U Muzeju suvremene umjetnosti započelo predstavljanje kandidatura za prestižnu muzejsku nagradu European Museum of the Year Award - EMYA

Više od dvije stotine muzejskih stručnjaka iz skoro svih europskih zemalja okupilo se u petak u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti (MSU), gdje će u iduća dva dana predstavljati svoje kandidature za prestižnu muzejsku nagradu European Museum of the Year Award - EMYA, koja će se u subotu prvi put dodijeliti u Hrvatskoj. 

     Predstavnici muzeja koji se natječu za tzv. muzejske Oscare, poštujući kriterij da je riječ o nedavno obnovljenim ili izgrađenim zdanjima, predstavit će svoje projekte, a potom sa sucima razgovorati o izazovima i teškoćama na koje su nailazili.
     Predviđeno je da svaki muzej predstavi i određeni predmet koji ga najbolje opisuje, a za muzealce je ovih dana priređen i niz obilazaka i druženja u zagrebačkim muzejima.
     U subotu će se održati panel diskusija o tome na koji način muzeji mogu doprinijeti boljitku društva, a u kontekstu Europske godine kulturne baštine koja se obilježava iduće godine.


     „Kandidati će nam pokazati  kako se snalaze u društvenim  promjenama koji se odnose i na muzeje, kako su se prilagodili izazovima i promjenama u vremenima kada su muzeji mjesta koja na temelju prošlosti mogu omogućiti bolju budućnost", rekla je Goranka Horjan, predsjednica Europskog muzejskog foruma.
     Prema njezinim riječima, muzeji bi danas trebali biti prepoznati kao važan socijalni faktor i kao takvi imati adekvatnu potporu. „U današnjim politički turbulentnim vremenima kultura je sve više u fokusu, a pokazalo se kako su javna mjesta osjetljiva ako se dijalog mijenja sa sukobima, zato je Europska komisija iduću godinu proglasila Godinom kulturne baštine", napomenula je Horjan.


     Vesna Kusin, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika istaknula je kako su zagrebački muzeji, kojih je dvadesetak, a jedanaest ih je osnovao Grad Zagreb, važan dio gradskih strateških planiranja.
     „Najviše je zagrebačkih muzeja smješteno u povijesnim zdanjima koja su zaštićeni spomenički objekti, a samo dva su izgrađena za namjenu muzeja - Muzej za umjetnost i obrt krajem 19. stoljeća i MSU početkom 21. stoljeća, pa su pred nama veliki zadaci adaptacije i osuvremenjivanja postojećih zgrada i muzejskih postava u duhu suvremenog vremena",  rekla je.
     Kusin ističe kako je riječ o kapitalnim gradskim investicijama koje će se ostvariti i uz pomoć fondova Europske unije. „Projekti su već pripremljeni, radi se na obnovi Etnografskog muzeja i Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, a uslijedit će Tehnički muzej Nikola Tesla i obnova Palače Gvozdanović. Oni će, kada budu završeni, biti odlični kandidati za ovu nagradu", dodala je.
     Najavila je skorašnje osnivanje Muzeja tolerancije u zgradi stare uljare koju je Grad ovih dana otkupio, čime će se „spasiti još jedan zapušteni objekt industrijske baštine kakvih u Zagrebu ima dosta".
     Kusin kaže kako će svi oni dobiti neki kulturni sadržaj, primjerice, Badel će biti mjesto za Muzej filma, Paromlin knjižnice, a Gredelj kreativne industrije.


     Državni tajnik Ivica Poljičak ocijenio je kako dodjela te prestižne nagrade u Hrvatskoj znači veliko priznanje i prepoznavanje hrvatskih muzeja, osobito s obzirom da se održava na njezinu 40. obljetnicu.
     „Muzeji su danas drugačiji nego ikada prije, njihova  „dvojnost" postaje njihova vrijednost, potencijal i budućnost. Muzeji istodobno bivaju mjestom zaštite i valorizacije prošlosti, kulturne i povijesne baštine, a istodobno i jednom od najvažnijih mjesta društvenih aktivnosti usmjerenih prema svemu onome što čini kulturni i društveni identitet neke zajednice. Sveprisutna je nužnost muzeja da prate društvene promjene i da sudjeluju svojim aktivnostima u svim oblicima društvenog i civilizacijskog razvitka", ustvrdio je državni tajnik.

     Prema njegovim riječima, imperativ muzeja je sudjelovati u svim oblicima društvenog i civilizacijskog razvoja, a uloga državnih i gradskih vlasti je podupirati društveno koristan i odgovorni rad muzeja.

     „Stoga svi sudionici tog procesa, i upravljačka struktura i državna uprava, stručna i profesionalna javnost, ali i krajnji korisnici, sudjeluju u razvoju muzeja kao takvih mjesta i mehanizama. Naša zajednička odgovornost jest da podržavamo njihov društveno koristan i odgovoran rad i potičemo njihov razvoj.

     U svome govoru državni tajnik nadodao je i kako se „načela nagrade, pa i Europskog muzejskog foruma, temelje na slojevitosti i razvoju odnosa s publikom u muzejima današnjice. Ova nagrada stoga kao da je svojevrsna platforma koja svake godine muzejsku struku podsjeća na poduzetnost i inovacije koje je nužno uvoditi i promišljati, a koje će utjecati na otvorenost i privlačenje javnosti u sve muzejske institucije i mjesta koja takvima žele biti. Privlačenje publike i zadovoljstvo posjetitelja, stupanj imaginacije i maštovitosti u interpretaciji i prezentaciji sadržaja, kreativni pristup obrazovanju publike i društvena odgovornost - norme koje se navode kao osnovni kriteriji pri dodjeli ove nagrade – usudio bih se tvrditi, postali su željeni standardi muzejske struke."

     Prisjetio se 2011. godine kada je hrvatska muzejska struka imala priliku podijeliti zadovoljstvo pohvale i nagrade „The Keneth Hudson Award“ privatnoj inicijativi, paru mladih entuzijasta i pokretača Muzeja prekinutih veza i tako podržati jednu istinski hrabru i inovativnu muzeološku koncepciju, do tada jedinstvenu u hrvatskoj muzeološkoj praksi. 

     „Ove godine Hrvatska se predstavlja baštinskom temom starom više od tri stoljeća -  viteškom igrom Sinjske alke. Upisana 2010. na UNESCO-vu Listu nematerijalne svjetske baštine čovječanstva, u 2015. osnutkom muzeja dobila je mjesto prepoznavanja i dodatne valorizacije, mjesto iskustva i učenja o hrvatskoj kulturnoj i društvenoj prošlosti", rekao je u državni tajnik Ivica Poljičak.




     Uz Nagradu Europski muzej godine dodjeljuju se još Muzejska nagrada Vijeća Europe, Nagrada Kenneth Hudson, Nagrada Siletto te posebna priznanja, od kojih je jedno uvijek za održivost.
     Zasad je poznat jedino dobitnik Nagrade Vijeća Europe, za muzeje koji najbolje promiču vrijednosti demokracije i ljudskih prava - Memorial ACTe iz Guadaloupea u Pointe-a-Pitreu, Karipski centar sjećanja na trgovinu robljem i ropstvo.
     Među ovogodišnjih 46 kandidata za nagradu Hrvatska se natječe s Muzejem sinjske alke.

     Prošle godine Nagradu Silletto Award osvojio je nakon ratnih razaranja obnovljeni Gradski muzej Vukovar, dok je 2011. Nagradu Kenneth Hudson osvojio originalni hrvatski proizvod i velika turistička atrakcija - zagrebački Muzej prekinutih veza.
     Svečana dodjela ovogodišnje nagrade održat će se 6. svibnja u zagrebačkom Muzeju Mimara. (MK/HINA)

 

 

Najave