će obilježiti izložbu", rekao je državni tajnik.

Nadodao je i kako izložba „Šezdesete u Hrvatskoj – mit i stvarnost“ predstavlja do sada "najcjelovitiji prikaz hrvatske kulture, umjetnosti, arhitekture, fotografije, dizajna, književnosti, filma, glazbe i kazališta u razdoblju od 1958. do 1971. godine, prijelomnog razdoblja nakon Drugog svjetskog rata u kojem su nastajala vrhunska umjetnička djela i umjetnički pokreti koju su Hrvatsku u nekim područjima svrstali na kartu europske, pa i svjetske umjetnosti, a Zagreb oblikovali u kozmopolitsku metropolu koja je postala zanimljivo središte moderne umjetnosti cijele regije". 
  
Izložba je postavljena u 12 dvorana Muzeja, na više od tisuću četvornih metara, a ima i više od tisuću eksponata posuđenih iz 62 institucije iz pet zemalja i od 84 privatna posuditelja. Na tom višegodišnjem projektu radilo je ukupno oko dvije stotine ljudi.

Autor koncepta izložbe Zvonko Maković kaže da mu je bilo zanimljivo prikazati koliko šezdesete dijametralno suprotne današnjem vremenu. "Sada neprestano govorimo o krizi, depresiji, stresu i pomanjkanju energije, a šezdesete su bile optimistične, vjerovalo se da je moguće ostvariti nemoguće, nije se recikliralo, nego bilo inovativno", ustvrdio je.

"Šezdesete su bile prekretnica, tada su se mijenjale društvene paradigme, bilo je to doba obnove i početka novog svijeta kojega živimo i danas", rekao je ravnatelj MUO-a Miroslav Gašparović. Izrazio je nadu da će izložba obilježiti ovo ljeto "i da ćemo otkriti je li to lijepo vrijeme bilo samo mit ili tu ima i stvarnosti". Tedi Lušetić, izaslanik zagrebačkog gradonačelnika, smatra kako će ta izložba zasigurno obilježiti godinu, a osobito kulturno ljeto kada će gosti Zagreba imati priliku na taj način upoznati hrvatsku kulturu i povijest.


Izlošci su raspoređeni u osamnaest tematskih dionica. Društveno-politički kontekst šezdesetih godina, razvoj konzumerističkog društva obradio je Ante Batović, a  Igor Duda kulturu svakodnevice potrošačkog društva, Zvonko Maković likovne umjetnosti tog doba, a Maroje Mrduljaš arhitekturu, vrijeme u kojemu je dovršena poslijeratna obnova, a počeli veliki projekti urbanizacije.

Dizajn šezdesetih, vrijeme zahuktavanja industrije široke potrošnje i uvođenja dizajna u proizvodnju, predstavlja Koraljka Vlajo, grafički dizajn koji doživljava redefiniciju u prostoru popularne kulture i komercijalnog dizajna Lovorka Magaš Bilandžić, a eksperimente na području autorske keramike Marina Bagarić. Dunja Nekić obrađuje temu fotografije i sve važniju ulogu fotoreportera, Krešimir Nemec književnost, primjerice pojavu proze u trapericama, Ana Lederer kazalište koje se okreće prema umjetnosti zapadnoga kruga, Seadeta Midžić Muzički biennale Zagreb, a Maja Đurinović hrvatsku plesnu scenu i prve umjetničke plesne škole.

Zlatno doba filma u Hrvatskoj, predstavlja Tomislav Šakić,  pop glazbu, vrijeme šlagera, zabavne glazbe, šansone i kasnije rocka Hrvoje Horvat, dok Katarina Nina Simončić prikazuje modu koja je označavala pobunu mlađih generacija protiv građanske klasične elegancije.
Na modnu fotografiju tog doba podsjeća Marija Tonković, na novinsku scenu Inoslav Bešker, a na radio i televiziju, njezine same začetke Nada Zgrabljić Rotar. (MK/Hina)
 







Najave