U HAZU predstavljena knjiga Dinka Šokčevića "Hrvatska - od stoljeća 7. do danas"

Knjiga Dinka Šokčevića „Hrvatska - od stoljeća 7. do danas", koju su objavili nakladnička kuća Durieux i Društvo mađarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj, predstavljena je u četvrtak, 20. travnja 2017. godine, u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). 

 
     Knjiga prikazuje povijest Hrvata i Hrvatske od najranijih vremena do suvremenog razdoblja, a riječ je o preradi autorovog djela izvorno objavljenog kao prva cjelovita sinteza povijesti Hrvata na mađarskom jeziku za potrebe mađarske znanstvene i šire javnosti.
     Autor knjige Dinko Šokčević Hrvat je iz Mađarske, istaknuti povjesničar i stručnjak za povijest hrvatsko-mađarskih odnosa, a od 2014. godine i ravnatelj Mađarskog instituta u Zagrebu.



     Kako je istaknuo predsjednik HAZU, akademik Zvonko Kusić, Šokčević je tim djelom dao dragocjen doprinos poznavanju hrvatske povijesti prikazujući je iz drugog kuta, bez stereotipa koji postoje o hrvatsko-mađarskim odnosima u razdoblju od 1102. do 1918. kad su dva naroda živjela u zajedničkoj državnoj zajednici.
     Akademik Kusić podsjetio je da su mnogi istaknuti hrvatski povjesničari bili članovi Akademije, među kojima Ivan Kukuljević, Šime Ljubić, Matija Mesić i Vjekoslav Klaić, kao i njeni predsjednici Franjo Rački, Tadija Smičiklas, Gavro Manojlović i Grga Novak.

     Na predstavljanju knjige govorio je i mađarski veleposlanik József Zoltán Magyar koji je zahvalio Hrvatskoj akademiji što je prepoznala njenu važnost.
     „Hrvati i Mađari dobro se poznaju jer su više od 800 godina živjeli zajedno, a ova nam knjiga omogućuje da se još bolje upoznamo jer dolazi od osobe koja poznaje obje strane. Ona nam također omogućuje da bolje razumijemo Hrvatsku u 21. stoljeću", rekao je veleposlanik Magyar, spomenuvši primjer Nikole Šubića Zrinskog kao osobe koja povezuje Hrvate i Mađare.

     Pomoćnica ministrice kulture dr. sc. Iva Hraste Sočo rekla je da Dinko Šokčević kao Hrvat iz Mađarske oživotvoruje dobre hrvatsko-mađarske odnose i djeluje poput kulturnog diplomata koji sustavno radi na promociji mađarske kulture u Hrvatskoj gradeći mostove između dviju država.
     „Dr. Šokčević živući je primjer uspješnog povezivanja dvaju naroda te bi, kao takav, mogao poslužiti kao ideal kulturnog diplomata. Njegov rad može poslužiti kao paradigmatski primjer bavljenja kulturnom diplomacijom koja svojom „mekom moći“ povezuje države, posebice istog civilizacijskog kruga kao što su Hrvatska i Mađarska." 

     Istaknula je i uspješnu hrvatsko-mađarsku suradnju koja ima i institucionalni okvir u Programu kulturne suradnje potpisanom prošle godine u Budimpešti, koja je bila je intenzivna tijekom 2016. godine kada se zajednički obilježavala 450-ta obljetnica Sigetske bitke. Kruna suradnje za koju je, uz veleposlanika Magyara, zaslužan i dr. Šokčević, bit će ovogodišnje Varaždinske barokne večeri gdje je Mađarska zemlja partner, rekla je pomoćnica ministrice kulture. „Na jednom od najznačajnijih nacionalnih festivala u Hrvatskoj, publika će imati priliku slušati renomirane mađarske ansamble te još bolje upoznati skladbe i kompozitore mađarskog baroka", dodala je.



     Urednik knjige Velimir Visković naglasio je da Šokčevićeva knjiga potire mnoge stereotipe o hrvatsko-mađarskim odnosima formirane u 19. stoljeću, prikazujući svu multidimenzionalnost i plodotvornu isprepletenost tih odnosa. „To je knjiga o povijesti Hrvatske, ali bez poznavanja hrvatsko-mađarskih odnosa nemoguće je poznavati hrvatsku povijest. Šokčević piše o povijesti Hrvatske iz druge vizure, upozoravajući na afirmativne aspekte odnosa Hrvata i Mađara u zajedničkoj državi, ali s mjerom i suzdržanošću, bez agitiranja i bez gubljenja historičarskog uvida potkrijepljenog postojećom literaturom, posebno onom iz mađarskih izvora", rekao je Visković.

     Recenzent knjige Damir Karbić, upravitelj Odsjeka za povijest HAZU,  podsjetio je da odnosi Hrvata i Mađara traju preko tisuću godina, od doseljenja Mađara krajem devetog stoljeća te da je veći dio razdoblja života u zajedničkoj državi prošao bez većih problema. Kao vrijednost Šokčevićevog pristupa problematici hrvatske povijesti knjige spomenuo je to što on kontrastira različite stavove i hrvatske i mađarske historiografije o pojedinim pitanjima nudeći ponekad potpuno drugačija rješenja. "Autor je sposoban sagledati stavove obje strane kao svoje i bez predrasuda napraviti svoj odabir. Time daje poticaj istraživačima da preispitaju svoje dosadašnje stavove", rekao je Karbić.

     Recenzent Stjepan Matković pohvalio je prohodan i pregledan tekst Šokčevićeve knjige jer približava hrvatsku povijest i ljudima izvan povjesničarske struke. Matković je istaknuo da Šokčević daje drugačiji pogled i na sporne epizode iz zajedničke hrvatsko-mađarske povijesti, kao što su revolucija 1848., kada se dogodio jedini ratni sukob između Hrvata i Mađara, Hrvatsko-ugarska nagodba 1868. ili razdoblje bana Dragutina Khuena-Hedervaryja.

     „Autor iznosi niz argumentiranih tvrdnji o opsegu hrvatske autonomije koje do sada nisu bile zastupljene u hrvatskoj historiografiji. Po njemu je kralj Franjo Josip branio hrvatsku autonomiju jer je uzimao u obzir potrebu ravnoteže u višenacionalnoj zajednici monarhijskih naroda, a dosegnuta razina autonomnih prava bila su znatno viša od onih koje su, primjerice, imali Česi ili Irci u svojim državnim zajednicama", rekao je.
     Iznio je i podatak da Šokčević u poglavlju o NDH govori o izvještaju mađarskog poslanika u Zagrebu Ferenca Marossyja o napetim odnosima zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca i ustaških vlasti.

     Autor Dinko Šokčević istaknuo je višestoljetnu povezanost Hrvata i Mađara, kao i potrebu da hrvatski povjesničari što više uče mađarski jezik, a mađarski povjesničari hrvatski. (MK/Hina)



Najave