Hrvatski paviljon na 15. međunarodnoj izložbi arhitekture – Venecijanskome bijenalu: Izvješća s bojišnice

Projekt pod naslovom to trebamo – to radimo hrvatskoga tima arhitekata i kulturnih radnika Dinka Peračića, koji je i povjerenik nastupa, Mirande Veljačić, Slavena Tolja i Emine Višnić pretvara zgrade koje su izgubile svoju primarnu svrhu ili nikada nisu bile korištene kao što je planirano 

u mjesta intenzivne kulturne produkcije i socijalnih interakcija. Uz samu izložbu u Arsenalu koja se otvara u petak, 27. svibnja, u 14 sati, bit će predstavljena i prateća publikacija. Projekt predstavlja tri slučaja arhitektonskih i kulturnih praksi u trima hrvatskim gradovima, kao primjere ne samo izvješćivanja s „bojišnice“ nego i djelovanja na „bojišnici“. 



     Fokus je na sadržajnoj rekonstrukciji triju građevina ‒ bivšoj tvornici Jedinstvo, u kojoj djeluje kulturni centar POGON, i nizu organizacija nezavisne kulture i mladih u Zagrebu, H-zgrade kompleksa Rikarda Benčića kao budućega Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci i Doma mladih u Splitu. Autori formuliraju jasnu namjeru: „Želimo predstaviti arhitektonski rad kao širu društvenu disciplinu koja može koristiti različita sredstva i surađivati sa sudionicima korisnicima, podržavajući i nadahnjujući zajedničke napore, izgrađujući prostore koji postoje i koriste se za opće dobro“.

     Osim samih građevina i arhitektonskih projekata njihove rekonstrukcije, na izložbi u Arsenalu prikazat će se i živa kultura koja se odvija u ovim prostorima: niz radova suvremenih umjetničkih i kulturnih praksi, kao i različiti projekti institucija koje upravljaju ovim prostorima te nezavisne kulturne scene, umjetnika i aktivista koji ih koriste. Za potrebe izložbe naručeni su i posebni umjetnički radovi: videoinstalacija Institucije treba graditi skupine BADco., niz fotografija prostora i programa Damira Žižića te modeli Antonije Veljačić. Predstavit će se i novi radovi primjerice Igora Eškinje, Ane Hušman, Gorana Petercola, Marka Markovića. U knjizi, osim samoga predstavljanja ovih praksi i konkretnih projekata, bit će objavljeni tekstovi stručnjaka i praktičara koji ovim primjerima daju širi kontekst promišljanjima o kulturnome, političkome i širem društvenom značenju takvih arhitektonskih i kulturnih praksi. Neki su od autora tekstova teoretičar arhitekture Maroje Mrduljaš, dekan za istraživanja na Fakultetu arhitekture na Illinois Institute of Technology Vedran Mimica, nizozemski teoretičar arhitekture i izdavač Hans Ibelings, kulturni radnik i istraživač Davor Mišković, stručnjakinja za kulturne politike Ana Žuvela.


    Dinko Peračić i Miranda Veljačić suosnivači su i voditelji Platforme 9,81 te ujedno autori triju prikazanih arhitektonskih projekata. Emina Višnić je ravnateljica ustanove POGON – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, a Slaven Tolj je ravnatelj Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci. S obzirom da su oni sami kustosi, kulturni menadžeri, aktivisti, sudionici i pokretači kulturnih praksi koje djeluju izvan tradicionalnih okvira i izgrađuju vlastite sustave rada, autori prikazuju svoja neposredna iskustva na „bojišnici“ arhitekture i kulture.

Arhitektura kao društveni proces
 
     Odražavajući situaciju na „bojišnici“ hrvatske arhitekture i kulture projekt to trebamo – to radimo prikazuje nove kulturne prakse koje se odvijaju izvan tradicionalnih reprezentativnih okvira. Tijekom vremena i putem djelovanja kulturnih aktivista i arhitekata ta su mjesta postala rješenje za nezavisne organizacije, umjetnike, aktiviste i angažirane građane da koriste te prostore za svoje programe. Radi se o napuštenim ili nedovršenim građevinama čije prazno stanje daje određeni osjećaj slobode – budući da ih nitko drugi ne koristi, doimaju se kao otvoreni resursi koji se mogu slobodno koristiti. Radom arhitekata i stanovnika i korisnika prostora nemogući su uvjeti žurno pretvarani u moguće, ne odustajući istovremeno od dugoročnih primjena i stvarnih unaprjeđivanja prostora.

     Započete kao privremena rješenja, ove su zgrade bile u vrlo lošem stanju te se tijekom korištenja postupno i mjestimično uređuju, na inicijativu i uz ulaganja njihovih stanovnika, odnosno korisnika, kao i povremena ulaganja gradskih uprava, koje su i vlasnici prostora. Ti su objekti, međutim, i dalje u takvu stanju da ih treba rekonstruirati i reorganizirati kako bi odgovarali posebnim režimima korištenja i različitim vrstama događanja te su zato za njih izrađeni i sveobuhvatni arhitektonski projekti rekonstrukcije.

     Naspram standardnoga postupka arhitektonskog rada u kojem investitor određuje zadatak, a arhitekt daje projektantski i tehnički odgovor u skladu s kojim se građevine grade i daju na raspolaganje korisnicima, ove su zgrade nastanjene umjetnošću i kulturom prije negoli su završene, a arhitekti su uključeni tijekom cijeloga procesa. Arhitektonski angažman započinje u fazi dok postoji potreba i problem, a ne kada je projekt već definiran i riješeni drugi preduvjeti za gradnju. Arhitektura počinje od problema, ne od projekta, što je čini dijelom društvenoga procesa za koji radi.

 
Tvornica za nezavisnu kulturu: Jedinstvo u Zagrebu

     Nezavisna kulturna scena i organizacije mladih okupljene u Savez udruga Operacija grad nakon dugotrajnih pregovora uspjele su uspostaviti ustanovu POGON u partnerstvu s Gradom Zagrebom. Ovo civilno-javno partnerstvo podržava inovativan model upravljanja i korištenja javne infrastrukture. I prije formiranja ustanove bivša tvornica Jedinstvo, smještena na obalama rijeke Save, korištena je za kulturne programe. Prostor danas dijele POGON, nezavisni kulturni klub Močvara Udruženja za razvoj kulture ‒ URK i umjetnik Damir Bartol-Indoš, dok dio kojim upravlja POGON koriste desetine grupa i organizacija.
Manji građevinski zahvati i povremene aktivnosti preuređivanja dosegle su svoj maksimum ostavljajući prostore još uvijek neadekvatnima i neodgovarajućima za daljnji razvoj. Arhitektonski angažman kreće od prepoznavanja potrebe da se aktivnosti unaprijede i u suradnji s brojnim korisnicima pronađe rješenje kako bi se bivša tvornica pretvorila u multifunkcijski centar žive kulture i suvremenih umjetničkih praksi. Rekonstrukcija zgrade, njezino proširenje i izgradnja svih potrebnih sadržaja prati uspostavljene odnose, način korištenja prostora, stvorenu društvenu dinamiku i strukturu postojeće zgrade. Nova arhitektura nema ambiciju nasilno mijenjati poredak i uvoditi nove vlastite elemente, već radi s postojećim, kreirajući otvoren proces, koji omogućuje nastavak i razvoj u budućnosti.
 
Ispunjenje 30-godišnjega obećanja: Dom mladih u Splitu

     Dom mladih u Splitu je obećanje prostora za suvremene kulturne aktivnosti za mlade dano građanima Splita i ponavljano 30 godina. Kao i u Jedinstvu, prostor najprije osvajaju nezavisne organizacije. Danas u njemu programski djeluje i njime upravlja ustanova Multimedijalni kulturni centar (MKC), a koriste ga i brojne nezavisne organizacije, okupljene u mrežu Platforma Doma mladih. Koncept velike javne ustanove u kulturi s velikim brojem zaposlenih i stalnim ansamblom, kao dominantnim korisnikom zgrade, zamijenjen je hibridnim modelom koji se oslanja na brojne inicijative koje u različitim režimima provode svoje programe, koriste prostor i preuzimaju odgovornost za funkcioniranje centra ili njegovih dijelova.

     Predimenzionirani kulturni centar iz socijalističkih vremena počeo je svoj život kulturnoga kompleksa u nedovršenome stanju. Arhitektonski posao ovdje nije bio samo projekt konačnoga dovršenja već iniciranje, poticanje i stvaranje uvjeta za niz malih zahvata kojima se redovito unaprjeđuje stanje prostora i time potiče razvoj programa. Kako bi se omogućio i potaknuo razvoj brojnih manjih inicijativa koje ovaj prostor trebaju, kompaktno strukturirana građevina fragmentirana je na dvadeset autonomnih cjelina, koje mogu relativno samostalno funkcionirati. Projektirana kao klasična kazališna građevina, postala je kulturni i društveni multipleks, lokacija intenzivnih društvenih interakcija.

 
Materijalizacija muzeja: MMSU u H-zgradi u Rijeci

     Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci godinama već pokušava osigurati nov prostor jer je onaj trenutni unajmljeni galerijski prostor na zadnjem katu knjižnice neadekvatan za njegovo široko postavljeno programsko djelovanje. Nakon neuspjelih pokušaja dovršetka nekoliko velikih kulturnih projekata, uključujući zgradu MMSU-a, pokrenuta je inicijativa za ponovno korištenje bivšega tvorničkog kompleksa Rikard Benčić putem izravnih i minimalnih intervencija. Metode i sredstva koji su razvijeni i isprobani na nezavisnoj kulturnoj sceni sada se koriste za jednu javnu instituciju, što ima za rezultat materijalizaciju prostora i aktivnosti, umjesto da ostaju u trajnome stanju čekanja. Ovim manevrom Muzej je izišao iz hibernacije i postao institucija u razvoju, u izgradnji i transformaciji. Rekonstrukcija H-zgrade za potrebe muzeja dio je projekta Rijeka 2020 ‒ Europska prijestolnica kulture, a uz redovite aktivnosti muzeja, brojne izložbe i druge programe, Muzej poseban naglasak stavlja na projekte koji omogućuju izravno sudjelovanje zajednice. Muzej će razviti jedno posebno mjesto: Kuhinja – centar kreativnih migracija.
 
     Muzej se useljava u prostor u minimalnome održivom stanju u kojem može započeti sa svojim društvenim i kulturnim radom, uz mala ulaganja. Program i prostor zajedno će se organski razvijati. Arhitektura je ponudila osnovu po kojoj će se svaka nova intervencija kojom se unaprjeđuje prostor uklopiti u buduću cjelinu. U prvoj fazi muzej će zauzimati samo dio prizemlja i prvoga kata jednoga krila H-zgrade, u drugoj će koristiti cijeli taj prostor, a u sljedećim fazama proširit će se na gornje dvije etaže. Postojeća industrijska zgrada dobiva novi komunikacijski sustav koji omogućuje jednostavno i robusno kretanje, čime se naglašava njezina izvorna industrijska logika.
 
  
Prezentirani radovi, programi i publikacije u sklopu postava
 
     Naručeni radovi: BADco., videoinstalacija Institucije treba graditi, Damir Žižić, fotografije, Antonija Veljačić, makete i figure
     Izloženi umjetnički radovi: Tamara Bilankov, Valentino Bošković, Milan Brkić, Nemanja Cvijanović, Chweger, Vuk Ćosić, Tanja Deman, Ante Despot, Dušan Džamonja, Igor Eškinja, Fog Frog Dog, Fogsellers, Momčilo Golub, Gracin, Slavko Grčko, Igor Hoffbauer, Ana Hušman, Damir Bartol Indoš, Sanja Iveković, Ante Jakić, Japanski premijeri, Jarboli, Ivan Kožarić, Zlatko Kutnjak, Mirna Kutleša, Vladimir Kuzman, Marin Lukanović, Mance, Marinada, Marko Marković, Ivan Marušić Klif, Josip Maršić, Zoran Medved, Giovanni Morbin, Nadija Mustapić, Vanja Pagar, Pasi, Ivana Pegan, Goran Petercol, Porto Morto, Anil Podgornik, Radiona.org (Igor Brkić, Damir Prizmić), Radost!, Rolo, Petar Smajić, Saša Spačal, Aleksandar Srnec, Svemirko, Goran Škofić, Nebojša Šobić-Šoba, Mirjan Švagelj, Marko Tadić, Althea Thauberger, Zoran Todorović, Drago Tršar, Ivo Vičić, Silvio Vujčić, Artur Žmijevski
 
     Prezentirani programi i publikacije: Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Arkzin, Art Squat, Autonomni kulturni centar - Attack!, BADco., BLOK, Cirkorama, Confusion / Illectricity Festival, Domino / Queer Zagreb, Dopust / Dani otvorenog performansa, Drugo more, Festival mediteranskog filma Split, Galerija 90-60-90, Hrvatsko dizajnersko društvo, IKS Festival, Info zona, Kam-Hram, Kino Klub Split, KLFM-radio u zajednici, Koalicija udruga mladih-KUM / Klub Kocka, KONTEJNER, Kulturtreger / Booksa Klub, Mala performerska scena, Mavena, Mreža Clubture, Mreža mladih Hrvatske, Multimedijalni institut, Multimedijalni kulturni centar Split, Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, Okus doma, Platforma 9.81, POGON, Pravo na grad, Pričigin-Festival pričanja priča, QueerANachive, Radiona.org, ROOM 100, Savez udruga Operacija Grad / Platforma Upgrade, Split Film Festival, Sportski i penjački klub Lapis, Slobodne veze, TALA-plesni centar, UBU-udruga bivših učenika Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Zagreb, Udruženje za razvoj kulture-URK / Klub Močvara, UIII / Udruga za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja, Vijeće mladih Benčić, WHW – što, kako i za koga, Zaklada Kultura Nova



Organizacija nastupa na Bijenalu

     Ministarstvo kulture Republike Hrvatske naručitelj je i glavni financijer projekta nastupa Hrvatske na Bijenalu, a u ime Ministarstva projekt koordiniraju Nevena Tudor Perković i Iva Mostarčić.
     Organizator je nastupa Platforma 9.81 (Split), a partneri su u organizaciji POGON (Zagreb) i MMSU (Rijeka).
     Hrvatski nastup na Bijenalu, uz Ministarstvo kulture, podržali su i: Zaklada Hrvatska kuća, Grad Zagreb i Turistička zajednica Grada Zagreba, Grad Rijeka / Rijeka 2020, Europska prijestolnica kulture i Grad Split.
     Sponzori nastupa su: Zumtobel, Hrvatski telekom, Doka Hrvatska, Pomak, Stolarija Gojanović.
     Medijski pokrovitelji nastupa su: Kulturpunkt.hr, T-Portal i Vizkultura.
 
  
Kontakt za medije Ministarstva kulture                                    
press@min-kulture.hr                                                
 
 

Pisane vijesti