Prezentirana izvorna mjesta prikaza bogate prošlosti i kulturnog naslijeđa u "Noći muzeja"

Ističući važnost očuvanja i prezentiranja materijalne i nematerijalne glazbene baštine u muzejima i drugim ustanovama u kulturi, putem brojnih događanja koja jednom godišnje privlače velik broj građana diljem Hrvatske, Noć muzeja svečano je otvorila ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek 

 u petak, 27. siječnja 2017. godine, u Palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

     Ovogodišnje, dvanaesto, izdanje održava se na temu „Glazba i glazbeni velikani i njihov utjecaj na društvo“, kojoj će sa željom da se potakne osnivanje Muzeja glazbe biti posvećeni programi niza sudionika u više od 110 gradova i mjesta.
     Noć muzeja prilika je da se većem broju ljudi, s posebnim programima u svečanoj atmosferi od 18 sati do jedan sat iza ponoći, na atraktivan način predstavi inače samozatajan rad i trud muzejske struke.

 
     Ove godine u manifestaciji sudjeluje više od 230 muzeja, arhiva, knjižnica, kulturnih i obrazovnih ustanova, od kojih je većina svoje programe posvetila temi glazbe, odabranoj kako bi se istaknula važna ulogu muzeja u prikupljanju, očuvanju i prezentaciji materijalne i nematerijalne kulturne baštine, ali i utjecaj koji su glazba i glazbenici imali tijekom povijesti.

     Ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek rekla je kako ta manifestacija daje mogućnost da se kultura i umjetnost približe građanima. Zato se treba raditi na tome da se takve svečanosti održavaju što češće, dodala je.

     „Noć muzeja pridonosi razvoju svijesti o vrijednoj umjetničkoj i kulturnoj baštini naše zemlje te ističe bitne odrednice u poslanju muzeja – muzej je oblik kulture, a odlazak u muzej načina života“, istaknula je ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek prilikom svečanog otvorenja manifestacije Noći muzeja.  

     „Upravo programi namijenjeni najširoj publici muzejsko-edukativnom inovativnosti pridonose vitalnosti samog muzeja i privlačenju nove publike. Stoga je važno istaknuti kako su muzeji današnjice posebice svojim edukativnim aktivnostima preuzeli ulogu učitelja i postali središta komunikacije i interakcije. Komuniciranje muzejske građe s raznovrsnim skupinama posjetitelja putem izložbi, predavanja, vodstava, radionica, igara i ostalih kreativnih aktivnosti ocrtava muzeje kao mjesta gdje se razvijaju kreativne, suvremene i inovativne zamisli.“


     Ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek naglasila je kako je prezentacijom muzejskih postava, otvorenjem izložbi, glazbenim događanjima i edukativnim programima koji su usmjereni na predstavljanje glazbene baštine ovogodišnja tema Noći muzeja usmjerena na brojne zbirke koje su posvećene glazbi i glazbenim stvarateljima, čime se podiže svijest o vrijednosti kulturnih dobara i istovremeno potiču obilasci stalnih postava te pridonosi razvoju kulture posjeta muzejima.

     Ministrica je istaknula kako se upravo zbog energije koju publika osjeća za umjetnost i kulturu mora pronaći način da se one podrže, održe i promiču i izvan takvih manifestacija.

     „Ovo je posebna noć za muzealce koji marljivo cijelu godinu pripremaju večerašnji program, uključuju se tematskim izložbama, radionicama, igraonicama, glazbenim slušaonicama“, rekla je Vlasta Krklec, predsjednica Hrvatskog muzejskog društva, organizatora Noći muzeja.　
      Ocijenila je kako je Noć muzeja postala nezaobilazan kulturni događaj u Hrvatskoj i mjerilo dobre vibracije u muzejskim kućama, dokaz da su muzealci kreativni, dinamični i puni energije.

     Dubravka Osrečki Jakelić, koja je uz Vesnu Jurić Bulatović inicijatorica i voditeljica manifestacije, smatra kako je ovogodišnja programska knjižica Noći muzeja ujedno topografski pokazatelj tema i potencijal koji se može uzeti za polazišnu točku budućeg Muzeja glazbe.
     


     Vesna Jurić Bulatović drži kako domaća muzejska zajednica može biti zadovoljna dinamikom koja se osjeća u muzejskoj struci, među ostalim i zato što je Hrvatska posljednjih nekoliko godina postala bogatija za nekoliko muzeja.

    „Noć muzeja je presedan u hrvatskom društvu, u vremenu estradizacije i spektakla, relativizacije sustava vrijednosti, jedna je manifestacija uspjela afirmirati prave vrijednosti i ujediniti kulturu“, istaknuo je predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić.
     Izrazio je zadovoljstvo što HAZU sudjeluje u ovogodišnjoj temi, osobito zato što su dva istaknuta člana Akademije, Ivan pl. Zajc i Jakov Gotovac, stvorila djela trajne vrijednosti.

     Izaslanik zagrebačkog gradonačelnika Ivo Lovrić, pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda za kulturu, obrazovanje i sport, rekao je da svojim programima u Noći muzeja muzeji pokazuju da nisu samo čuvari kulturne baštine nego i poticatelji moderne kulture i suvremenog života.

     Okupljene na svečanosti otvorenja pozdravili su predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Andrija Mikulić i izaslanica hrvatske predsjednice Renata Margaretić Urlić, savjetnica za društvene djelatnosti i mlade.

 

Pedeset lokacija Noći muzeja samo u Zagrebu

     Muzej Mimara temi je posvetio dvije prigodne izložbe „Simfonija slika i nota“ i „Orguljska baština Hrvatske, orgulje umjetničke radionice Heferer“, dok je Moderna galerija poseban naglasak stavila na glazbene motive iz stalnog postava.
     Etnografski muzej uz izložbu „Izgubljeno i nađeno: indonezijsko kazalište svitaka“ donio je i ples s otoka Jave i koncert javanske glazbe te ugostio vokalnu etnogrupu „Čipkice“.

     Uz uobičajeno bogatu ponudu i nekoliko paralelnih izložbi, među kojima su upravo i retrospektiva Dalibora Martinisa te „Salon de Fleurus“ i „Sfinga velegrada“, Muzej suvremene umjetnosti posebnu je pozornost posvetio glazbenom programu s nastupima, među ostalim, Le Zbora i zbora umirovljenika Druga mladost.

     HAZU je pripremio program u svojih šest jedinica, a na svečanom otvorenju Noći muzeja u atriju Palače ugostio je violinista maestra Oresta Shourgota, koji je, uz glasovirsku pratnju Domagoja Guščića, svirao na Guarnerijevoj violini King, koja je kao donacija slavnog hrvatskog violinista Zlatka Balokovića u vlasništvu HAZU-a.



     Arheološki muzej privukao je mnoštvo posjetitelja, među ostalim, i novim stalnim postavom srednjovjekovne zbirke te je organizirao radionicu tiskanja na Gutenbergovu tiskarskom stroju. Hrvatski državni arhiv pripremio je nekoliko predavanja uz projekciju filma „Ciguli miguli“, a Hrvatski prirodoslovni muzej izložbu „Zvukovi kukaca“.

     U Noći muzeja tradicionalno su sudjelovale obrazovne institucije: dok su studenti Muzičke akademije svojim nastupima obogatili niz programa, ferovci su organizirali slušaonicu glazbe iz starih računalnih igrica, a Akademija likovnih umjetnosti predavanje „Zvuk i slika“.

     Mnogim je građanima i ovogodišnja Noć muzeja bila prigoda da besplatno razgledaju aktualne izložbe ‒ u Klovićevim dvorima tek otvorenu retrospektivu Dimitrija Popovića, izložbu „Orašar ‒ najljepša božićna bajka“ u Muzeju za umjetnost i obrt te „Ravnoteža“ Antona Franza Hoegera u Galeriji Prsten Doma hrvatskih likovnih umjetnika.
      Muzej suvremene umjetnosti donio je niz izložbi, među kojima Salon de Fleurus i Sfingu velegrada te retrospektivu Dalibora Martinisa, a otvorio je i jednu novu ‒ slovačkih umjetnika Rudolfa Sikora i Juliusa Kollera.
     Posjetitelje više sportski orijentirane privukao je Muzejsko-memorijalni centar Dražen Petrović, a one sklone izumima i astronomiji Tehnički muzej „Nikola Tesla“, uz ritam swinga.
     Zagrebačka publika mogla je pogledati i što se događa u drugim hrvatskim muzejima ‒ uz pomoć Smart Guidea i 3D naočala pružena im je ta mogućnost u prolazu Oktogon.
     Prošlogodišnju Noć muzeja posjetilo je oko 340 tisuća ljudi, od čega u Zagrebu 145 tisuća, a rezultati ovogodišnjeg izdanja znat će se idućih dana. (MK/Hina)





Najave