„Govoriti o Krleži nije nikada previše i zato je dobro da se Krležini dani održavaju, da se ne zaborave svi rukopisi koje nam je taj čovjek ostavio u trajno nasljedstvo“, ocijenio je pomoćnik ministra kulture RH Vladimir Stojsavljević na otvorenju znanstvenog skupa
Hrvatska drama i kazalište u inozemstvu koji se u sklopu kazališno-teatrološke manifestacije 26. Krležini dani odvija u Osijeku.
Stojsavljević je naglasio je kako se o Krleži treba raspravljati, govoriti, pisati, jer se na taj način obnavljaju sve one dobre stvari koje smo kao društvo naslijedili od Krleže.
FOTO: HINA
Znanstveni skup
Hrvatska drama i kazalište u inozemstvu, započeo je u utorak 7. prosinca 2015. godine, u sklopu
Krležinih dana, a suorganiziraju ga HNK u Osijeku, osječki Filozofski fakultet te Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), Pokrovitelj skupa je Ministarstvo kulture RH.
Predsjednik Odbora
Krležinih dana, Branko Hećimović, istaknuo je da su ove godine Krležine dane posvetili temi Hrvatska drama i kazalište u inozemstvu, jer je ona vrlo aktualna i o njoj se puno toga može reći. „Nekada su dramski, operni i baletni ansambli iz Hrvatske u svijet išli kao nepoznanica, predstavljali su našu kulturu, a pojedinci, bilo dramski glumci, operni pjevači, baletani išli su graditi karijeru izvan granica naše zemlje, zastupati više sebe, nego kazalište. Dramski pisci su se probijali kako je tko znao. A danas je situacija sasvim drugačija. Hrvatski kazališni ljudi, dramski pisci su dio europske i svjetske kazališne kulture“, kazao je Hećimović.
Upravo iz toga razloga na dvodnevnom znanstvenom skupu će dramaturzi, kritičari, scenografi, znanstvenici, u tridesetak predavanja, govoriti o dostignućima hrvatske drame i kazališta u inozemstvu, ali će se prisjetiti i početaka, odnosno kako su se hrvatski kazališni ansambli i pojedinci probijali na svjetsku scenu te gradili našu kazališnu kulturu da bi došla na ovu razinu.
Predstavnik jednog od utemeljitelja
Krležinih dana, intendant osječkog Hrvatskog narodnog kazališta, Božidar Šnajder, izrazio je zadovoljstvo što su ustrajali u svojim nastojanjima da se
Krležini dani sve ove godine održavaju te da svake godine okupe veliki broj sudionika.
Na ovogodišnjem znanstvenom skupu govorit će se, među ostalim, o hrvatskoj drami i kazalištu u Poljskoj u razdoblju od 1944. do 1989. godine, recepciji dramskog opusa Slobodana Šnajdera u kazalištu njemačkoga govornoga područja te dramama Mire Gavrana i Tene Štivičić na međunarodnoj sceni.
Također će se moći čuti kako su kako su predstave Dundo Maroje i Leda osvojili Kolosvár, odnosno Cluj-Napocu, o inozemnim turnejama zagrebačkog HNK-a u kontekstu nove kulturne politike 50-ih godina 20. stoljeća, odjecima hrvatske drame s temom Domovinskog rata u inozemstvu te o hrvatskim kazališnim komadima na scenama Graza i prijevodima hrvatskih drama na mađarski jezik. (Hina/MK)
Najave
