Pod naslovom „Arhivi u Hrvatskoj – (retro)perspektiva" u utorak, 24. listopada 2017. godine, u Zadru je otvoren 5. kongres hrvatskih arhivista, a tom je prigodom državni tajnik Ivica Poljičak istaknuo potrebu za liberalizacijom u pristupu arhivima te nadodao kako je novi Zakon o arhivskom gradivu i arhivima u završnoj fazi izrade.
FOTO: HINA
„Stvorene su pretpostavke da se dio analognoga gradiva može digitalizirati. Dakle, imat ćemo ga u oba oblika, a gradivo koje se u startu stvara kao digitalno, rješavat će se kroz Pravilnik u kojemu će se jasno definirati načini stvaranja i pretvorbe gradiva zbog neprestanog mijenjanja tehnologije i formata. No, morat će se jasno odrediti što će se od tog digitalnog gradiva morati pohraniti u papirnatom obliku", rekao je državni tajnik Poljičak.
Državni tajnik istaknuo je i činjenicu da se ovogodišnji Kongres održava upravo u Zadru, čiji Arhiv svojim radom uspješno održava stoljetnu tradiciju skrbi za dokumentaciju što ga svrstava u jednu od najdugovječnijih i najvažnijih kulturnih ustanova u Republici Hrvatskoj, dovoljno govori o važnosti rada arhivskih djelatnika, koji mogu biti ponosni na rezultate svog rada i suradnju s ostalim srodnim kulturnim ustanovama.
Napomenuo je i kako će Ministarstvo kulture i dalje svesrdno podržavati nove programe i projekte arhiva u Republici Hrvatskoj s obzirom na važnost jedinstvene građe o kojima arhivi skrbe za cjelokupnu hrvatsku povijest i kulturnu baštinu.
FOTO: HINA
Na kongresu, koji traje do 27. listopada, sudjelovat će više od 200 hrvatskih arhivista i njihovih gostiju iz strukovnih udruženja iz Mađarske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije.
U ime Državnog arhiva u Zadru, pozdravio ih je ravnatelj Ante Gverić, koji je podsjetio na dugu tradiciju arhiva u Zadru koja neprekidno traje od 1624.
„Aktivno prikupljanje povijesne građe u Zadru traje zapravo 800 godina. To je golema kulturna baština, a nama je zadaća biti joj odgovorni čuvari. Na kongresu sudjeluje većina arhivista u Hrvatskoj, ali je naša djelatnost relativno nepoznata. Osim kad mediji potaknuti politikom ne pokažu zanimanje za nas.
Politika i medijski interes za nas su nevažni, ponekad i opterećujući za provođenje zadaća koje nam je društvo povjerilo. Arhivska djelatnost je poslužitelj istine jer je glavni izvor proučavanju povijesti", poručio je ravnatelj zadarskoga arhiva Ante Gverić.
Govoreći o hrvatskim arhivima, ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva Dinko Čutura rekao je kako hrvatski arhivi imaju 65.000 stalnih korisnika, a u svim arhivima čuva se 115.000 dužnih metara arhivskoga gradiva, 750.000 fotografija i 25 milijuna metara filmske vrpce.
„Nažalost, samo 35 posto ukupne arhivske građe u Hrvatskoj čuva se u adekvatnim uvjetima, a 57 posto građe nije dovoljno obrađeno. Nadamo se da ćemo u Kerestincu osigurati 10.000 četvornih metara novog, revitaliziranog prostora, čime bi se to pitanje riješilo za dulje vrijeme", dodao je Čutura.
Prvo predavanje na 5. kongresu hrvatskih arhivista „Odgovornosti i sposobnosti arhiva u digitalno doba" održao je saborski zastupnik i nekadašnji ravnatelj HIS-a Miroslav Tuđman. (MK/Hina)
Najave
