Hrvatska knjižnica za slijepe, jedina takva knjižnica u Republici Hrvatskoj koja se u novom tisućljeću otvara prema sve većem broju korisnika koji imaju različitih poteškoća s čitanjem standardnog tiska, proslavila je u zagrebačkom kazalištu Vidra
svoju 50. obljetnicu, u srijedu 11. studenoga 2015. godine.
Na obljetničkoj svečanosti izvedena je kratka predstava Dramskog studija slijepih Novi život
Zec na brajici, prikazan dokumentarni film o knjižnici
Knjiga u glasu i dodiru redateljice Marijane Sladetić - Drenski, a priređen je i glazbeni nastup Predraga Krajnovića, Petre Marković i Josipa Hrvoja te vokalnog ansambla Udruge slijepih Zagreb.
Sanja Frajtag, ravnateljica Hrvatske knjižnice za slijepe, podsjetila je kako je još 1921. u okviru Društva za izobražene slijepce postojala knjižnica, kojoj se u Drugom svjetskom ratu gubi trag, a od 1949. se knjige na brajici počinju prepisivati ručno u Udruženju slijepih u Zagrebu. "Time je formirana zbirka knjiga za slijepe koje su se mogle posuđivati u udruženju, koja je poslužila kao temeljni fond pri osnutku knjižnice" – rekla je.
„Iz godine u godinu vladao je sve veći interes za knjigama, pa Savez 1969. osniva vlastitu tiskaru za proizvodnju na brajici, a godinu dana kasnije s radom počinje prvi studio za snimanje zvučnih izdanja, prvo na magnetofonskoj vrpci, potom audiokazetama, a 2003. je započet projekt digitalizacije zvučnih knjiga.“ – navela je Frajtag naglasivši da knjižnica, rukovodeći se svojom vizijom i misijom, „treba ići u smjeru detekcije i obuhvaćanja šire kategorije korisnika, među ostalim, osobama s disleksijom, disgrafijom, motoričkim oštećenjima i slično.“
Čestitajući na velikoj obljetnici ministar kulture Berislav Šipuš, rekao je kako je predstava izvedena na svečanosti pokazala kako ograničenja nestaju kada je kreativnost u pitanju.
"Mašta nema granica, a dojmili su me snaga, energija i volja slijepih da budu obični kao svi mi", istaknuo je Šipuš, izrazivši uvjerenje da će se i za pedeset godina na stotoj obljetnici okupiti skupina kreativaca svih generacija.
Sead Muhamedagić, izaslanik hrvatske predsjednice kao pokroviteljice obljetnice, ustvrdio je kako su slijepe osobe jamci da knjiga ima budućnost, a knjižnica posvećena njima oduvijek je bila susretište i most koji povezuje slijepe i one koji to nisu.
Okupljene su pozdravili voditeljica odjela za planiranje i cjelovitu zaštitu osoba s invaliditetom Marija Mustač, u ime zagrebačkog gradonačelnika te ravnateljica Knjižnica grada Zagreba Davorka Bastić, koja je kazala kako je ta knjižnica uvijek bila oslonac ostalim ostalima u savladavanju zahtjevne tehnologije i davanju usluga za slijepe i slabovidne osobe.
Hrvatska knjižnica za slijepe osnovana je 1965. pri Hrvatskom savezu slijepih. Na inicijativu Hrvatskog saveza slijepih Vlada RH je 1999. donijela Uredbu o osnivanju Hrvatske knjižnice za slijepe kao javne ustanove u kulturi koja se financira iz državnog proračuna, što je rezultiralo većom proizvodnjom knjiga, a 2006. i 2008. se renovira prostor i studiji te višestruko nagrađivane knjižnice. Tada se uvodi sve više novih usluga korisnicima, književne tribine, promocije knjiga, tematska predavanja istaknutih znanstvenika, koncerti ozbiljne glazbe.
Osim posudbenog odjela, brajična tiskara te studiji za snimanje zvučnih izdanja također su odjeli Hrvatske knjižnice za slijepe. Knjižni fond sastoji se od knjiga na brajici (taktilnom pismu za slijepe) i zvučnih knjiga na audio kazetama i CD-ima. Korisnici knjižnice su slijepe osobe, slabovidne osobe i sve one osobe koje ne mogu čitati standardni tisak. Poslanje knjižnice je približiti informacije, znanje i kulturu te odgovoriti na potrebe i zahtjeve korisnika za kvalitetnim uslugama kojima se potiče čitanje, pridonosi obaviještenosti, obrazovanju i obogaćenju kulturnog života.
.
Ministarstvo kulture prepoznalo je važnost disperzije knjižničnih usluga za slijepe i slabovidne u narodne knjižnice te je 2009. godine pokrenulo program širenja knjižničnih usluga u narodne knjižnice većih gradova kojima gravitira veći broj slijepe i slabovidne populacije. Danas, 14 narodnih knjižnica ima ukupno 20 računala s dodatnom opremom za slijepe, a 11 knjižnica 18 elektroničkih povećala za slabovidne. Ministarstvo kulture redovito financira Hrvatsku knjižnicu za slijepe i slabovidne pružajući joj potporu u obavljanju redovite knjižnične i nakladničke djelatnosti te ulažući u opremu i prostor. (HINA/MK)
Najave
