„Strategija za međunarodne kulturne odnose“, usvojena 8. lipnja 2016., u skladu je s prioritetom Europske komisije da EU postane snažniji globalni akter u kojem kultura može imati ključnu ulogu u jačanju međunarodnih partnerstava.
Cilj Strategije koju su predstavili Europska komisija i visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
Federica Mogherini jest poticati kulturnu suradnju između EU i zemalja partnera i promicati globalni poredak utemeljen na miru, vladavini prava, slobodi izražavanja, uzajamnom razumijevanju i poštivanju temeljnih vrijednosti.
Federica Mogherini je izjavila:
„Kultura mora biti sastavni dio naše vanjske politike. Kultura je moćan alat za izgradnju mostova između ljudi, posebice mladih, te za jačanje međusobnog razumijevanja. Također, ona može biti pokretač gospodarskog i društvenog razvoja. Kako se suočavamo sa zajedničkim izazovima, kultura može pomoći svima nama, u Europi, Africi, Bliskom Istoku, Aziji, da zajedno nastupamo u borbi protiv radikalizacije te u izgradnji saveza civilizacija protiv onih koji nas pokušavaju podijeliti. Iz tog razloga kulturna diplomacija mora biti u središtu našeg odnosa s današnjim svijetom.“
Europski povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport
Tibor Navracsics izjavio je:
"Kultura je skriveni dragulj naše vanjske politike. Ona pomaže u promicanju dijaloga i međusobnog razumijevanja. Kultura je, stoga, presudna u izgradnji dugoročnih odnosa sa zemljama diljem svijeta: ona ima veliku ulogu u tome da EU postane snažniji akter u međunarodnim odnosima u globalnom kontekstu."
Europski povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj
Neven Mimica i povjerenik za europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju
Johannes Hahn pozdravili su Strategiju koja je u skladu s nedavno usvojenom
Agendom 2030, koja prepoznaje globalno građanstvo, kulturnu raznolikost i međukulturalni dijalog kao općenite principe održivog razvoja i politike susjedstva i proširenja EU.
Kultura može imati važnu ulogu u vanjskoj politici EU. Kulturna suradnja suprotstavlja se stereotipima i predrasudama njegujući dijalog, otvorenost, dostojanstvo i međusobno poštovanje. Međukulturalni dijalog može pomoći spriječiti sukobe i poticati pomirenje unutar i između zemalja. Kultura može pomoći odgovoriti na globalne izazove poput integracije izbjeglica, borbe protiv nasilne radikalizacije i zaštite svjetske kulturne baštine. Kultura može također biti alat koji će donijeti važne društvene i ekonomske dobrobiti u i izvan EU.
Nova strategija daje strateški okvir za dublje i učinkovitije međunarodne kulturne odnose, kao i novi model suradnje s državama članicama, nacionalnim kulturnim institutima, privatnim i javnim operaterima iz EU i zemalja partnera, na način da jača mogućnosti, stvara sinergiju i povećava društveno-ekonomske prednosti.
Kultura sve više i više postaje vektor za gospodarski rast, ne samo u njezinim tradicionalnim oblicima, već posebice kroz kulturne i kreativne industrije, malo i srednje poduzetništvo i turizam. Povezivanja s drugim područjima su sve značajnija, te bi javni i privatni sektor, kao i civilno društvo trebali biti sve više i više međusobno uključeni.
Ova je strategija u skladu s devetim prioritetom koji je iznio predsjednik Europske komisije Juncker u svojim Političkim smjernicama iz 2014. te odražava namjere Globalne strategije EU koju priprema visoka predstavnica. Komisija je također najavila da će predložiti Europskom parlamentu i Vijeću EU da organizira Europsku godinu kulturne baštine 2018. godine.
Pozadina
Kultura u vanjskim odnosima EU jedan je od tri stupa Europske agende za kulturu (2007.). Razvijanje strateškog pristupa u tom području jedan je od prioriteta planova rada Vijeća za kulturu od 2011., a velik korak naprijed napravljen je s Pripremnom akcijom Europskog parlamenta "
Kultura u vanjskim odnosima EU" (2013.-14.), gdje je naglašen znatan potencijal kulture u vanjskim odnosima Europe.
U kulturnim i kreativnim sektorima EU je već financirala mnoge projekte i programe za potporu kulturnom upravljanju i promicanju međukulturalnog dijaloga. Program
Kreativna Europa također je otvoren za susjedne zemlje i zemlje koje pristupaju EU. Na koji način kultura utječe na vanjsku politiku EU najbolje govore potpore EU kojima se nastoji potaknuti dijalog između mladih lidera i predstavnika civilnog društva, očuvanje kulturne baštine (pomoć EU zaštiti kulturne baštine u Siriji koju provodi UNESCO), borba protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima itd. U Istočnom partnerstvu (EaP), kulturni program Partnerstva podupire doprinos kulturnih i kreativnih sektora održivom humanitarnom, socijalnom i ekonomskom razvoju. U isto vrijeme, projekt „Urbane strategije u povijesnim gradovima koje predvodi zajednica" nastoji potaknuti društveni i gospodarski razvoj kroz unapređenje kulturne baštine u devet povijesnih gradova u Armeniji, Bjelorusiji, Gruziji, Moldovi i Ukrajini.
Program
Obzor 2020 također podržava istraživanje kulturne diplomacije i aktivnosti na kulturnoj baštini kroz multinacionalne interdisciplinarne projekte. Budući programi su u pripremi za potporu zemljama partnerima u različitim područjima, a posebno u njegovanju kulturnih i kreativnih industrija te promicanju međukulturalnog dijaloga.
Kao pomoć u provedbi Strategije i stvaranju sinergije između svih dionika EU (delegacije EU, nacionalni kulturni instituti i zaklade, privatna i javna poduzeća, civilno društvo) u veljači 2016. osnovana je
Platforma kulturne diplomacije, s naglaskom na strateške zemlje. Platforma, kojom upravlja konzorcij kulturnih instituta i drugih partnera država članica, pružat će savjete vezane uz javne politike, olakšati umrežavanje, provoditi aktivnosti s kulturnim dionicima i razvijati programe obuke za kulturno liderstvo.
Za više informacija:
