U Rovinju održana konferencija za medije povodom upisa projekta Ekomuzej „Batana“ u UNESCO-ov Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta

„Rovinjski je uspjeh naš zajednički uspjeh i početak jedne nove priče koja ide dalje. U Hrvatskoj je još puno toga što želimo i moramo sačuvati, a Ekomuzej je primjer kako uz zajednicu i stručne ljude to i učiniti“, istaknuo je Davor Trupković, pomoćnik ministrice kulture,

 na konferenciji za medije održanoj u gradskoj palači Rovinja u utorak, 6. prosinca 2016. godine.



     Uputio je iskrene čestitke Ministarstva kulture i zahvalio žiteljima Rovinja na čuvanju tradicije. „U UNESCO-ov Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta nalazi se 17 registriranih dobara iz cijeloga svijeta, među kojima je i ovaj rovinjski projekt zajednice za očuvanje žive kulturne baštine, za sada jedini iz Hrvatske“, naglasio je pomoćnik ministrice kulture.

     Rovinjski gradonačelnik Giovanni Sponza rekao je kako upis Ekomuzeja „Batana“ u UNESCO-ov Registar dokazuje da smo kao zajednica uspjeli u zaštiti našega lokalnog kulturnog izričaja, istaknuvši da u realizaciji ovoga projekta nisu sudjelovali samo građani Rovinja nego i drugi koji su dali značajan doprinos u valorizaciji naše maritimne kulturne baštine.

     Pritom je izrazio veliku zahvalnost Ministarstvu kulture RH i ostalim pojedincima i udrugama koji su pridonijeli da se „Batana“ uvrsti u UNESCO-ov Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne baštine svijeta, a posebno profesoru Marinu Budicinu, koji je bio „spiritus movens“ cijeloga projekta.



     Dogradonačelnik Marino Budicin prisjetio se 2004. godine, kada je započela realizacija projekta Ekomuzeja i kada se nije moglo niti naslutiti da će „Batana“ biti uvrštena na UNESCO-ovu listu te da će, kao u proteklih 12 godina, dobiti nekoliko svjetskih priznanja. Prisjetio se svoga oca, graditelja batana, koji je svoje umijeće ostavio u naslijeđe kalafatu Mladenu Takaču, koji je do sada izradio i obnovio desetak autohtonih rovinjskih brodica. Tako je batana postala jednim od simbola maritimne kulture Rovinja, pojasnio je prof. Budicin.

     „Od ovoga velikog svjetskog priznanja ne bi bilo ništa bez sinergije cijele rovinjske zajednice“, istaknula je stručna voditeljica Ekomuzeja Tamara Nikolić Đerić napomenuvši da je pored 120 zemalja i 700 sudionika bila velika čast braniti boje svoga grada i struke.

     Projekt Ekomuzej „Batana“ iz Rovinja upisan je u UNESCO-ov Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta 1. prosinca 2016. godine na sjednici UNESCO-ova Međuvladina odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu, a predstavljen je isključivo kao plod rada cjelokupne zajednice.



     Konferenciji za medije prisustvovali su i Lidija Nikočević, kustosica Etnografskoga muzeja Istre, Valerio Drandić, predsjednik „Batane“, i pročelnica u gradskoj upravi Edita Sošić Blažević. Osim pomoćnika ministrice Davora Trupkovića u ime Ministarstva kulture sudjelovali su viša stručna savjetnica konzervatorica u Službi za pokretnu, etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu dr. sc. Mirela Hrovatin i voditeljica i glavna tajnica Hrvatskoga povjerenstva za UNESCO Rut Carek koja je istaknula kao je to "spoj žive baštine, kulture, ekologije, prirode kroz predanost lokalne zajednice i multikulturnost".


http://www.batana.org/





















Najave