Ministar kulture RH Berislav Šipuš otvorio je u Muzeju Mimara izložbu
Industrijska baština Hrvatske: baština kao gospodarsko-razvojni resurs, ocijenivši da ona nudi pravo objašnjenje riječi baština, kad je o kulturi riječ, ali i istaknuvši da je to „nasljeđe koje obvezuje i zove na odgovornost“.
„Industrijska baština sastavni je i neizostavni dio hrvatske, a tako i svjetske kulturne baštine. Ona nam neposredno svjedoči ne samo o privredno- ekonomskom već i o sociološko- kulturološkom razvitku cjelokupnog društva u posljednjih dvije stotine godina.“ – rekao je tom prilikom ministar.
"Znamo već za mnoge projekte koji idu prema europskim fondovima i koji će značiti revitalizaciju tih objekata koji svjedoče o povijesti naše zajednice i koji bi mogli biti veliki kapital" – naglasio je Šipuš.
FOTO: HINA
Izložbom
Industrijska baština Hrvatske: baština kao gospodarsko-razvojni resurs, koja problematizira zaštitu uglavnom zapuštene i zanemarene industrijske baštine u nekadašnjim industrijskim centrima Hrvatske kao i njihovu moguću rehabilitaciju, započeli su Dani europske baštine u Hrvatskoj. Izložba donosi pregled pregled industrijskih postrojenja nastalih u Hrvatskoj u 19. i 20 stoljeću i podijeljena je u pet cjelina, naslovljenih
Zagrebački Paromlin - od spomenika kulture do simbola nekulture,
Metropolis - kompleks skladišta riječke luke,
BATA /Borovo company town,
Industrijska baština grada Siska i
Industrijska baština Osječko - baranjske županije.
Dane europske baštine u Hrvatskoj 2015. godine organizira Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture RH. Stavljanjem fokusa na industrijsku baštinu posebno se želi istaknuti da su sva postrojenja arhitektonski i građevinski pothvati svoga vremena i bili su zamašnjaci razvoja svojih lokalnih zajednica, ali je proizvodnja u njima u međuvremenu prestala i većina ih je već dugo prepuštana zubu vremena i neminovnoj propasti.
Ravnatelj Muzeja Mimara Tugomir Lukšić podsjetio je da su Dani europske baštine manifestacija koja je počela 1985. godine, koja je rasla i širila se istodobno s procesom stvaranja i širenja Europske unije. Dodao je kako se Hrvatska tom opće europskom projektu zaštite kulturnog nasljeđa priključila prije točno 20 godina te Istaknuo da se ova izložba "suprotstavlja sudbini, nudeći na sustavan i sažet način valorizaciju naše industrijske baštine i mogućnosti konzervatorskih rješenja njezina trajnog očuvanja".
Povjesničar umjetnosti i stručni savjetnik u Ministarstvu kulture Krešimir Galović rekao je da izložba svojim naslovom nastoji problematizirati baštinu kao važan gospodarsko-razvojni resurs, pri čemu je temeljno pitanje kako revitalizirati spomenike kulture i učiniti ih ekonomski samoodrživim i profitabilnim.
"Spomeničkoj baštini treba pristupiti kao važnom čimbeniku koji kroz pozitivne razvojne revitalizacijske procese može pridonijeti gospodarskom razvoju, otvaranju novih radnih mjesta i, konačno, unaprjeđenju života lokalne zajednice", zaključio je Galović. (Hina/MK)
FOTO: HINA
FOTO: HINA
