„Zadaća svih nas, osigurati je uvjete za restauraciju, digitalizaciju i očuvanje arhivske građe, te pohranu suvremenih djela kako bismo ih sačuvali za buduće naraštaje i omogućili kontinuirani pristup i vidljivost na nacionalnoj i međunarodnoj razini“, istaknuo je državni tajnik Krešimir Partl
u četvrtak, 26. listopada 2017. godine na otvaranju Konferencije o hrvatskoj filmskoj baštini u Hrvatskom državnom arhivu.
Državni tajnik Krešimir Partl rekao je kako je očuvanje i digitalizacija audiovizualne baštine te unapređenje javne dostupnosti osnovni preduvjet za ostvarivanje kulturnog, gospodarskog i kreativnog potencijala hrvatske filmske baštine i jedan od strateških ciljeva Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva 2017. – 2021., nadodao je i kako je dostupnost nacionalnih djela u digitalnom okruženju važna za razvoj postojeće ali i stvaranje nove publike te poticanje filmske i medijske pismenosti.
„Moramo se zauzeti da dio baštine od neprocjenjive kulturne, umjetničke i povijesne važnosti bude dostupan javnosti, a sutrašnji Svjetski dan audiovizualne baštine u sklopu kojeg će u više od 30-tak kina biti prikazani hrvatski klasici, treba biti podsjetnik na uspješan projekt Hrvatskog audiovizualnog centra i Ministarstva kulture digitalizacije kina te bezvremenski značaj hrvatskog filma“, rekao je državni tajnik Partl.
Prva konferencija o hrvatskoj filmskoj baštini održava se u organizaciji Društva hrvatskih filmskih redatelja i Hrvatskog državnog arhiva, a u sklopu obilježavanja Svjetskog dana audiovizualne baštine.
Audiovizualna baština zasigurno je jedan od značajnijih segmenata onoga što čuvamo i o čemu skrbimo u Hrvatskom državnom arhivu, a ovogodišnji moto Dana audiovizualne baštine „otkrij, pamti i dijeli" odgovara i ciljevima arhivske službe u proteklih nekoliko godina, rekao je Nenad Bukvić, pomoćnik ravnatelja za arhivsku djelatnost i razvoj. „Nije dovoljno samo prikupljati nacionalnu baštinu i o njoj sustavno skrbiti, nego je treba napraviti dostupnom javnosti i senzibilizirati javnost o njoj", dodao je.
Danilo Šerbedžija, predsjednik Društva hrvatskih filmskih redatelja očekuje da će konferencija ponuditi kreativne prijedloge za očuvanje hrvatske filmske baštine, s obzirom da film ima svoj vijek trajanja i nužno mu je potrebna digitalizacija. „Zasad je restauriran samo mali dio filmova, a jedan od razloga je da još nemamo odgovor na pitanje čiji je hrvatski film prije 1991. Bez tog odgovora ne možemo kvalitetno krenuti u restauraciju", ustvrdio je, dodavši da Hrvatska na tom području zaostaje za drugim zemljama.
Ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra Daniel Rafaelić vjeruje da bi, osobito s obzirom na sinergiju stručnjaka i međunarodne goste koji će prenijeti svoja iskustva, konferencija napokon mogla pokrenuti rješavanje pitanja filmske baštine.
Konferencija je okupila niz stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva, koji će raspravljati o ključnim problemima u zaštiti audiovizualne baštine, s ciljem da se potakne rješavanje otvorenih pravnih pitanja vezanih uz autorska i vlasnička prava, razmotre tehnički i etički parametri samog procesa, usporede europske prakse i krenulo ka uspostavi učinkovitih modela koji osiguravaju njezino očuvanje i dostupnost u budućnosti.
Pitanje hrvatske filmske baštine osobito je opterećeno činjenicom da vlasnički status hrvatskog filma u mnogim segmentima još uvijek čeka pravnu regulaciju, nužnost žurnog i koordiniranog djelovanja institucija i pojedinaca koji u njemu sudjeluju posve je očigledna, a to će biti i tema prvog panela „Kome pripada hrvatski film - postsukcesijski i postprivatizacijski izazovi".
Uslijedit će izlaganja o hrvatskoj i europskoj zakonskoj regulativi, o europskim praksama će govoriti stručnjaci iz Italije, Makedonije, Slovenije i Srbije.
Konferencija će se u petak baviti aspektima zaštite AV gradiva, od restauracije igranog i dokumentarnog filma do restauracije zvuka i animiranog filma te izazovima očuvanja baštine u praksi kao i novim izazovima digitalizacije. Održat će se i dva panela - na temu međudržavne i međuinstitucijske suradnje na zaštiti filmske baštine te dostupnosti zaštićene AV baštine u kinoprikazivačkoj mreži.
Svjetski dan audiovizualne baštine, u okviru čijeg se obilježavanja održava konferencija, UNESCO je proglasio 2008. godine, s ciljem jačanja svijesti o potrebni očuvanja te baštine kao zajedničkog nasljeđa. Tim će se povodom u organizaciji Kino mreže i Hrvatskog filmskog arhiva (Hrvatske kinoteke), u petak u 30 kina podsjetiti na neke od najvažnijih filmova iz povijesti hrvatske kinematografije. (MK/Hina)
>>> Više o konferenciji nalazi se na stranicama
Društva hrvatskih filmskih redatelja
Najave
