Portal u ulici Jurja Barakovića zasigurno je vrlo jedinstven arhitektonski detalj u grupi gradskih vrata u šibenskoj povijesnoj jezgri. Portal je izniman detalj profane gotičke arhitekture na patricijskim objektima grada. Jedinstvenost ovog portala očituje se u kompoziciji od čak 4 pune skulpture na jednom mjestu.
Takva prisutnost figura na jednom portalu, koji je relativno skromnih dimenzija, unikat je među šibenskim portalima svih stilova, a rijedak je primjer i na prostoru Dalmacije. Sama arhitektura portala vrlo je skromna, i moglo bi se reći klasična gotička. Uglom vertikalnih pragova ide obli stupić (bastone), tipičan detalj gotike koji završava kapitelićem s motivom niza listića, detalj koji se ponavlja samo na tri šibenska portala istog stila.
Slijedi veliki kapitel kojem je tijelo ispunjeno motivom stiliziranih palminih grančica što je rijedak detalj ovog stila u Šibeniku. Vrh oba kapitela resi tipična gotička profilacija kakvu možemo naći na brojnim preostalim gotičkim portalima, prozorima i pročeljnim vijencima u šibenskoj povijesnoj jezgri. Derivat tog profila rubi i luk našeg portala koji je dodatno ukrašen motivom izmjeničnih zubaca, također tipičnim motivom gotičkog dekorativnog leksika. Lunetu portala krasi kompozicija centralnog grba i dvije bočne skulpture ratnika. Grb je zasad nepoznatog heraldičkog porijekla i čine ga dva elementa: grb i kaciga. Na grbu je heraldički motiv psa. Na kacigi je ukrasni veo s resama iznad kojeg se također izdiže figura psa koji drži svitak.
Lik psa nad kacigom je gotovo identične forme kao onaj na grbu. Likovi ratnika su u oklopima kakvi su bili u uporabi u mletačkoj vojsci sredinom 15. stoljeća. Lijevi ratnik pridržava helebardu, koja je nažalost najvećim dijelom oštećena (nestala). Ovaj ratnik imao je vojnu ulogu u borbi protiv oklopljenih konjanika jer je oblik helebarde to omogućavao (helebarda je na istom štapu imala kuku za skidanje oklopnjaka s konja, sjekiru i koplje). Desni ratnik ima samostrijel i prikazan je u trenutku natezanja strelice. Ima i tobolac sa strelicama na svom boku.
Portal krase još dvije manje pune figure postavljene iznad kapitela. Riječ je o dvije gole muške skulpture koje zapravo predstavljaju telamone. Telamoni su muške skulpture koje se u povijesti arhitekture prikazuju kao nosači djelova zgrada: stupova, pilastara i sl. Ovdje su prikazani kao nosači luka portala. Podbočeni su rukom kako bi lakše podnijeli teret koji se prenosi u ispruženu nogu, desnu kod lijevog telamona i lijevu kod desnog. Ovo je jedinstveni prikaz telamona u ukupnoj povijesnoj arhitekturi grada Šibenika i okolice.
Zanimljivo je zapaziti kako se na portalu razlikuje njegova arhitektura, koja je izrađena gotovo zanatski precizno i standardno, od figuralne kompozicije koja je vrhunac poznavanja anatomije i detalja. To navodi na pomisao da su na portalu radile dvije osobe: klesar koji je radio uobičajenu arhitektonsku opremu (vertikalne pragove s kapitelima, lukove i akroterij) i kipar koji je izveo figure s grbom.
Dok je arhitektonska oprema portala zapravo klasična stilska gotička, njegove figure u svom izričaju već snažno iskoračuju prema renesansi. Prikaz nagih skulptura (telamoni) već napušta gotičke kiparske sheme u kojima dominiraju odjevene, ukrućene figure skoro bez pokreta i aktivnosti, s nezgrapnim anatomskim oblikovanjima tijela. Figure na portalu donesene su anatomskom lakoćom, akumuliranom snagom i pokretom koji je posebno izražen u liku samostreličara koji nateže luk. Takve studije pokreta prvi put afirmira rana renesansna skulptura na tlu Italije.
Uspoređujući anatomsku perfekciju, koja je dosegnuta na ovom portalu, s visokom kvalitetom figuralnih tema na šibenskoj katedrali (npr. dječaci koji pridržavaju svitak s natpisom na sjevernom pročelju iz 1443. godine), što je pripisano Jurju Dalmatincu, ne može se ne postaviti tezu da je na ovom portalu radio netko iz užeg suradničkog tima velikog majstora ili možda sam Juraj osobno. Ne zaboravimo da je Juraj autor još jedne velike teme ratnika i to na Loggia dei mercanti (Lođa trgovaca) u Ankoni (ugovoreno 1451.) gdje je prikazao oklopljenu konjaničku figuru u sličnoj perfekciji tijela, pokreta i detalja.
S obzirom na svoj ukupni gotičko-renesansni koncept ovaj portal možemo datirati u drugu polovicu 15. stoljeća.
Gotički portal je obnovljen u okviru programa STANADI kojeg od 1998. godine koordinira i provodi šibenski Konzervatorski odjel. STANADI je donatorski program obnove arhitektonskih detalja i elemenata u povijesnoj jezgri Šibenika. Ovo je, po redu, 39. realizirani projekt kojem su sredstva, u iznosu od 50.000 Kn (brutto) donirana od strane
Kluba prijatelja šibenskih tvrđava, osnovanog pri Javnoj ustanovi
Tvrđava kulture Šibenik. Radove na restauraciji portala obavila je restauratorska radionica „Renesansa“ koja ima licencu Ministarstva kulture. Voditelj radova bio je restaurator Božo Petretić.
Na temelju pregleda portala, izrade sondi i probnih čišćenja određena je dijagnostika obnove. Najprije se prišlo pranju vodom pod kontroliranim tlakom radi uklanjanja sloja nevezanih nečistoća s površine kamena. Uslijedilo je mehaničko predčišćenje površina te abrazivno čišćenje kamena uporabom staklenog pudera. Zatim se prišlo laserskom čišćenju kamena posebno svih plastično istaknutih formi kao što su figure, grb, pojedinačni profili.
Upotrebljen je laser Nd: YAG „Michelangelo“ Quanta system Spa. Zatim je slijedila sanacija lomova, domodeliranje nedostajućih djelova (ne na skulpturama!) smjesom umjetnog kamena s obradom i toniranjem površine. Obavljeno je i uklanjanje neadekvatnih mortova i ispuna opekom, a zatim izvršena zapuna sljubnica novim mortom i završna zaštita kamena. Sve je popraćeno detaljnim fotografskim i tekstualnim izvještajem faza radova.
Restaurirani portal dobiti će i pločicu posvećenu donatoru s osnovnim podacima o stilsko-povijesnoj vrijednosti. Obnova je popraćena zavidnom medijskom pažnjom kojoj je cilj podizanje samosvijesti o vrijednosti arhitektonske šibenske baštine te usmjerenje k daljnjoj obnovi sličnih vrijednih detalja u gradskoj povijesnoj jezgri. Obnova je izvedena u okviru Dana europske baštine koji se prezentiraju nizom aktivnosti tijekom rujna i listopada 2016. Obnova portala ujedno prati temu ovogodišnjih Dana europske baštine tj. prezentaciju primjera uloge lokalne zajednice i različitih udruženja građana u provođenju projekata očuvanja kulturne baštine.
Bilo kako bilo, ovaj portal, nakon njegove restauracije i čišćenja, sada postaje neupitan izazov za mnoge povjesničare umjetnosti koji bi se mogli uhvatiti u koštac s detekcijom svih njegovih umjetničkih i heraldičkih karakteristika te konačno valorizirati ovo, zasigurno jedno od najvrsnijih ostvarenja gotičko-renesansne umjetnosti u okviru grada Šibenika.
Ivo Šprljan
viši savjetnik Konzervatorskog odjela u Šibeniku
