„Ovim Zakonom želimo postići da javna uprava cjelovito i kvalitetno dokumentira svoju djelatnost, da ta dokumentacija bude sačuvana i dostupna čim prije. Ujedno, u kontekstu suočavanja s prošlošću nedemokratskih društava, želimo da se arhivi otvore,
želimo postići da arhivsko gradivo iz tog razdoblja ima punu dostupnost, uz punu skrb za dostojanstvo žrtava“, rekla je ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek na konferenciji za medije povodom raspisivanja savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, koja je održana u petak, 7. travnja 2017. godine, u Ministarstvu kulture.
Ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek naglasila je kako je Zakon iz 1997. godine, koji je na snazi, u svojim bitnim odredbama zastario te kako se donošenje novog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima planira još od 2008. godine. Istaknula je ključne ciljeve prijedloga Zakona, a jedan je od njih transformacija arhivske služba u suvremeni javni servis, zatim osiguravanje pune dostupnosti arhivskog gradiva i njegovog korištenja te osiguravanje zakonskog okvira za elektroničku dokumentaciju.
Istaknula je i da su u izradu novog Zakona bile uključene stručne službe Ministarstva kulture, Stručno povjerenstvo za izradu novog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, Hrvatsko arhivističko društvo i ostali stručnjaci te je zahvalila svima koji su sudjelovali u izradi Nacrta prijedloga Zakona o arhivskom gradivu i arhivima.
Ministrica je pozvala i svu „zainteresiranu stručnu i ostalu javnost da se uključi u javnu raspravu o Zakonu, kako bismo imali što kvalitetnije rješenje za budućnost arhivske djelatnosti.“ Tekst Nacrta prijedloga Zakona otvoren je od petka, 7. travnja 2017. godine, za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, koje će trajati trideset dana. Nakon provedenog savjetovanja, uz prihvaćanje relevantnih primjedaba, konačan tekst prijedloga Zakona bit će upućen na mišljenje nadležnim resorima. Cjelovit bi zakon mogao biti na prvom čitanju u Saboru već prije ljetne stanke, a konačni bi se prijedlog Zakona mogao usvojiti po jesenskom sazivu Sabora.
„Za Ministarstvo kulture ključno je da se to pitanje riješi na takav način da arhivisti točno i precizno znaju kako s građom postupati i kako je učiniti dostupnom“, poručila je ministrica.
Sazivanje konferencija za medije uoči svakog otvaranja savjetovanja sa zainteresiranom javnošću kako bi se predstavili osnovni elementi novih zakonskih propisa i potakla javnost na sudjelovanje u savjetovanju bit će ubuduće praksa Ministarstva, najavila je ministrica.
Državni tajnik dr. sc. Ivica Poljičak istaknuo je kako je svrha Zakona stvoriti pretpostavke za izgradnju suvremene arhivske djelatnosti u Hrvatskoj u ozračju izazova 21. stoljeća. Nadodao je i kako se Zakon temelji na načelu cjelovitosti, integriteta i dostupnosti.
„Posebnu smo pozornost posvetili dostupnosti arhivskog gradiva, brisali smo opći rok nedostupnosti od 30 godina. Ovim je Zakonom također dostupno arhivsko gradivo nastalo do 31. prosinca 1990. godine, pri čemu smo zakonski napravili jasnu razliku između progonitelja i žrtve.
Podatci u javnome arhivskom gradivu koji su nastali do 31. prosinca 1990. godine dostupni su bez ograničenja, osim zaštićenih osobnih podataka. Zaštićenim osobnim podatcima ne smatraju se podatci osoba koje su obavljale službene dužnosti i poslove, podatci o utjecaju i ulozi osoba koje su obnašale javne dužnosti te podatci pripadnika i suradnika službi sigurnosti bivšeg totalitarnog, komunističkog i nedemokratskog režima.“
Osobni podatci žrtava koje više nisu žive u potpunosti su dostupni, dok je za dostupnost podatcima osoba koje su žive, a bile su žrtve progona sigurnosnih službi, potrebna njihova prethodna suglasnost“, rekao je državni tajnik dr. sc. Ivica Poljičak.
Naglasio je kako je dostupnost arhivskom gradivu usklađena s hrvatskim zakonodavstvom i zakonodavstvom Europske unije te kako je za provedivost ovog Zakona potrebno u roku od godinu dana izraditi Nacionalni plan razvoja arhivske djelatnosti. Njime će se definirati aktivnosti, rokovi i sredstva za stvaranje i prikupljanje elektroničkog arhivskog gradiva, izgradnju digitalnog arhiva te preuzimanje preostalog gradiva nastalog do danas, uključujući arhivsko gradivo koje još nije predano, a nastalo je do 31. prosinca 1990. godine.
Pomoćnik ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva za arhivske informacijske sustave i međunarodnu suradnju Jozo Ivanović pohvalio je činjenicu da se na ozbiljan način pristupilo rješavanju problema i ulaganju u arhivsku službu. „Rad na prijedlogu novog Zakona izraz je spremnosti da se provede prijeko potrebna transformacija arhivske službe koja nije jednostavna, trebat će dosta vremena i nije bez troškova“, naveo je pomoćnik ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ARHIVSKOM GRADIVU I ARHIVIMA
Najave
