Ovogodišnja deseta nagrada HT-a za hrvatsku suvremenu umjetnost dodijeljena je u četvrtak, 6. travnja 2017. godine, u Muzeju suvremene umjetnosti Igoru Grubiću, za njegov poetsko-eksperimentalni videorad "Spomenik", kojim uz umjetničku odašilje
i aktivističku poruku o potrebi očuvanja spomenika NOB-a, koji danas u Hrvatskoj većim dijelom propadaju.
"Ta nagrada nije samo potvrda mog kreativnog rada, već i podrška potrebi za zaštitu značajne spomeničke baštine koja je ugrožena, osobito na Petrovoj gori", rekao je Grubić. "Riječ je o mjestima jakog emotivnog naboja i stradanja ljudi, ako ih ne poštujemo, onda nećemo poštovati niti sami sebe", istaknuo je. Grubićev rad strukturiran je kao niz od devet portreta spomenika u različitim fazama propadanja, koji su tek dio mnogih koji su zapušteni devedesetih godina i promatrani isključivo kroz ideološku prizmu bivše države.
FOTO: HINA
"Sinergijom slike, atmosfere, zvuka, dramaturgije i spomeničke apstraktne modernističke forme autor je ostvario poetsko djelo vrhunskog umjetničkog dometa", ocijenila je članica žirija Nataša Ivančević u obrazloženju nagrade koja iznosi 75 tisuća kuna. Ona smatra kako je među autorima koji se bave umjetničkim aktivizmom i problematiziraju spomeničku baštinu otišao korak dalje i nadilazi aktivizam.
"Uronjeni u krajolik, u osmišljenim kadrovima, spomenici su postali visokoestetizirane slike, uzdignuti do statusa živog organizma", ustvrdila je Ivančević, dodajući kako je film lišen patetike i suptilno otvara općeljudska pitanja o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti spomenika kao tekovine jednog vremena.
FOTO: HINA
Drugu nagradu, 45 tisuća kuna, osvojio je Davor Sanvincenti za multimedijsku instalaciju "Nedefinirana divljina", koju je član žirija Rainald Schumacher opisao kao "izvrsnu umjetnost koja otvara um, ruši predrasude i omogućuje iskusiti stvarnost u novom i drugačijem svjetlu".
Prema njegovim riječima, Sanvincentijevo djelo, sastavljeno od 16 mm crno-bijelog filma i found footage materijala, definira "jedinstven umjetnički prostor kao vrstu osjetilne komunikacije koja uvelike izmiče jeziku i poziv je za osjetilnom i otvorenom umjetnošću koja nije ograničena na jezik ili prenošenje u riječi".
Treću nagradu, 40 tisuća kuna, dobila je Ines Matijević Cakić za crtež kosom na tkanini "Portret s kosom", koji je, kako sama kaže, svojevrsna memorabilija u njezinu životu, prvom šišanju kćeri.
Predsjednica žirija i ravnateljica MSU-a Snježana Pintarić ustvrdila je u obrazloženju nagrade kako autorica "na suzdržan i jednostavan, ali dojmljiv način upravo kosom govori o temi koja je duboko emocionalna i osobna s jedne, a zapravo tako univerzalna i vječna s druge strane, o odnosu majke i kćeri umjetnice koja se već iskazala kao izvrsna crtačica i ovom prigodom to ne mora ponovno dokazivati".
Posebno priznanje 10. natječaja žiri je dodijelio Fokus grupi za rad "Herbarij". Dobitnici su izabrani između 29 radova predstavljenih na izložbi u MSU-u, koja se, uz besplatan ulaz, može razgledati do 9. travnja. Otkupljeni radovi postaju dio fundusa MSU-a, odnosno Zbirke HT nagrada – MSU Zagreb.
Nagrada publike bit će proglašena 11. travnja, nakon prebrojavanja glasova, a najsretniji posjetitelj osvojit će posebnu nagradu. Nagrada publike iznosi deset tisuća kuna, a dodjeljuje se izabranom umjetniku kao poticaj za daljnji rad.
FOTO: HINA
Pomoćnica ministrice kulture dr. sc. Iva Hraste Sočo istaknula je kako je „zajednički projekt Muzeja suvremene umjetnosti i Hrvatskog Telekoma vrijedan model međusektorske suradnje koji je tijekom posljednjih deset godina uvelike obilježio hrvatsku suvremenu umjetnost. Zajedničkim zalaganjem i trudom stvoren je prije svega prezentacijski okvir za najrecentnija kreativna promišljanja hrvatskih umjetnika, ali i platforma u okviru koje se iz godine u godinu iznova valoriziraju i stimuliraju najnoviji umjetnički sadržaji i suvremena umjetnička produkcija u Hrvatskoj“, rekla je pomoćnica ministrice.
Dodala je i kako su nagrade koje se danas dodjeljuju odraz kvalitete i kreativnih tendencija u hrvatskoj suvremenoj umjetnosti, koje obuhvaćaju širok raspon u prijenosu ideja. Nada se također da će ovakav projekt poslužiti i kao primjer za daljnju suradnju između poslovnog i kulturnog svijeta u Hrvatskoj i da će se ulaganjem u hrvatsku umjetnost institucionalno trajno sačuvati ono najbolje od bogatog suvremenog umjetničkog stvaralaštva.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić zahvalio je svima koji su dosad prijavljivali svoje radove i organizirali natječaj, ustvrdivši kako natječaj i izložba potvrđuju da je "Zagreb europski grad kulture iako tu titulu formalno ne nosi".
Nina Išek Međugorac iz HT-a podsjetila je kako cijeli projekt nagrade HT-a za suvremenu umjetnost prati i prvi digitalni muzej Artt.hr, izvijestivši kako ga je putem digitalnih medija dosad popratilo više od 40 tisuća ljudi. (MK/Hina)
FOTO: HINA
Najave