Književna manifestacija Zagreb Book Festival svečano je u ponedjeljak, 22. svibnja 2017. godine, treći put otvorila vrata Muzeja za umjetnost i obrt bogatom programu od pedesetak događanja u kojima će do 28. svibnja oko središnje teme 'fragilnost' ugostiti stotinjak istaknutih inozemnih i domaćih gostiju
, s posebnim fokusom na austrijsku književnu i društvenu klimu.
© foto HINA
Treći ciklus sedmodnevnih festivalskih promišljanja o aktualnim društvenim temama kroz razgovore o književnosti i njezinoj ulozi u obogaćivanju ljudskog iskustva, uvodno je na Ljetnoj pozornici MUO-a najavila direktorica i idejna začetnica festivala Petra Ljevak.
Istaknula je kako već tri godine tim ZBF-a uporno i marljivo radi na festivalu, „svake godine sa samo jednom motivacijom, a to je osvijestiti važnost književnosti u formiranju otvorenog, slobodoumnog društva".
Ove godine, u sklopu godine austrijsko-hrvatske kulturne suradnje, zemlja partner Festivala je Austrija, "zemlja s kojom dijelimo povijesno nasljeđe, zemlja iznimnog kulturnog i društvenog utjecaja, te snažne umjetničke scene, koju ćemo se na Festivalu truditi predstaviti u kontekstu današnjice, zajedničkih globalnih i gorućih aktualnih problema", rekla je Ljevak.
Misija je Festivala povećati zanimanje za čitanje, pisanje i književnu komunikaciju kroz zabavne sadržaje i zanimljive goste, te programima usmjerenim na publiku različitih interesa i dobnih skupina pridonijeti većoj integraciji mladih u kulturnih život društva.
Od 2015. Festival se mijenjao i rastao, pokušavao prilagoditi okolnostima, zahtjevima publike i svojim mogućnostima, napomenula je Ljevak. Od ove se godine, tako, odvija uz ponešto izmijenjeni koncept, koji težište programa prebacuje s predstavljanja knjiga na večernje diskusije.
'Fragilnost' se kao tema nametnula jer „istodobno i obećava i prijeti", kazala je Ljevak, a literatura se čini kao idealan medij za istraživanje njezinih krhkosti i snaga, „jer je i ona sama na neki način subjekt u primanju te iste fragilnosti".
„O toj će temi ove godine na ZBF-u raspravljati neki od najznačajnijih europskih intelektualaca i mislilaca, književnika, publicista, glazbenika i iskreno vjerujem da će to biti naš najjači festival do sada", poručila je.
Festival koji svakome nudi nešto za pamćenje
Festival tijekom sedam dana donosi više od pedeset događanja, prvo od kojih je u ponedjeljak razgovor s istaknutom austrijskom književnicom i novinarkom Ericom Fischer, autoricom svjetski poznate dokumentarno-prozne knjige „Aimée & Jaguar", prema kojoj je 2000. snimljen istoimeni film kojim je otvoren Berlinale.
© foto HINA
Austrijsku kulturu i književnost predstavit će do nedjelje 28. svibnja i „sakupljač ekstremnih pripovijedaka" Franz Hammerbacher; cijenjeni književnik Karl-Markus Gauss; dječji psihijatar i pisac Paulus Hochgatterer; austrijska književnica ruskog podrijetla Julya Rabinowich, te Monika Wogrolly, također nagrađivana književnica i psihoterapeutkinja.
Gosti ovogodišnjeg ZBF-a su i Ece Temelkuran, jedna od najpoznatijih turskih književnica, novinarki i političkih komentatorica; profesor povijesti na londonskom King’s Collegeu te nagrađivani britanski povjesničar Richard Overy i nizozemski esejist i kulturalni filozof Rob Rieman.
Festival će ugostiti i Teresu Forcades, ikonu europske ljevice i najradikalniju časnu sestru Europe; norveškog filozofa Larsa Svendsena, dječjeg psihijatra i pisca Paulusa Hochgatterera, te engleskog novinara i povjesničara Mischu Glennyja.
„Bit će to program odličnih tema i zanimljivih gostiju, vođen idejom da svatko tko dođe na ZBF ponese s njega nešto sa sobom, nešto o čemu će razmišljati i što će ga učiniti bogatijim", rekla je koordinatorica programa Ivana Bodrožić.
Pokrovitelji festivala su Ministarstvo kulture i Grad Zagreb, a potporu njegovu održavanju daje i Austrijski kulturni forum.
Blistava misija u izazovno doba za hrvatsko nakladništvo i knjigu
Dubravka Đurić Nemec, glavna savjetnica ministrice kulture dr. sc Nine Obuljen Koržinek i izaslanica izrazila je posebno zadovoljstvo „međunarodnom komponentom tog zagrebačkog festivala knjige", ocijenivši kako je riječ o jednom od programskih vrhunaca godine kulturne suradnje između Austrije i Hrvatske.
„Činjenica da se u jednom delikatnom i izazovnom trenutku za hrvatsko nakladništvo i knjigu događa taj blistavi festival svjedoči o tome da unatoč svim problemima hrvatsko nakladništvo ima budućnost", poručila je.
Viša savjetnica za kulturu u uredu zagrebačkog gradonačelnika Nataša Jovičić složila se kako je riječ o vrijednoj kulturnoj manifestaciji koja samim svojim postojanjem ukazuje na važnost čitanja i književnosti, a posebno se osvrnula na programski segment usmjeren na mlađu čitateljsku publiku, kojoj je posvećen prvi dio festivalskog programa tijekom svih sedam dana.
Otvorenju je nazočio i austrijski veleposlanik Andreas Wiedenhoff, koji je izrazio posebno zadovoljstvo što je upravo Austrija zemlja u fokusu ovogodišnjeg izdanja manifestacije "koja je festival čitanja, raspravljanja i rasprave, ali i zabave", i što će je u tome predstavljati neki od ponajboljih suvremenih austrijskih autora i autorica.
Zahvalio je svim partnerima Festivala koji su omogućili njegovo održavanje, jer "u današnje vrijeme, kada pozornost traje 140 znakova, koliko je duljina jednoga tweeta, misija da se ponovno oživi zanimanje za čitanje nije jednostavna".
Cjelodnevna zabava za sve uzraste
Osim što će u svojem glavnom programu ugostiti ugledne inozemne goste, ZBF tradicionalno i ove godine velik dio programa posvećuje domaćim autorima. Tako će se na festivalsku pozornicu u sklopu programa „Svježe i domaće" među ostalima popeti Jelena Pervan, Anđelo Jurkas, Irena Matijašević, Đurđa Knežević, Zoran Ferić, Edo Popović, Predrag Lucić, Rade Šerbedžija, Tea Tulić, Dražen Katunarić i brojni drugi.
Strani i domaći gosti sudjelovat će u tribinama vezanim uz „naše svakodnevne fragilnosti" – ravnopravnosti, društvenih sustava, dijaloga o vrijednostima, slobode govora, virtualnih identiteta: „Žene, manjine i ostatak svijeta", „Kada dolazi diktator?", „Ima li života prije smrti?", „Pravo ili obaveza pisca?",
„Isus Krist Komunist i ostali režimi", „Prognani iz djetinjstva" i „Black Mirror – Alternativna prisutnost".
I ove godine na Festivalu će se dodijeliti 50 tisuća kuna vrijedna nagrada za najpopularniji roman godine biblioteke Balkan Noir, koja objavljuje kriminalističke romane iz pera hrvatskih (ili regionalnih) autora.
Imajući na umu da je znatiželju, promišljanje i odgovornost presudno usvojiti što ranije, prvi dio svakog dana bit će posvećen najmlađima, koji će u programu „Miksano za male" sudjelovati u više od petnaest događanja – razgovora, predstavljanja, predavanja i radionica – koji će ugostiti 20-ak gostiju.
Dok se središnji festivalski program ponovno odvija u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO), u sklopu Festivala na još dvije lokacije u samom centru grada, u kinu Tuškanac i Vinyl baru, bit će prikazana tri suvremena austrijska filma i održana četiri koncerta.
Bogat glazbeni program osigurat će dva inozemna i dva domaća glazbena sastava: austrijski indie rock bend Farewell Dear Ghost i berlinski jazz, funk i folk bend Holler My Dear. Nastupa i ansambl studenata Muzičke akademije u Zagrebu Col Legno, te hrvatski kantautor Gentleman, koji kroz intimne, lirske i glazbeno moćne skladbe „izvlači ono najbolje od jazza".
U kinu Tuškanac bit će organizirane projekcije filmova „Macondo" (Sudabeh Mortezai, 2014.), „Black Brown White" (Erwin Wagenhofer, 2011.), te jedan igrani film za djecu, „Dječja magija" (Ruth Rieser, 2016.).
Kao i proteklih godina, u sklopu Festivala održat će se prodajni sajam, na kojemu će po popularnim cijenama u MUO-u biti ponuđeno više od pet tisuća naslova.
Svečanost otvorenja uveličao je nastup ansambla Col legno, a okupljene je pozdravio i ravnatelj MUO-a Miroslav Gašparović, koji je izrazio posebno zadovoljstvo što je upravo taj muzej domaćin Festivala jer je, rekao je, riječ o sjajnome projektu koji je po svojoj "nemogućoj" misiji komplementaran Muzeju - „a to je promicati i čuvati našu kulturnu baštinu, u čemu je ZBF dodatno zakovitlao tu instituciju". (Hina)
Najave
