Ministarstvo kulture objavljuje popis kulturnih dobara upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i vrijednih dobara koja se nalaze na opožarenim područjima.
KONZERVATORSKI ODJEL U SPLITU
Popis opožarenih kulturnih dobara upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i vrijednih dobara:
Žrnovnica, crkva sv. Mihovila na Gračiću, Z-5458
Crkva Sv. Mihovila sagrađena u romaničko-gotičkom stilu XIII.-XIV. st., zanimljiv je primjer srednjovjekovne arhitekture dalmatinskog kraja. U crkvu je uzidan jedan starokršćanski ulomak, a na lokaciji oko crkve nađeno je i antičkih ostataka. Borova šuma oko crkve potpuno je izgorjela te je zahvaćen sjeverni zid crkve.
Opožaren je i oštećen kameni pokrov. Suhozidne gomile oko crkve, gdje se nalazi arheološki lokalitet, su izgorjele.
Tugare, Ruralna cjelina Ume, Z-4647
Ume ili kako ga mještani nazivaju Staro selo, u sastavu je sela Tugare. Tugare su podijeljene na Gornje i Donje selo. U Gornjem selu, koje se formiralo uz crkvu sv. Roka, obiteljski sklopovi / dvorovi čine zatvorene cjeline sa stambenim kućama te prizemnim vatrenicama, kuhinjama te gospodarskim zgradama u neposrednoj blizini. U Donjem selu sklopovi se nižu uz glavni kamenom popločani put. Stambene katnice su ulaznim pročeljima okrenute prema putu, a iza njih su smještene vatrenice i druge gospodarske zgrade. Ume su sačuvale tradicijsku arhitekturu i prostornu organizaciju sa mrežom puteva, suhozida i bunara te mediteranskog raslinja koje uokviruje sklopove.
Tijekom požara, opožaren je okoliš zaštićene ruralne cjeline, kuće nisu stradale.
Tugare, Ruralna cjelina Čažin Dolac, Z-5208
Čažin Dolac je jedan od zaselaka sela Tugare koje je smješteno na prostoru povijesne republike (knežije, župe). Čažin Dolac je smješten u neposrednoj blizini današnje župne crkve Blažene Djevice Marije, Gospe od Uznesenja i groblja. Sačuvao je povijesnu matricu naselja i parcelaciju te izuzetno vrijedne stambeno –gospodarske sklopove s obilježjima tradicijske gradnje koja se ovdje prati od 18 do prve polovice 20. stoljeća, s mnogim arhitektonskim detaljima, a što predstavlja kulturno povijesnu i antropološku vrijednost koju treba očuvati.
Tijekom požara, opožaren je okoliš zaštićene cjeline, kuće nisu stradale.
Žrnovnica, Ruralna cjelina Lolići, Z-2594
Lolići su smješteni visoko uz padine Mosora te su prostorno pripadali nekadašnjoj Poljičkoj republici. U neposrednoj blizini zaseoka je zavjetna kapelica sv. Nikole. Stanovništvu su pripadale i stočarske staje na Mosoru. Svako domaćinstvo imalo je gustirnu, dok su u zaseoku bila tri gumna, toć za grožđe i masline. Starije kuće građene su u suho, od većih kamenih segmenata. Kasnije se grade od priklesanog kamena vezanog vapnenim mortom, dvostrešnih drvenih krovišta pokrivenih kamenom pločom. Kuće su katnice, katu se pristupa vanjskim stubištem, sularom ispod kojeg je ulaz u konobu. Uz stambene kuće su prizemne dimne kužine i pojate dok su svinjci i gnojnice na rubu zaseoka.
Tijekom požara opožaren je okoliš cjeline, kuće nisu stradale.
Žrnovnica, Ruralna cjelina Mihanovići, Z-2593
Mihanovići su smješteni pod liticama Mosora, na granici Splita i nekadašnje Poljičke republike. Kroz zaseok prolazi kamenom popločeni put ispod i iznad kojeg su kuće. Središnje okupljalište je na proširenju između kuća, uz zajednički tijesak za grožđe i masline. Najstarije kuće građene su u suho od većih kamenih segmenata. Novije su katnice, građene od kamena ujednačene veličine, dvostrešnih drvenih krovišta pokrivenih kamenom pločom. Prozori su uokvireni kamenim pragovima, nadvratnici su izvedeni od kamenih pragova, a dovratnici su zidani. Uz kuće su dimne kužine i pojate zidane priklesanim kamenom. Svako domaćinstvo imalo je gnojik i svinjac koji su se nalazili dalje od stambenih kuća.
Tijekom požara opožaren je okoliš cjeline, kuće nisu stradale.
Srinjine, Crkvica sv. Nikole na Vilaru
Crkva nije zaštićena, ali se nalazi u prekrasnom kultiviranom krajoliku Srednjih Poljica, na terasastom terenu sa suhozidnim gomilama. Krajolik je opožaren.
KONZERVATORSKI ODJEL U ŠIBENIKU
Popis arheoloških lokaliteta na područjima zahvaćenim požarom:
Velika Mrdakovica pored Vodica, Z-6504
Arheološko nalazište Velika Mrdakovica je gradinsko naselje iz razdoblja prapovijesti i rimskoga doba s pripadajućom nekropolom u južnome podnožju brda. Naselje je utvrđeno dvostrukim bedemima. U neposrednoj blizini, 400 m jugozapadno od naselja, na lokaciji Pišća-Ograđevica, nalazi se cisterna iz rimskoga doba.
Nema štete na istraženim i konzerviranim arheološkim stukturama.
Lok. Burnum u Ivoševcima, Z-3999
Arheološka zona kod sela Ivoševci nalazi se u okvirima Nacionalnoga parka Krka. Cjelokupno područje arheološke zone zauzima nekadašnji rimski vojni logor Burnum, civilno naselje koje se iz njega razvilo te ostaci amfiteatra.
Amfiteatar i lukovi ulaza u ostatke vojnog logora su obranjeni od požara i nema štete na njima.
Veći dio površine logora je opožaren, kao i dvije otvorene sonde preko kojih je prošla vatra, šteta će se moći utvrditi nakon što požar bude potpuno ugašen i područje bude sigurno za pristup.
Lok. Bribirska Glavica pored Bribira, Z-5036
Arheološka zona Bribirska glavica smještena je na brijegu Glavica u selu Bribir, petnaestak kilometara sjeverozapadno od Skradina. Unutar jakih bedema iz doba Ilira (Liburni) i rimskoga vremena (1. st.), na prostoru od oko 75000 četvornih metara, ostaci su naselja u kojem se preslojavaju različite faze razvitka ovog značajnog lokaliteta – na ostacima pretpovijesne gradine sagrađeno je urbano naselje u doba Rimljana (Varvaria), a na njegovim ruševinama Hrvati podižu srednjovjekovni Bribir, koji u doba Šubića (2. pol. 13. i početak 14. st.) praktično egzistira kao centar hrvatske države.
Požarom nije oštećen sjeverozapadni dio lokaliteta pored srednjevjekovnog groblja.
Opožareno je oko 150 m bedema. Šteta će se moći utvrditi nakon što požar bude potpuno ugašen i područje bude sigurno za pristup.
Lok. Otres pored Bribirskih Mostina
Lokalitet Otres smješten je sjeverno od sela Bribirske Mostine. Na položaju rimskog gospodarskog zdanja u ranom srednjem vijeku, u vrijeme kneza Branimira, izgrađena je crkva. U neposrednoj blizini te crkve u 13. st. podignuta je nova romanička crkva. Uz obje crkve razvilo se i istodobno groblje čijim su istraživanjem nađeni značajni grobni prilozi (nakit i upotrebni predmeti).
Područje oko lokaliteta je izgorjelo, ali sam lokalitet nije zahvaćen.
KONZERVATORSKI ODJEL U ZADRU
Temeljem dostupnih podataka i komunikacije sa nadležnim službama na terenu (Zavičajni muzej Benkovac, Franjevačka provincija Karin, Parohija Benkovac), te obilaskom terena, dana 22. kolovoza 2017., nadležnih konzervatora (I. Miletić, N. Rimanić), utvrđeno je stanje kulturnih dobara sa područja nadležnosti odjela koja su ugrožena požarima; fotodokumentacija zasada nije dostupna.
Utvrđeno je da
crkve u mjestu Brgud i Kolarina nisu izravno ugrožene obližnjim požarima.
Brgud, Arheološko nalazište gradina Jarebinjak,-Z-6098
Arheološko nalazište gradina Jarebinjak nalazi se u naselju Brgud udaljenom oko 8,5 km istočno (zračnom linijom) od Benkovca. Gradina se nalazi na brdu iznad moderne ceste Benkovac – Knin na nadmorskoj visini od 354 m (GPS koordinate N 44°141,73 15°43 53,82). Masivni potkovasti bedem štitio je gradinu sa tri pristupačnije strane dok je prirodna strmina branila jugozapadni dio. Postoji mogućnost da se na ovoj gradini nalazila liburnsko-rimska Alveria
.
Opožareno je šire područje oko samog lokaliteta
.
Popovići, u blizini kule Otavac,-evidentirano kulturno dobro
U blizini samog lokaliteta zabilježen požar. Područje je nepristupačno.
Trojan kod Stabnja, Z-3022
Gradina je smještena na završetku visoravni s koje dominira nad Vranskim poljem. Sa SI i SZ strane od okolice je dijeli prirodna draga, a s prilazne strane pregrađena je s do 4 m visine sačuvanim bedemom u obliku srpa, građenim od više uzdužno spojenih zidova s vanjskim licem od većih grubo klesanih blokova, po sredini kojeg su ostaci vrata. Po površini gradine nalazi se veća količina liburnske i rimske, te pokoji ulomak grčke keramike. Unutar bedema naziru se komunikacije koje su se križale pod pravim kutom te temelji nekadašnjih zidova zidanih u malti. Vjerojatno je ovo gradinsko naselje Blandona poznata iz povijesnih izvora. Podno gradine je željeznodobno groblje na ravnom zemljištu.
Opožareno je kontaktno područje prema selu Vrana, budući se radi o minski sumnjivom području teško je izvršiti detaljniji očevid.
Gradina iznad naselja Vukšić,
Z-3026
Gradina je smještena na završetku visoravni s koje dominira nad Vranskim poljem. Sa si i sz strane od okolice je dijeli prirodna draga, a s prilazne strane pregrađena je s do 4 m visine sačuvanim bedemom u obliku srpa, građenim od više uzdužno spojenih zidova s vanjskim licem od većih grubo klesanih blokova, po sredini kojeg su ostaci vrata. Po površini gradine nalazi se veća količina liburnske i rimske, te pokoji ulomak grčke keramike. Unutar bedema naziru se komunikacije koje su se križale pod pravim kutom te temelji nekadašnjih zidova zidanih u malti.
Opožareno je podnožje same Gradine.
Donji Lepuri, kula, evidentirano kulturno dobro
Opožareno područje podno ostataka kule.
Ostrovica, Gradina-E
Opožareno podnožje gradine.
KONZERVATORSKI ODJEL U DUBROVNIKU
Na području Dubrovačko-neretvanske županije tijekom ljetnih mjeseci buknulo je nekoliko šumskih požara u kojima nije zabilježena materijalna šteta u smislu zaštićene i evidentirane kulturne baštine.
KONZERVATORSKI ODJEL U IMOTSKOM
Iako je na području Imotskog bilo velikih požara, kulturna dobra nisu bili ugrožena ili oštećena.
Najave
