Pomoćnik ministrice kulture Davor Trupković, predstavljanjem dovršenih konzervatorsko-restauratorskih radova na kapelici sv. Martina u Starome Brodu u srijedu, 23. studenoga, istaknuo je da je ona rijedak primjer tradicijskoga narodnog baroknog graditeljstva s očuvanim oslikanim
interijerom koji je imao važnu ulogu tijekom stoljeća u svakodnevnome životu župljana kao mjesto okupljanja u bogoslužju te kao snažan simbol višestoljetnoga opstanka sela unatoč ratovima i poplavama.
Prema riječima vršiteljice dužnosti ravnatelja toga zavoda Tajane Pleše, taj uspješni projekt obnove kapele u Starome Brodu kandidiran je za najprestižniju nagradu u području baštine „Europa Nostra“. Tu nagradu Europske unije za kulturnu baštinu Europska komisija dodjeljuje svake godine u okviru programa Kreativna Europa za izvanredna postignuća u području baštine iz cijele Europe.
Projekt konzervatorsko-restauratorske obnove kapele započeo je 2001. godine povijesno-umjetničkim istraživanjima, izradom snimke postojećega stanja i procjenom stanja drvene građe te oštećenja oslikane drvene oplate.
Voditelj projekta mr. umj. Anđelko Pedišić, viši konzervator restaurator u Hrvatskome restauratorskom zavodu, istaknuo je kako se obnova kapele odvijala u tri osnovne cjeline. Iako je kapelica bila u ruševnome stanju te bez inventara, ostala je u funkciji sve do 2007. godine, kada je započela građevinska obnova, nakon čega se restauracija oslikane drvene oplate odvijala desetak godina, da bi naposljetku uslijedila obnova oltara izvedena u radionici u Ludbregu.
Mjestom okupljanja kapelica je postala već 2012. godine, kada je u njezinoj unutrašnjosti povodom
Dana europske baštine postavljena izložba starih fotografija te održano predavanje o građevinskim radovima.
Nakon završetka radova 2015. godine kapela je posvećena te vraćena u liturgijsku funkciju, a pravilnom obnovom omogućeno je očuvanje svih njezinih tradicijskih i povijesnih značajki.
Kapela sv. Martina u Starome Brodu, osim što je važan spomenik kulture Republike Hrvatske, ima i posebno značenje za lokalnu zajednicu jer simbolizira višestoljetni opstanak sela koje je tijekom više od četiri stoljeća preživjelo česte poplave, a samo u 20. stoljeću tri rata.
Sisački biskup mons. Vlado Košić, koji je po završetku građevinskih radova blagoslovio kapelu, obratio se prigodnim riječima istaknuvši kako „kroz kapelu, koja je opstala u ratovima i poplavama, živi crkva. Ona je stoljećima mjesto okupljanja mještana koji slave sv. Martina, tu ispraćaju svoje pokojnike“. Napomenuo je kako je upravo na području Sisačke biskupije ‒ u Posavini, Pokuplju, Turopolju i Moslavini ‒ najviše objekata koji su biseri narodne graditeljske baštine.
Drvene crkve i kapele najviši su domet tradicijskoga narodnog graditeljstva na području sjeverne Hrvatske, od njihova izvorno velikoga broja do danas na spomenutome području ima ih samo četrdesetak iz razdoblja od 17. do kraja 19. stoljeća. Drvena kapela sv. Martina u Starome Brodu (uz one u Buševcu, Lijevim Štefankima, Staroj Drenčini, Boku Palanječkom, Draganićkom Goljaku i Velikoj Mlaki) jedan je od rijetkih primjera baštine tradicijskoga narodnog sakralnog graditeljstva 17. i 18. stoljeća na području hrvatskoga Pokuplja, Turopolja i Posavine.
Prvi se put kapela spominje u arhivskim dokumentima 1699. godine. Izgrađena je od hrastovih planjki na temeljima od opeke. Tlocrtno je oblikovana kao jednobrodna građevina s poligonalnim svetištem i zabatnim tornjićem sa zvonom nad pročeljem. Posebnost kapele ističe se u oblikovanju interijera: 88 plitkih živo oslikanih drvenih ploča čini cjelovit oblog unutarnjega prostora objekta.
Restaurirani oltar sa slikom sv. Martina, koji datira iz 1743. godine, u kapelu je vraćen nakon dovršetka montaže oslikane drvene oplate.
Projekt je primjer promišljanja spomenika kao cjeline sa svim njegovim vrijednostima te suradnje Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture RH i Hrvatskoga restauratorskog zavoda u osmišljavanju, financiranju i izvođenju, u okviru višegodišnjih programa, zahtjevnih konzervatorsko-restauratorskih radova na kulturnim dobrima, čije je očuvanje važno za lokalnu zajednicu.
Konzervatorsko-restauratorski radovi na projektu financirani su sredstvima Ministarstva kulture RH, a rezultirali su očuvanjem, konzerviranjem i prezentacijom svih bitnih tradicijskih, povijesnih i umjetničkih značajki toga kulturnog dobra.
Najave
