Izvješće o cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi, izvjestitelja Mircea Diaconu (ALDE, RO) usvojeno je velikom većinom zastupničkih glasova (613 „za“, 70 „protiv“ i 19 suzdržanih) na plenarnoj sjednici EP održanoj 8. rujna 2015. Radi se o pravno neobvezujućem tzv. own-initiative
izvješću u kojem se iznose političke poruke Europskoj komisiji. Tekst Izvješća je dostupan putem linka:
http://www.europarl.europa.eu/plenary/hr/texts-adopted.html
U Izvješću se naglašavaju važnost fondova EU te aktivnosti i doprinosi EU institucija na očuvaju i promicanju kulturne baštine u Europi. Ujedno se ističe da puni potencijal kulture i kulturne baštine, važan za održivi društveni, socijalni i gospodarski razvoj, treba biti prepoznat u potpunosti i adekvatno iskorišten u strategijama EU kao i u ciljevima UN-a za razvojnu politiku u razdoblju nakon 2015. Specifično, Izvješće naglašava potrebu integriranog pristupa kulturnoj baštini, a u tom kontekstu je EP uputio specifične preporuke Komisiji, među kojima izdvajamo:
- potporu
određivanju 2018. kao Europske godine kulturne baštine (uz adekvatna proračunska sredstva te podnesak programa za istu u 2016.)
- uspostavu
jedinstvenog EU portala posvećenog materijalnoj i nematerijalnoj kulturnoj baštini
- u okviru EU fondova:
preispitivanje gornje granice od 5 milijuna eura namijenjenih financiranju projekata na polju kulturne baštine u okviru malih infrastrukturnih projekata (tzv.
small scale infrastructure)
tako da dosegnu barem razinu financiranja UNESCO projekata od maksimalno 10 milijuna eura.
U Izvješću se također naglašava
gospodarski i strateški potencijal kulturne baštine odnosno njen doprinos inovativnim poslovima, proizvodima i uslugama te ključnu ulogu koju kulturna baština ima u nekoliko vodećih inicijativa u okviru strategije
Europa 2020., kao što su
Digitalna agenda,
Unija inovacija, Program za nove vještine i radna mjesta i
Industrijska politika za razdoblje globalizacije. U tom smislu, imajući u vidu provedbu srednjoročne revizije strategije
Europa 2020, EP poziva na afirmaciju europske kulturne baštine kao
strateškog resursa za pametni, održivi i uključivi rast. Ujedno se poziva na adekvatno pozicioniranje kulturne baštine u Komisijinom
Investicijskom planu za Europu.
Nadalje,
EP ističe potrebu za poboljšanjem razine digitalizacije, očuvanja i internetske dostupnosti kulturne baštine, posebno europske filmske industrije. Podržava digitalnu inovaciju, dok korištenje internetskih infrastruktura može uključiti novu publiku i osigurati bolji pristup digitalnoj kulturnoj baštini (primjerice putem
Europeane).
Izvješće također ističe da je
kulturni turizam, koji podrazumijeva 40 posto europskog turizma, jedan od ključnih gospodarskih sektora, posebno što se tiče potencijala za rast i zapošljavanje. EP naglašava mogućnost snažnijeg usmjerenja na kulturni turizam razvojem makroregionalnih strategija osmišljenih za uključivanje kulturnog turizma u strateški okvir za europsku suradnju.
Završno, EP naglašava
ulogu kulturne baštine u vanjskim odnosima Unije, koja se ostvaruje putem političkoga dijaloga i suradnje s trećim državama te poziva države članice, EK i Vijeće da ponovno oživi kulturnu diplomaciju. Uz to, EP potiče usvajanje međunarodnih sporazuma za sprečavanje nezakonite trgovine kulturnim dobrima te ističe potrebu da EU, zajedno s UN-om i UNESCO-om, brani baštinu u opasnosti te da spriječi i bori se protiv pljačkanja i uništavanja kulturnih objekata u područjima sukoba.
