Ministarstvo kulture Republike Hrvatske objavljuje rezultate poziva za predlaganje kustoske koncepcije hrvatskog izložbenog nastupa na XXI. Milanskom trijenalu. Jednoglasnom odlukom Ocjenjivačkog suda Hrvatsku će u Milanu predstavljati kustoska koncepcija
autora
Ivice Mitrovića i
Olega Šurana.
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske objavilo je Javni poziv za kustosku koncepciju hrvatskog nastupa na XXI. međunarodnoj izložbi Milanski trijenale −
La Triennale di Milano, pod nazivom "21. stoljeće. Dizajn poslije dizajna“ koji će se održati od
2. travnja do
12. rujna 2016. Nacionalni izložbeni nastup zajednički će organizirati Ministarstvo kulture, Hrvatsko dizajnersko društvo, Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i Zajednica za industrijski dizajn Hrvatske gospodarske komore.
O kandidaturi za kustosku koncepciju odlučio je Ocjenjivački sud u sastavu Ivana Fabrio, Goroslav Keller, Ada Kezić, Nevena Tudor Perković i Koraljka Vlajo. Ocjenjivački sud sastao se u petak, 15. siječnja 2016. u Ministarstvu kulture, a za predsjednicu žirija izabrana je Koraljka Vlajo. Sastanku je prisustvovala i koordinatorica projekta, viša stručna savjetnica Iva Mostarčić.
Na Javni poziv za kustosku koncepciju hrvatskog izložbenog nastupa na XXI. međunarodnoj izložbi Milanski trijenale pristigla su dva rada:
-
Dal letame nascono i fiori, dai diamanti non nasce niente, autorske grupe "Zadruga Praksa"
-
Spekulativnost – postdizajnerska praksa ili nova utopija?, autora Ivice Mitrovića i Olega Šurana
Utvrđeno je da oba rada udovoljavaju uvjetima kandidature te da je priložena sva dokumentacija propisana Javnim pozivom.
Ocjenjivački sud jednoglasno je odlučio da Hrvatsku na XXI. Milanskom trijenalu predstavlja kustoski koncept pod nazivom
Spekulativnost – postdizajnerska praksa ili nova utopija?, autora
Ivice Mitrovića i
Olega Šurana.
Obrazloženje:
Rad je utemeljen na prethodnim istraživanjima autora koncepta o suvremenoj spekulativnoj dizajnerskoj/umjetničkoj praksi u Hrvatskoj te temom Nove postdizajnerske prakse u potpunosti odgovara koncepciji Trijenala (
Dizajn poslije dizajna).
Osnovu koncepcije čini desetak radova renomiranih domaćih autora, koji se mogu svrstati u domenu spekulativnog dizajna. Riječ je, između ostalog, o autorima s međunarodnim iskustvom obrazovanja i izlaganja te hrvatska spekulativna praksa tako postaje sjecište globalnih utjecaja (harvardski, londonski, skandinavski, mediteranski, bliskoistočni) i lokalne interpretacije. Globalni / lokalni konteksti naglašeni su dodatnim sadržajima poput niza intervjua s autorima i autoricama izložaka, ali i relevantnim međunarodnim stručnjacima u sferi spekulativnog dizajna. Ujedno, dio radova već je duže vrijeme prisutan na sceni te predloženi postav postaje svojevrsni presjek relativno kratke hrvatske povijesti takve dizajnerske prakse.
Ocjenjivački sud posebice naglašava važnost otvorenosti koncepcije prema međunarodnom dijalogu o novim dizajnerskim praksama, a time i mogućnost kreiranja međunarodno relevantne platforme. Također, Ocjenjivački sud ističe edukacijsku ulogu planiranog kataloga kao svojevrsnog readera spekulativnog dizajna potencijalno značajnog i u međunarodnim okvirima te, dakako, činjenicu da predloženi koncept omogućava značajnu međunarodnu promociju većeg broja domaćih dizajnera i umjetnika.
Shodno željama i potrebama autora, Ocjenjivački sud stoji na raspolaganju autorima pri njihovom daljnjem radu u razradi projekta i njegovog postava.
Sažetak izabranog koncepta:
Spekulativnost – postdizajnerska praksa ili nova utopija?
Autori: Ivica Mitrović i Oleg Šuran
Suradnici: Filip Havranek i Kristina Lugonja (Havranek+Lugonja)
Sudionici: Lina Kovačević, Robert Čanak, Anselmo Tumpić, Nikola Bojić, Damir Prizmić, Ivica Mitrović, Oleg Šuran, Andreja Kulunčić, Nina Bačun i Anders Mellbrat, Silvio Vujičić
"Novi dizajneri" promišljaju ulogu tehnologije u svakodnevnom životu, na način da se više ne bave aplikacijama tehnologije, već njenim implikacijama. Dolazi do odmaka od konzumerističke perspektive dizajna, koja je vođena zahtjevima tržišta, prema širem društvenom kontekstu. Novi dizajneri koriste dizajn kao medij i fokusiraju se na koncepte i artefakte koji ne rješavaju probleme i ne daju jednoznačne odgovore, već postavljaju pitanja i otvaraju teme. Spekulativni dizajn je kritička dizajnerska praksa koja obuhvaća ili je u relaciji s nizom sličnih praksi koje nalazimo pod nazivima: kritički dizajn, dizajn fikcija, dizajn budućnosti, antidizajn, radikalni dizajn, propitkujući dizajn, diskurzivni dizajn, kontradiktorni dizajn, futuristička imaginacija, umjetnički dizajn i dr. Radi se o diskurzivnoj djelatnosti, koja je temeljena na kritičkom razmišljanju i dijalogu, te koja propituje dizajnersku praksu (i njegovu modernističku definiciju).
Recentni primjeri spekulativne dizajnerske prakse u domaćem kontekstu su rijetki. Također, nije ni vidljiva neka snažna povijesna referenca i kontinuitet ovakve prakse u lokalnom kontekstu. Stoga je cilj ovog projekta na jednom mjestu prikazati i kontekstualizirati relevantne suvremene spekulativne radove hrvatskog konteksta koji, iako često sami sebe tako ne nazivaju, spadaju u područje spekulativnog dizajna. Odabrani su slijedeći autori i autorice: Lina Kovačević, Robert Čanak, Anselmo Tumpić, Nikola Bojić, Damir Prizmić, Ivica Mitrović i Oleg Šuran, Nina Bačun i Anders Mellbrat. Dodatno su uključeni radovi koji nisu nominirani kao dizajnerski radovi, ali spadaju u blisku spekulativnu praksu (Andreja Kulunčić, Silvio Vujičić). Zajedničko navedenim radovima je da zapravo ne postoji neki specifični ili distinktivni pristup spekulativnoj praksi, već je zapravo on refleksija globalnog utjecaja (pristupa i metodologija). Stoga u odabranim radovima možemo iščitati spekulativnost kroz različite discipline, vidljivi su specifični pristupi različitih škola, a dodatno se identificiraju i neke od glavnih tema kojima se bavi spekulativna praksa.
Cilj predloženog koncepta je približavanje spekulativne dizajnerske prakse kao suvremene prakse velikog potencijala, ali u isto vrijeme i kritičko propitivanje postojećih nedostataka i potencijalnih problema ovog dizajnerskog pristupa. Stoga je plan napraviti seriju intervjua s autorima i autoricama radova izložbe, koji bi kontekstualizirali svoju praksu unutar spekulativnog područja. Dodatno bi se uključili i razgovori s međunarodnim stručnjacima i praktikantima u području spekulativnog dizajna. Razgovori bi bili integrirani unutar kataloga, koji bi na ovaj način, zajedno s uvodnim tekstom, predstavljao svojevrsni
reader spekulativne dizajnerske prakse.
Najave
