Otvorena izložba „Ivan Picelj 1951. – 2011.“ u Dubrovniku

Pomoćnik ministrice kulture Davor Trupković otvorio je izložbu poznatog hrvatskog umjetnika Ivana Picelja u četvrtak, 10. studenoga 2016. godine, u Galeriji Dulčić Masle Pulitika i Atelijeru Pulitika u Dubrovniku.

  

     „Ivan Picelj nama svima jako puno znači, osim pojmova geometrijske apstrakcije i vizualne kulture bio je pionir u kreacijama na ovim prostorima. Drago mi je da je na putu od Cetinja prema Novigradu i Zagrebu izložba stala i u Dubrovniku“, rekao je pomoćnik ministrice kulture Davor Trupković te istaknuo veliko značenje samog umjetnika.

     Kustosica izložbe Jerica Ziherl naglasila je kako je Picelj bio čovjek pozitivne avangarde, uvijek korak naprijed. „Odabrali smo dio Piceljeva opusa koji govori o tome da je Ivan Picelj bio i slikar i grafičar i dizajner. On je bio čovjek avangarde, ali one pozitivne, nikad destruktivne. Uvijek je bio korak naprijed. Neke stvari su i dandanas svježe kao da su nastale nedavno jer je njegova generacija vjerovala u spregu tehnologije, znanosti i umjetnosti te da razum mora prevladavati iznad svega“, napomenula je Ziherl.

     Izložba se sastoji od 40-ak izabranih djela koja su na posudbi od različitih institucija i privatnih kolekcija, a nastala je u suradnji s Museom Lapidarium u Novigradu i Narodnim muzejom Crne Gore na Cetinju.

     Izložba „Ivan Picelj 1951. – 2011.“ ostaje otvorena za javnost do 11. prosinca 2016. godine.


     Ivan Picelj rodio se u Okučanima 1924.godine, a umro je u Zagrebu 2011. godine i jedan je od najuglednijih hrvatskih umjetnika međunarodne reputacije koji je svoj likovni izričaj uspješno ostvarivao u različitim medijima. Njegov se svjetonazor izražavao specifičnom i osobnom egzaktnom imaginacijom dosljedno očitovanom u brojnim područjima i disciplinama – u slikarstvu, objektima, reljefima, grafici, oblikovanju, tipografiji i crtežima. Bio je pionirom geometrijske apstrakcije na kulturnim prostorima tadašnje Jugoslavije, a posebno je istaknut njegov doprinos na području grafičkog oblikovanja i razvoju vizualne kulture.

     Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu između 1943. i 1946., kada napušta studij i počinje stvarati kao samostalan umjetnik. Još tijekom studija osnovao je s Aleksandrom Srnecom i Ivanom Kalinom grupu IPIKAS, a umjetničko djelovanje započinje od 1948. godine, kada u suradnji s Vjenceslavom Richterom i Aleksandrom Srnecom, kasnije i sa Zvonimirom Radićem, radi na postavu umjetničkih, didaktičkih i gospodarskih izložbi te sudjeluje u projektiranju i realizaciji jugoslavenskih izložbenih paviljona za svjetske sajmove u Stockholmu, Beču, Hannoveru, Torinu, Chicagu i Parizu.

     Godine 1951. sa slikarima i arhitektima osniva grupu EXAT 51 (Eksperimentalni atelje 51). Od 1954., osnivanjem Gradske galerije suvremene umjetnosti u Zagrebu, današnji Muzej suvremene umjetnosti, započinje dugogodišnja suradnja te institucije s Piceljom. Godine 1955. sudjeluje u organizaciji prve izložbe industrijskog dizajna u Zagrebu, a godinu dana poslije bio je i jedan od osnivača Studija za industrijsko oblikovanje (SIO).

     Tijekom tih desetljeća Ivan Picelj oblikovao je brojne publikacije, kao što su knjige u nakladi Grafičkog zavoda Hrvatske, Matice hrvatske i nakladničke kuće Znanje. Oblikovao je i niz plakata uglavnom za muzejske i glazbene institucije u Zagrebu. Isto je tako oblikovao logotipove i znakove te je grafički uređivao revije, časopise i prospekte i smatra se zaslužnim za promicanje nove estetike oblikovanja u Hrvatskoj.

     Picelj 1960-ih godina usvaja suvremenu grafičku tehniku svilotiska i jedan je od najistaknutijih članova unutar tzv. zagrebačke škole serigrafije. Autor je brojnih grafičkih mapa. Također početkom 1960-ih, uz Almira Mavigniera i Božu Becka, bio je jedan od glavnih utemeljitelja pokreta Novih tendencija – niza međunarodnih izložbi konstruktivne i kinetičke umjetnosti u zagrebačkoj Galeriji suvremene umjetnosti (1961. – 1973.).

     Svojim slikarskim, grafičkim i grafičko-tipografskim segmentima dizajnerskog opusa Picelj je na mlađe generacije hrvatskih umjetnika prenio postulate neokonstruktivizma, estetike Bauhausa, minimalizma i konceptualnih istraživanja. Povodom umjetnikova šezdesetogodišnjeg djelovanja na hrvatskoj i inozemnoj likovnoj sceni Hrvatska pošta 2006. godine izdaje marku s njegovim ranim radom „Kompozicija Tyma 3“ iz 1959./1960. U popratnom tekstu navodi se da je Ivan Picelj jedan od najvećih boraca za dostojanstvo i inventivnost geometrijske apstrakcije na europskim prostorima.

     Izlagao je u brojnim međunarodno priznatim izložbenim institucijama u zemlji i svijetu. (Hina/MK)



















Najave