„Večerašnja izložba važna je da shvatimo njegov stvarni značaj i veličinu za hrvatsku kulturu i umjetnost. Kroz ovdje izložena likovna djela, nastajala tijekom posljednjih četiriju desetljeća, susrećemo se sa stalnim pokušajima definicije čovjekova postojanja
i onoga nečeg univerzalnoga što nas određuje kao ljudska bića. I doista, premda je riječ o suvremenome umjetniku, ono mitsko i arhetipsko dominira na umjetničkim radovima Dimitrija Popovića od samih početaka njegova bavljenja umjetnošću“, rekla je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, prilikom otvorenja retrospektivne izložbe Dimitrija Popovića u srijedu, 25. siječnja 2017. godine, u Galeriji Klovićevi dvori.
FOTO: Goran Vranić
Istaknula je kako je Dimitrije Popović uvijek s ponosom govorio o svojoj pripadnosti crnogorskomu narodu, pa i u onim vremenima kada nije bilo lako svjedočiti prijateljstvo između dviju zemalja i naroda.
„Zahvaljujući njegovoj iznimno vrijednoj i aktivnoj društvenoj ulozi, i ova je svečanost otvorenja izložbe čvrsta spona prijateljstva u nizu jednako bogatih i vrijednih kulturnih zbivanja u odnosima i zbližavanju naših dvaju naroda“, istaknula je ministrica kulture otvarajući izložbu zajedno s ministrom kulture Crne Gore Jankom Ljumovićem.
Ministri kulture složili su se da je Dimitrije Popović umjetnik koji snažno povezuje hrvatsku i crnogorsku kulturu dajući im osobit i nezamjenjiv doprinos.
Ministar kulture Crne Gore Janko Ljumović izrazio je zadovoljstvo što ova velika retrospektiva omogućuje da na nov način sagledamo Popovićev opus te da njegovo umjetničko iskustvo postane dio nove publike, što je, uvjeren je, ključna zadaća ustanova kulture koje umjetničko djelo otvaraju kao točku susreta nove, a posebice mlade publike.
„Djelo Dimitrija Popovića spaja naše dvije kulture, dio je narativa koji svjedoči o prožimanju kultura Crne Gore i Republike Hrvatske, a to je uvijek dodatan razlog za zadovoljstvo i još jedan poziv za jačanje kulturne suradnje“, rekao je crnogorski ministar kulture.
FOTO: Goran Vranić
Uvjeren je kako Hrvatska i Crna Gora imaju puno toga zajedničkog, posebice u području kulture koje nas kao jedan od istinskih prioriteta na specifičan način povezuje usmjeravajući na vrijednosti što nas čine dijelom europske obitelji. Crnogorski ministar kulture izrazio je i spremnost da se suradnja nastavi tako da se budućim naraštajima ukaže na prožimanja dviju kultura.
Ministar kulture Ljumović istaknuo je kako gradovi Zagreb i Cetinje imaju posebno mjesto kroz utjecaje, razvoj i afirmaciju specifične i snažne poetike umjetnikova likovnoga izraza, a mjesto Dimitrija Popovića u hrvatskoj i crnogorskoj likovnoj sceni zasluženo je desetljećima posvećenim umjetničkim radom, autentičnim autorskim pristupom, velikim brojem izložaba u Hrvatskoj, Crnoj Gori i inozemstvu i konačno značajnim umjetničkim opusom koji i ovim likovnim postavom ponovno iznenađuje i fascinira.
„Dimitrije Popović: Retrospektiva 1966. – 2016. Misterij metamorfoza“ naziv je izložbe istaknutoga slikara Dimitrija Popovića. Gotovo 340 eksponata, koje je za izložbu odabrala povjesničarka umjetnosti Biserka Rauter Plančić, omogućuje uvid u karakter umjetnikova stvaralaštva i način njegova nastajanja u formi različitih ciklusa kao i njihova prezentiranja u različitim medijima. Kustosica je izložbe Ana Medić.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić pozvao je sve posjetitelje da uživaju u prekrasnome umjetničkom daru Dimitrija Popovića, kojemu je zahvalio što je 50 godina stvaralaštva ugradio u hrvatsku kulturu.
Velika retrospektivna izložba Dimitrija Popovića priređena je tri desetljeća nakon prve Popovićeve retrospektive održane 1987. u Umjetničkome paviljonu u Zagrebu te nakon izložbe održane 2002. u izložbenome prostoru Ex Macello u Padovi i dosad je najcjelovitije predstavljanje pola stoljeća stvaralaštva Dimitrija Popovića.
Umjetnički opus nastao u razdoblju od 1966. do 2016., koji je obuhvaćen ovom izložbom, popraćen je svojevrsnim razgovorom umjetnika sa samim sobom, što predstavlja dodatnu dimenziju u sagledavanju umjetnika i njegova cjelokupnog rada kao neodvojive činjenice. Literatura i pisana riječ jednako su bitni pokretači kao i vizualna komponenta kojom se artikulira stvaralačka imaginacija u ciklusima: Eros i tanatos, Omaggio a Leonardo, Judita, Corpus Mysticum, Omaggio a Dante, Saloma, Magdalena, Marilyn Monroe, Ole Dali, Ave Mantegna, Misterijum Luče mikrokozma, Alegorije o Arkadiji, Kafka, Harmonije, Frojdizmi.
U autorovu popratnome tekstu pod nazivom „Solilokvij o misteriju metamorfoza“ vidljive su pak referencije na cjelokupnu povijest klasične umjetnosti zapadnoga svijeta te njegove refleksije na tekstove Staroga i Novoga zavjeta, ali i Comtea de Lautréamonta i Marquisa de Sadea, intrigantni unutarnji monolozi s avangardnim umjetnicima koji su obilježili 20. stoljeće: od Duchampa do Dalíja i Kafke.
Otvorenje izložbe izazvalo je veliku pozornost kulturne javnosti koja je u potpunosti ispunila Klovićeve dvore izražavajući i time poštovanje prema umjetniku i njegovu djelu koje je predstavljeno na tri etaže galerije.
Izložba će biti otvorena do 19. ožujka. (MK/Hina)
FOTO: Goran Vranić
FOTO: Goran Vranić
FOTO: Goran Vranić
Najave