Arsen Dedić je, više od pedeset godina dugu karijeru skladatelja, književnika, pjesnika i kantautora, koja po opsegu, raznolikosti i kontinuitetu zauzima posebno mjesto u novijoj hrvatskoj kulturi, počeo kao mladić u dvadesetima objavom prvih pjesama u časopisima
Polet,
Prisutnosti i
Vidici.
Bez Arsenove glazbe i stihova nezamisliva je povijest suvremenog hrvatskog pjesništva, hrvatske šansone, filma televizije i kazališta. Tijekom pedeset godina Arsen Dedić prevodio je skladbe poznatih šansonijera i kantautora poput Gina Paolija, Sergia Endriga, Adriana Celentana, Jacquesa Brela, Leonarda Cohena, uglazbljivao stihove hrvatskih pjesnika – Krleže, Cesarića, Goloba, Šoljana, Ujevića, Krkleca, Baloga, Sabola. Skladao i pisao stihove za najveća imena popularne glazbe na ovim prostorima, vrhunske izvođače poput Gabi Novak, Ibrice Jusića, ostvario niz vokalnih i glazbenih suradnji s Alfijem Kabiljom, Stipicom Kalogjerom, Dragom Milinarcem, a posljednjih se godina posebno izdvajaju one s Zoranom Predinom, Kemalom Montenom, Massimom Savićem. Surađivao je i prijateljevao s Sergiom Endrigom, Ginom Paolijem, Bulatom Okuđavom...
Hrvatsku je kulturu zadužio s više od četrdeset glazbenih albuma, dvadeset zbirki poezije, glazbom za više od stotinu igranih, dokumentarnih i animiranih filmova, scenskom glazbom za gotovo dvjesto kazališnih predstava.
Arsen Dedić u rodnom je Šibeniku završio srednju glazbenu školu i gimnaziju. Njegovi glazbeni počeci vezani su uz šibensku Narodnu glazbu, gradski ansambl limene glazbe u kojem je svirao flautu. Težačko podrijetlo i šibenske korijene Arsen nikad nije zaboravljao, a mediteranski motivi i ugođaj neizostavni su dio njegove poezije. U Zagrebu započinje studij prava te nastavlja glazbeno obrazovanje, a 1959. upisuje Muzičku akademiju na kojoj diplomira flautu.
Pjesme počinje objavljivati kao student, a u suradnji s Mariom Bogliunijem afirmira se kao aranžer i autor stihova te osvaja prve nagrade na festivalima. Pjevao je u nekoliko vokalnih sastava (
Prima,
Zagrebački vokalni kvartet,
Melos), svirao u pop i jazz sastavima te vodio instrumentalni
Kvartet flauta. Na Zagrebačkom festivalu popularne glazbe debitirao je 1963. godine kao solist, a skladbe
Milioner,
Jesenji dažd i
Bolero noći označavaju početak hrvatske šansone. Godinu dana kasnije nastaju skladbe
Moderato cantabile i
Kuća pored mora, koje su označile početak njegova bogatog glazbenog opusa i smjer kantautorskog izričaja. Skladajući šansone na domaćoj sceni postaje zaštitnim znakom tog glazbenog žanra, koji spaja njegova dva ključna umjetnička izraza ˗ glazbu i poeziju.
Suradnju sa Zdenkom Runjićem započinje 1963. izvevši njegovu skladbu
Čovjek od soli, šezdesetih upoznaje i Radu Šerbedžiju s kojim 1985. godine snima antologijski album
Ne daj se, Ines. Uslijedila je i afirmacija na međunarodnoj sceni, potvrđena najprestižnijim europskim nagradama Prix Jacques Brel i Premio Tenco. Surađivao je s poznatim pjesnicima ˗ pjevačima Sergiom Endrigom, Ginom Paolijem i Bulatom Okuđavom.
Prvi studijski album,
Čovjek kao ja, objavio je 1969. godine a uslijedio je
Arsen 2 (1971.). S tih albuma pamte se neke od njegovih antologijskih pjesama,
Moj brat,
Sandra,
Sve što znaš o meni,
Balada o prolaznosti. U nizu albuma, njih više od četrdeset, ističu se još
Homo volans,
Vraćam se,
Provincija,
Kino Sloboda,
Tihi obrt,
Ministarstvo straha te izdanja izabranih pjesama
Arsenal,
Najbolje od Arsena i
Herbar. Krajem 2014. godine objavio je album
Suputnici, koji je posvetio „svojem naporu, želji i ljudima koji su mu bili najbliži“.
Pisao je skladbe za mnoge pjevače, a djelovao je i kao aranžer, dirigent te producent. Sklada i piše za dalmatinske klape, a među klapskim skladbama ističu se Z
aludu me svitovala mati,
Ni u moru mire,
Ko ovo more platit,
Vratija se Šime,
Maškare. Osim što je uglazbio niz stihova najistaknutijih hrvatskih pjesnika, skladao je sakralnu glazbu i glazbu za djecu.
Arsen Dedić svoj prepoznatljiv i autentičan izričaj ostvaruje izmjenjujući balade koje odišu mediteranska osjećajnost i ironičnu, kabaretsku šansonu, a njegova poetika ravnopravno korespondira s tradicijom moderne francuske i talijanske šansone i klasičnog rock pjesništva Boba Dylana i Leonarda Cohena.
Jedan od najplodnijih autora filmske glazbe, Arsen Dedić potpisao je glazbu za trideset i četiri dugometražna igrana filma te skladao i za televizijske filmove i serije, dokumentarne i animirane filmove. Riječ je o oko stotinu naslova. Kao skladatelj filmske glazbe debitirao je u filmu
Živa istina Tomislava Radića (1972.), a u nizu filmova ističu se nezaboravne glazbene teme za
Vlak u snijegu,
Donatora,
Glembajeve,
Vlakom prema jugu,
Stela, zatim glazba za
Tajnu starog tavana,
Prosjake i sinove,
U registraturi,
Zlatnu nit,
Punom parom i druge. Motovun film festival mu je 2013. godine dodijelio nagradu „Pedeset godina“, a prilikom dodjele prikazan je i biografski dokumentarni film
Tihi obrt Mladena Matičevića.
Književni opus Arsena Dedića sastoji se od dvadesetak zbirki pjesama, počevši od
Broda u boci (1971.), njegove prve zbirke koja je prodana u šezdesetak tisuća primjeraka. Već u prvoj zbirci ostvaruje autentičnost pjesničkog izraza kojeg karakterizira nostalgija, izravnost, humor i fina ironija. Objavio je i zbirke
Zamišljeno pristanište (s Matijom Skurjenijem),
Narodne pjesme,
Zagreb i ja se volimo tajno,
Hotel Balkan,
Pjesnikov bratić,
Pjesnik opće prakse. Dio Arsenova pjesničkog opusa posvećen je filmu, pisao je poeziju o filmovima i kino dvoranama, pjesme inspirirane filmovima. Stihovi šansone
Moderato kantabile, nadahnuti su istoimenim filmom Petera Brooka iz 1960. godine.
Autor je više od sto i pedeset partitura za kazališne predstave među kojima se izdvajaju
Predstava Hamleta u selu Mrduša donja,
Majstor i Margarita,
Dnevnik malog Perice,
Krležijada,
Na rubu pameti,
Mala sirena, glazba za mjuzikl
Lady Šram.
Cjelokupno djelo Arsena Dedića ostavilo je duboki trag u hrvatskoj kulturi, a za njega je primio niz nagrada za glazbu i stihove na festivalima diljem Hrvatske i bivše Jugoslavije, Zlatne arene za filmsku na Pulskom filmskom festivalu, priznanja Josip Štolcer Slavenski, Tijardović, Mlado pokoljenje, Zlatno sidro, nagrade za scensku glazbu na Danima Satire i Marulićevim danima, Goranov vijenac za sveukupan pjesnički opus. Nositelj je Ordena zasluga za narod srebrnog vijenca, odličja Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića. Bio je član Hrvatskoga društva skladatelja i Hrvatskoga društva pisaca. Višestruki je dobitnik godišnjih nagrada Porin, a Porinom za životno djelo nagrađen je 1999. godine.
Govoreći o svom životu i stvaralaštvu povodom nagrade „Pedeset godina“, kojim mu je za umjetnički rad 2013. godine odao priznanje Motovun film festival, Arsen Dedić rekao je kako će se braniti „do posljednjeg trenutka,
fino all’ultimo momento“. Za tako iznimnog književnika, kantautora, pjesnika, skladatelja i prevoditelja svaki takav trenutak stiže prerano.
Najave
