Zapisnik s prvog sastanka tematske radne skupine za Hrvatsku radioteleviziju (30.4.2015.)

 

 Zapisnik s prvog sastanka tematske radne skupine za Hrvatsku radioteleviziju, 30. travnja 2015., HRT
 
 
     Prvi sastanak tematske radne skupine za Hrvatsku radioteleviziju održan je u sklopu javne rasprave o medijskoj politici Republike Hrvatske u HRT-ovim prostorijama, u srijedu, 13. svibnja 2015. godine, od 13 do 16 sati.
         
     Sudjelovali su: Damir Šimunović, Janja Miličević, Martina Novak Vukuša, Dario Špelić, Ernest Strika, Goran Radman i Biljana Romić (svi HRT), Dragan Crnogorac, (zastupnik u Hrvatskom saboru), Saša Leković (predsjednik HND-a), Igor Lasić, Andrea Milat (suradnici na izradi Nacionalnog izvještaja o medijima), Nevenka Sudar (savjetnica za praćenje medija Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova), Nada Zgrabljić Rotar, (profesorica na Hrvatskim studijima) te Boris Postnikov i Milan F. Živković (Ministarstvo kulture).
 
     Nakon kratkog upoznavanja petnaestero sudionika, dvosatna rasprava je, prema dnevnom redu, bila posvećena vremenu, metodologiji, području i prioritetima rada. Prema onome što je izrečeno na sastanku, oni uključuju:
 
- demokratizaciju i diversifikaciju načina izbora, ulogu i ovlasti upravnih i nadzornih tijela HRT-a (kako se, gdje i kojom većinom bira ravnatelj, programsko vijeće ili nadzorni odbor, i koje su njihove dužnosti, ovlasti i položaj u odnosu na HRT, imajući u vidu razinu sudjelovanja radnika HRT-a i komparativni pregled različitih modela)
- način definicije javnih usluga HRT-a (većina sudionika istaknula je skromne, ako ne i negativne učinke “koncesijske” definicije putem ugovora, a upravo se pristupa njegovim izmjenama - s kojima će članovi TRS biti upoznati - u cilju otvaranja mogućnosti za nove radijske i online-usluge, te njihove financijske pretpostavke)
- mjere za povećanje opsega i kvalitete programske proizvodnje HRT-a (uz napomenu da se težište postavi na društvene i kulturne funkcije programa, a ne tek broj i općenitu oznaku “općih” ili “specijaliziranih” kanala)
- mjere za povećanje univerzalnosti pristupa i društvene reprezentativnosti HRT-ovih sadržaja (ne samo u tehnološkom i cjenovnom smislu, nego imajući u vidu i prilagodbu za osobe s invaliditetom, zanimljivost, razumljivost i otvorenost za aktivno sudjelovanje građana u stvaranju programa te suradnju sa širim krugom autora)
- mjere za unapređenje financijske autonomije HRT-a (kako od sustva planiranja državnih potpora, tako i od oglašivača)
- mjere za zaštitu djece u medijima i sprečavanje diskriminatornog govora
- određenje HRT-a prema drugim dijelovima medijskog sustava i drugim, posebno javnim, lokalnim i neprofitnim medijima, kao i poželjnim modelima javnih radiotelevizija i drugim nacionalnim strategijama (poput obrazovne i kulturne)
- određenje javnog interesa kao jednog od temeljnih koncepata za funkcioniranje HRT-a.
         
     U odnosu na ta i druga pitanja, kao što su produkcijsko-redakcijske relacije, dinamika i način tehnološke obnove ili nabava programa od nezavisnih producenata, tematska radna skupina će, na osnovi podloge koju je pripremilo Ministarstvo kulture, do sredine lipnja ponuditi odgovore u formi prijedloga artikulacije ciljeva, posebnih ciljeva i zadataka (mjera), o kojim će redovito izvještavati širu radnu skupinu za NMP na redovitim sastancima u HND-u.
         
     Goran Radman se tijekom rasprave osvrnuo na prošli takav sastanak (23. travnja), posvećen HRT-u, istaknuvši da je bio pozitivno iznenađen konstruktivnim tonom - inače često deficitarnim u sličnim raspravama - koji svjedoči o tome da je svima stalo da HRT bude uistinu javna radiotelevizija kakva je hrvatskoj javnosti potrebna. Radman je za jedan od sastanak ove tematske radne skupine najavio prezentaciju HRT-ovog prijedloga izmjena Ugovora s Vladom. One će se, kako je najavio, odnositi na pokretanje novih usluga HRT-a, kao i njihovo usklađivanje s tehnološkim uvjetima i mogućnostima. Pitajući se da li nam uopće treba Ugovor, odnosno u kolikoj mjeri ugovorno uređenje HRT-ovog mandata odražava interese javnosti, Biljana Romić se založila za jačanje njene reprezentacije putem Programskog vijeća. Na tragu zalaganja Gorana Radmana da rad ove skupine ne bude unaprijed ograničen zatečenim stanjem i ovisnošću o prijeđenom putu, Nada Zgrabljić Rotar je izrazila potrebu pronalaženja alternative postojećim načinima izbora upravnih tijela HRT-a, kako bi ona više odražavala javni interes i omogućila nadzor javnosti nad njegovim ostvarivanjem. U strateškom planiranju sve opcije trebaju biti otvorene, istaknuo je Dragan Crnogorac, a prije svih povratak HRT-a svojoj ulozi prvorazredne obrazovne institucije. Biljana Romić je istaknula zabrinutost time što ugovorna definicija “koncesije” HRT-a izražava javni interes u terminima tržišne razmjene. O tome svjedoči i određenje financiranja HRT-a kao “državne potpore” u Zakonu iz 2010. godine, kao i redukcija HRT-ovog sudjelovanja na tržištu oglašavanja, podsjetio je Crnogorac, koja se tada argumentirala potrebom “liberalizacije tržišta”. Takvo usmjerenje može se smatrati svojevrsnom “pripremom terena” za komercijalno preuzimanje HRT-ove “koncesije”, odnosno ulazak komercijalnih medija u podjelu sredstava HRT-pristojbe, što bi - konsenzus je sudionika rasprave - svakako trebalo izbjeći.
         
     Sljedeći sastanak TRS-a za HRT održat će se u srijedu, 6. svibnja 2015. u Ministarstvu kulture, a bit će posvećen mjerama za povećanje opsega i kvalitete programa (sadržaja) HRT-a.