Otvorena arheološka izložba „Tihi svjedoci vjere, baštine i raskoši"

Pomoćnik ministrice kulture Davor Trupković otvorio je u utorak, 21. ožujka 2017. godine, u zagrebačkom Arheološkom muzeju izložbu pod nazivom „Tihi svjedoci vjere, baštine i raskoši“, koja s više od 160 arheoloških izložaka i dvadesetak plakata donosi priču o srednjovjekovnoj crkvi  

sv. Nikole Biskupa u Žumberku i stanovništvu tog kraja u različitim povijesnim okolnostima.


     U izložbu uvodi dio o konzervatorsko-restauratorskim radovima na crkvi koji još nisu u potpunosti dovršeni te rezultatima istraživanja koji upotpunjuju spoznaje o arhitekturi crkve i njezinoj povijesti. Slijedi prostorija koja, sadržavajući nalaze s groblja oko crkve sv. Nikole Biskupa, koje je bilo u funkciji od 14. do 18. stoljeća, otkriva život i običaje tamošnjeg stanovništva i svjedoči o njihovoj velikoj pobožnosti. Saznalo se da su se ukopi odvijali pod okriljem Katoličke crkve, a grobovi nisu bili obilježeni ili su obilježeni samo humkom ili drvenim križem.


     Do sada su arheološki istražena 254 groba kao i kosturnica s posmrtnim ostatcima 223 pokojnika, koji svjedoče i o promjenama u načinu pokapanja ‒ u novom vijeku pokojnici su bili odjeveni u bolju odjeću, a uz njih su pronađeni križevi, krunice i svetačke medaljice. Ti predmeti pokazuju da su ondašnji Žumberčani odlazili na hodočašća unutar današnje Hrvatske, ali i u Italiju, Austriju i Njemačku, a prema nalazima nakita, prstenju, broševima, ukrasnim iglama doznaje se da su pratili modu. 


     Na izložbi su prvi put javnosti predstavljeni rekonstruirani svileni prsluk i kožne cipele plemkinje iz Žumberka iz kripte u svetištu crkve koji potječu iz 17. stoljeća. Izložba je rezultat višegodišnjih konzervatorsko-restauratorskih istraživanja Hrvatskog restauratorskog zavoda te interdisciplinarne suradnje među znanstvenim i kulturnim institucijama.

     „Arheološka istraživanja dala su nam razne demografske podatke o žumberačkom stanovništvu i načinu njihova života“, rekla je Ana Azinović Bebek iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, koja je uz Ljubu Gamulina autorica izložbe.
     Tajana Pleše, v. d. ravnatelja Hrvatskog restauratorskog zavoda, smatra kako je vrijednost izložbe u njezinim nematerijalnim rezultatima jer se „zahvaljujući dobivenim spoznajama dobilo nešto puno vrjednije, a to je znanje koje će pomoći da se baština bolje razumije i čuva“.


     U razdoblju srednjeg vijeka područje Žumberačkog gorja predstavljalo je pogranično područje između Ugarskog Kraljevstva i Njemačkog Carstva, a na uzvisini iznad crkve sv. Nikole nalaze se ostatci grada Žumberka, koji se prvi put spominje 1265. godine.


     Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, ocijenio je kako ta izložba unosi pojmove koji sažimaju ono što Žumberak jest ‒ tih i nenametljiv, a prekrasan kraj.
     „Mala smo općina, ali imamo jako zanimljivu povijest“, istaknuo je Zdenko Šiljak, načelnik Općine Žumberak, apeliravši na veća sredstva za sanaciju te crkve kako bi ona mogla služiti svojoj svrsi.

     Nazočne su pozdravili i predstojnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije mons. Nedjeljko Pintarić te kaljski župnik mons. Juraj Jerneić. (MK/Hina)  
 












Najave