29.05.2015. - Pula, Rijeka, Osijek i Dubrovnik su četiri grada koji su danas je ušli u drugi krug natjecanja za naslov Europska prijestolnica kulture 2020. godine.Gradove je izabrao Panel neovisnih stručnjaka prosudbom kandidatura devet hrvatskih
gradova koji su se kandidirali za titulu i to nakon trodnevnog sastanka u Zagrebu.
Nakon što Hrvatska potvrdi preporuku Panela, gradovi izabrani u drugi krug natjecanja za titulu Europske prijestolnice kulture moći će dopuniti i završiti svoje prijave do početka 2016. godine. Panel neovisnih stručnjaka ponovo će se sastati u Zagrebu u prvoj polovici 2016. godine kako bi odlučili koji će hrvatski grad preporučiti za naslov Europska prijestolnica kulture 2020.
Na konferenciji za medije održanoj u kući u Kući Europe u Zagrebu predsjednik Panela Steve Green zahvalio je i predstavnicima ostalih pet gradova - Đakova, Splita, Varaždina, Zadra i Zagreba za izuzetno kvalitetno pripremljene kandidature za Europsku prijestolnicu kulture 2020. te ih pozvao da svi i dalje surađuju onako kako su to i pokazali tijekom predstavljanja kandidatura. Greene je posvjedočio kako je kvaliteta kandidatura zadala ozbiljnu i tešku zadaću članovima Panela pri donošenju odluke, te je zahvalio svima na tome, a Ministarstvu kulture na izvrsnoj organizaciji.
Ministar kulture Berislav Šipuš izrazio je pak zadovoljstvo što iskazana 'trka u kulturi' budi nadu i šansu da će kultura biti stavljena u samo središte zbivanja.
Zahvalio je Predstavništvu EK u Zagrebu gdje su se održavale prezentacije i intervju gradova kandidata te svim članovima te istaknuo: „Naša zajednička europska iskustva još jednom su se ispreplela na svim razinama, ali i nadogradila. Najviše od svega čestitam svim hrvatskim gradovima koji su došli do ovog svečanog trenutka i želim im da iskoriste sve najbolje iz njega.“
Grad koji će biti izabran bit će prvi hrvatski grad koji će nositi prestižni naslov što ga dodjeljuje Europska Unija. Inicijativa Europska prijestolnica kulture utemeljena je 1985. godine na poticaj tadašnje grčke ministrice kulture Meline Mercouri i danas se razvila u jedan od najambicioznijih, najprepoznatljivijih i najcjenjenijih kulturnih projekata u Europi i aktivnosti Europske Unije.
Prvotni ciljevi ovog projekta vrijede i danas. Namjera projekta bila je da Europljanima pruži mogućnost boljeg međusobnog upoznavanja kultura, da omogući užitak u dijeljenju zajedničke povijesti i kulturnih vrijednosti; drugim riječima, da iskuse osjećaj pripadnosti istoj europskoj zajednici.
Već i ulazak u drugi krug natjecanja za naslov Europske prijestolnice kulture za izabrane gradove može rezultirati značajnom kulturnom, ekonomskom i socijalnom koristi, pod uvjetom da je njihova kandidatura dio višegodišnje kulturne strategije razvoja.
U skladu s Odlukom Europskog parlamenta i Vijeća Europe koji odlučuju o provedbi projekta Europska prijestolnica kulture (Odluka br. 445/2014/EU od 16. travnja 2014. o uspostavljanju inicijative Unije za Europske prijestolnice kulture u razdoblju od 2020. do 2033.), Hrvatska i Irska su dvije europske zemlje koja će biti domaćini ovog događanja 2020. godine. Predizbor gradova u Irskoj odvijat će se ujesen 2015. godine.
Hrvatski i irski gradovi slijedit će Mons (Belgija) i Plzen (Republika Češka) koji su Europska prijestolnica kulture ove godine, Donostia-San Sebastian (Španjolska) koji će biti EPK 2016., zatim Aarhus (Danska) i Paphos (Cipar) u 1017., Leeuwarden (Nizozemska) i Vallettu (Malta) u 2018. te Materu (Italija) i Plovdiv (Bugarska) u 2019. godini.
Hrvatska je raspisala poziv za podnošenje prijava za inicijativu Unije Europska prijestolnica kulture za 2020. godinu u Republici Hrvatskoj u lipnju 2014. godine. Kandidature je predalo devet hrvatskih gradova: Dubrovnik, Đakovo, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Varaždin, Zadar i Zagreb.
Kandidature je procjenjivao Panel sastavljen od 12 nezavisnih stručnjaka – dva je imenovalo Ministarstvo kulture, a njih deset imenovale su institucije i tijela Europske Unije.
Članovi Panela koje su imenovala tijela i institucije Europske unije trenutno su:
Imenovala Europska komisija: Steve Green (Velika Britanija), koji ima bogato iskustvo u međunarodnim kulturnim odnosima te ulozi kulture i jezika iz rada s EUNIC-om (Europska mreža kulturnih instituta) i Britanskim kulturnim institutom; Jordi Pardo (Španjolska), voditelj Fondacije Pau Casais i stručnjak u strateškom planiranju i urbanoj obnovi kroz kulturu i turizam; Suzana Žilič Fišer (Slovenija), profesorica i pročelnica na Odjelu za medije i komunikaciju Sveučilišta u Mariboru i glavna direktorica projekta Maribor – Europska prijestolnica kulture 2012.
Imenovalo Europsko vijeće: Urlich Fuchs (Njemačka), zamjenik umjetničkog direktora i direktor programa grada Linza, Europske prijestolnice kulture 2009. i Marseille-Provence Europske prijestolnice kulture 2013.; Aiva Rozenberga (Latvija), direktorica programa Rige, Europske prijestolnice kulture 2014.; Pauli Sivonen (finsa) direktor Muzeja Serlachius.
Imenovao Europski parlament: Sylvia Amann (Austrija) koja je stručnjak za urbani, regionalni i ruralni razvoj, kulturu i kreativnu ekonomiju; Cristina Farinha (Portugal), stručnjakinja za razvoj kreativnih industrija i nacionalnih kulturnih strategija; Agnieszka Wlazeł (Poljska), stručnjakinja u razvojnim strategijama publike i bivša umjetnička direktorica festivala.
Imenovao odbor regija: Anton Rombouts (Nizozemska), gradonačelnik nizozemskog grada 's-Hertogenboscha i nekadašnji voditelj Nederlands Dans Theatrea.
U skladu s trenutnim sustavom izbora Europske prijestolnice kulture, izbor se odvija u dva kruga; u krugu predizbora nakon kojeg se objavljuje lista gradova koji ulaze u drugi krug i završni krug izbora devet mjeseci kasnije. Izabrane gradove nakon toga službeno potvrđuje zemlja koja će imati Europsku prijestolnicu kulture.
Više informacija na:
http://ec.europa.eu/programmes/creative-europe/actions/capitals-culture_en.htm
European Commission Culture
