Ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek na poziv prof. dr. sc. Miljenka Šimprage, prorektora za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije, održala je uvodno izlaganje „Kulturne politike i kulturne industrije kao poticaj gospodarskog razvoja", 12. travnja 2017. godine
u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu.
Stručna rasprava „Kulturne politike i kulturne industrije kao poticaj gospodarskog razvoja“ dvanaesto je stručno događanje u okviru tribine „Inovacije i transfer tehnologije – poticaj gospodarskog razvoja Hrvatske“, na kojima se raspravljalo o učincima dobro promišljene kulturne politike usmjerene na rast gospodarstva Republike Hrvatske u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti te partnerom Udrugom inovatora Hrvatske.
Ovu stručnu raspravu suorganizirao je poslijediplomski sveučilišni specijalistički interdisciplinarni studij "Intelektualno vlasništvo", njezin voditelj bio je prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije zagrebačkoga Sveučilišta prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, a panel raspravu moderirala je voditeljica poslijediplomskoga sveučilišnog specijalističkog interdisciplinarnoga studija "Intelektualno vlasništvo" doc. dr. sc. Romana Matanovac Vučković.
Skup je okupio brojne kulturne djelatnike, uvodno je izlagala ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek nakon čega je sudjelovala u radu višesatne tribine kojoj je cilj bio razmotriti i istaknuti utjecaj dobro promišljene i usmjerene kulturne politike na rast hrvatskoga gospodarstva.
U uvodnom izlaganju ministrica kulture osvrnula se na opseg kulturne politike i mjera koje se odnose na kulturu, bilo na lokalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini, a koje su usmjerene na kulturu i utječu na kulturne izričaje pojedinca ili društva uključujući stvaranje, proizvodnju i distribuciju kulturnih aktivnosti.
Osvrnula se i na javne politike u Hrvatskoj koje su u funkciji poticanja kulturnih i kreativnih industrija, naglasivši važnost donošenja Strategije za poticanje kulturnih i kreativnih industrija i uređenje pojedinih područja unutar tih industrija, posebice izdavaštva.
Ministrica kulture podsjetila je kako je sustav povrata poreza za ulaganje u filmsku industriju uveden zakonom iz 2011. godine, rekavši da se sada procjenjuje da oko tisuću i pol ljudi u Republici Hrvatskoj radi kroz taj sustav koji nazivamo "izvoz filmskih usluga". Uvjerena je da takvi potencijali postoje i na drugim područjima, posebice na onima koja nisu jezično uvjetovana.
Istaknula je važnost kvalitetne zaštite socijalnog statusa i poreznog tretmana umjetnika.
Upozorila je na nedostatak ažurnih i usporedivih statističkih podataka što će se, ustvrdila je, trebati žurno riješiti jer, smatra, bez usporedivih podataka i onih koji se redovito prikupljaju ne možete osmišljavati racionalne i sustavne politike.
Ministrica je istaknula kako se u Hrvatskoj na različite načine pristupa reguliranju pojedinih područja kulture i uvjerena je kako je upravo inicijativa za donošenje strategije za poticanje razvoja kulturnih i kreativnih industrija, koju je pokrenuo klaster kulturnih i kreativnih industrija, izrazito važna. Izvijestila je da se o tome već razgovaralo i vjeruje da će se za nekoliko tjedana objaviti tender za izradu nacionalne strategije razvoja kulture u okviru koje će se postaviti i rad na posebnoj strategiji poticanja kulturnih i kreativnih industrija kako bi se stvorio preduvjet da se to područje pozicionira u okviru javnih politika, a ne kao područje neke visoko subvencionirane djelatnosti što je, dodala je, prva percepcija kada se razmišlja o kulturi.
"Ono što nam sigurno 'ne ide na ruku' je smanjivanje, odnosno stagniranje, proračuna za kulturu na državnoj i lokalnim razinama", rekla je ministrica kulture.
Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić ustvrdio je kako u demokratskom društvu građani moraju sudjelovati u kulturi što je i jedno od njihovih temeljenih ljudskih prava. Podsjetio je da je osnivač Akademije, modernoga Sveučilišta u Zagrebu i Galerije starih majstora biskup Josip Juraj Strossmayer time poručio da je umjetnost jednako važna za razvoj nekoga društva kao i znanost.
Ocijenio je da postoji dosta nerazumijevanja u vezi sektora kulturne industrije jer se dugo sve što je vezano uz umjetnost smatralo nadogradnjom i luksuzom, iako je današnji način rada i razmišljanja u velikoj mjeri standardiziran i preuzet iz kulturne industrije.
Akademik Kusić istaknuo je da su kulturne industrije jedan od najbrže rastućih sektora, da u njima u leži veliki razvojni potencijal, tim više što se kulturna industrija pokazala najotpornijom na recesiju i krizu, budući da je bazirana na kreativnosti i stalnom nalaženju novih rješenja. Zbog toga sve strategije gospodarskog razvoja u Europskoj uniji prepoznaju kreativnost i inovativnost kao pokretačku snagu. Po njegovim riječima, filmska umjetnost primjer je kulturne industrije koja pridonosi gospodarstvu, turizmu i prepoznatljivosti Hrvatske.
Rektor zagrebačkoga Sveučilišta Damir Boras također je uvjeren u veliki potencijal koji kulturne i kreativne industrije imaju za gospodarski rast, kao i da taj potencijal imaju i tri umjetničke akademije najvećega hrvatskog sveučilišta.
Panelisti - redatelj i profesor na Akademiji dramske umjetnosti Zrinko Ogresta, glazbenik Tonči Huljić, ravnateljica Etnografskoga muzeja i muzejska savjetnica Goranka Horjan, savjetnik-mentor u Uredu glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije (HRT) Damir Novinić i direktorica Sektora za razvoj i strateška partnerstva Rijeka 2020. - Europska prijestolnica kulture Irena Kregar Šegota, saželi su poteškoće i mogućnosti u područjima kojima se bave i iznijeli kratke preporuke.
Tako je, među ostalim, Kregar Šegota istaknula potrebu za dijalogom svih dionika, Horjan je naglasila važnost analize stanja u sektoru i potrebu da regulatorni okvir "olabavi", Huljić je ocijenio da su ugrožena autorska prava, Novinić smatra kako "HRT treba u kratko vrijeme riješiti sve svoje nerazumnosti, a Ogresta se zauzeo za slobodu umjetničkoga stvaralaštva, ali i za zaštitu umjetnika i podsjetio na izreku kako "umjetnost nema domovine, ali umjetnik ima". (MK/Hina)
Najave
