Na sastanku Vijeća za obrazovanje, kulturu, mlade i sport koji se jučer održao u Bruxellesu, ministri kulture EU održali su prvu raspravu o Strategiji europske audiovizualne politike u okviru jedinstvenog digitalnog tržišta, a čije je osnove predstavio Günter Oettinger, povjerenik Europske komisije
za digitalnu ekonomiju i društvo. Europska komisija ističe da SAD, Kina i Koreja već neko vrijeme imaju digitalne strategije s ciljem osiguranja njihove nadmoći u digitalnom okruženju te da Europa zaostaje. Npr. ni jedna europska kompanija više nije aktivna u području telekomunikacija.
Istaknuto je da Europska unija ima izuzetno fragmentirano tržište; različita zakonodavstva za zaštitu podataka, različitu regulativu industrija, različite programe istraživanja, različitu infrastrukturu, a što sve neizbježno ima negativne posljedice na konkurentnost. Da bi bila u mogućnosti natjecati se ravnopravno, istaknuto je, Europska unija mora ujednačiti svoje zakonodavstvo za autorska prava i osobito razmotriti uloge digitalnih platformi, oporezivanje, mrežne neutralnosti i geoblockinga.
Ministar kulture RH Berislav Šipuš u diskusiji je naglasio kako Republika Hrvatska prepoznaje značaj i motive stvaranja jedinstvenog digitalnog tržišta kao jednog od prioriteta Europske komisije, čiji su ciljevi kako rast industrije, tako i olakšavanje pristupa građana Europske unije kulturno bogatom i kvalitetnom sadržaju, te kako izazovi zaštite tržišnog natjecanja i slobode govora, ali i slobode od njenih zloupotreba, nedvojbeno zauzimaju važnu točku tzv. digitalnog dnevnog reda te istaknuo kako Hrvatska odgovorno sudjeluje u nastojanjima svih zemalja članica da pronađu primjereno i dobro balansirano rješenje za probleme s kojima se svakodnevno suočavamo – bilo u pokušajima nasilnog ušutkavanja kritičkog mišljenja, bilo u pokušajima širenja govora mržnje.
Istaknuo je i zabrinutost za održavanje i budućnost proizvodnje kulturnih i medijskih sadržaja na jezicima svih država članica, koju RH dijeli, a vidljivo je to i iz izlaganja ministara, prvenstveno s manjim državama, ali i brojnim akterima filmske, glazbene i televizijske industrije.
Ukazao je i na određene podudarnosti pravila o jedinstvenom digitalnom tržištu i Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama čija se učinkovitost procjenjuje te naglasio kako bi za ex ante procjenu učinaka jedinstvenog digitalnog tržišta bilo dobro provesti detaljniju evaluaciju onog starog, jedinstvenog tržišta televizije bez granica, uključivši pritom sve učinke koje je ono imalo i još uvijek ima na opseg i kvalitetu novinarstva i medijske proizvodnje, kao i njihov doprinos ukupnoj kulturnoj raznolikosti.
Ministar Šipuš izrazio je i bojazan da određene akcije u cilju uspostave jedinstvenog digitalnog tržišta ne utječu pozitivno na proizvodnju medijskih sadržaja, prvenstveno filmskih i televizijskih, posebno u situacijama gdje njihovi autori i proizvođači, kao što je slučaj s hrvatskim jezikom, komuniciraju s relativno malim tržištem te naglasio činjenicu je da se u digitalnom okruženju mnogo toga mijenja u odnosu na koncept zaštite autorskih prava iz pred-digitalnog doba, te iskazao zabrinutost stoga što u prijedlozima za njegovo unapređenje nisu predviđeni mehanizmi poticaja za novu proizvodnju medijskih sadržaja na malim jezicima. Svoje izlaganja zaključio je isticanjem kulturne raznolikosti, koja je jedna od temeljnih europskih vrijednosti, u duhu preambule Ugovora o Europskoj uniji, koja eksplicitno poziva na uvažavanje bogate kulturne i jezične raznolikosti država članica.
Na zasjedanju je zaključeno da Europska unija mora okupiti sve resurse i zaštititi svoju kulturnu baštinu i raznolikost te da mora imati mogućnost izvoza glazbe, književnosti i filmova, a kako bi europski mediji i kreativne industrije imale koristi od ogromnog potencijala digitalnog okruženja. Ako treće zemlje žele poslovati s Europom, moraju uvažavati europsko zakonodavstvo.
Glavni zaključci ministarske rasprave su:
- da Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama Servisima (AVMS) (OJ L 95, 15.4.2010) ostaje na snazi u većini svojih odredbi, ali mora biti prilagođena novim uvjetima digitalnog doba, posebno u dijelu sadašnjih razlika između linearnih medija servisa i onih na zahtjev.
- revizija direktive mora pritom uzeti u obzir djelokrug, teritorijalnu jurisdikciju, nezavisnost regulatora i zaštitu manjina
- zemlja porijekla (svaki pružatelj usluga audiovizualnog medijskog servisa potpada pod jurisdikciju samo jedne zemlje članice EU) je i nadalje temelj europske audiovizualne politike.
- procesuiranje mora biti brzo i bez odlaganja kada su zemlje mete neprihvatljivih sadržaja iz drugi država članica, a posebno u slučajevima korištenja usluga originalno iz zemalja izvan Europske unije, a licenciranih u jednoj od država EU
- sloboda zagarantirana Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama ne smije se zloupotrebljavati za širenje govora mržnje, propagandu ili dezinformiranje, a kako bi se osigurao javni interes sigurnosti i stabilnosti.
Povjerenik Oettinger pozvao je zemlje članice da ubrzaju usvajanje budućeg prijedloga u Europskom parlamentu jer se digitalno okruženje razvija vrlo brzo. Predsjedništvo Vijeća izvijestilo je da će pripremiti sažetak rasprave Vijeća, kao i skore debate Vijeća za konkurentnost i telekomunikacije, te ga Europskom vijeću proslijediti do lipnja.
Vijeće za obrazovanje, kulturu, mlade i sport usvojilo je i zaključak da suradnja i umrežavanje kulturnih i kreativnih industrija stimuliraju inovativnost, ekonomsku održivost i socijalnu uključenost, što potvrđuje kako kultura i umjetnička kreativnost mogu pokrenuti inovativnost te povećati konkurentnost u industriji i poslovanju, kao i u obrazovanju, zdravstvu i očuvanju okoliša.
Kulturni i kreativni sektor uključuje mnoge djelatnosti poput umjetnosti, obrta, arhitekture, baštine, knjižnica, nakladništva, filma, televizije, igara, glazbe, oglašavanja i dizajna. Usprkos brojim studijama objavljenima posljednjih godina u pojedinim državama, ali i na razini cijele EU, a kojima je pokazan značajan doprinos tih industrija i sektora u BDP-u, zapošljavanju i izvozu, još uvijek nije postignuta moguća i potrebna sinergija s ostalim sektorima. Stoga se države članice pozivaju da kreiraju povoljne uvjete i promociju poduzetništva u kulturnom i kreativnom sektoru, uključujući pritom i inovativne financijske instrumente. U zaključcima se također preporuča da obrazovanje ohrabruje razvoj transverzalnih umijeća kao što su kritičko mišljenje, kreativnost, poduzetništvo i preuzimanje inicijative, a što su vitalni uvjeti na današnjem tržištu radne snage. Komisija je pozvala na razvoj opsežne industrijske strategije koja će ojačati konkurentnosti i budući rast kulturnih i kreativnih industrija.
Na briselskom sastanku usvojena je odluka da će Plovdiv u Bugarskoj i Matera u Italiji biti Europske prijestolnice kulture 2019. Godine.
Države članice i Komisija jednoglasno su osudile uništavanje baštine na području Sirije i Iraka, gdje, iz ideoloških razloga Da'esh uništava kulturne lokalitete, a u isto vrijeme za potrebe terorističkih aktivnosti trguje se vrijednim arheološkim nalazima. Stoga je Komisija u svoju agendu za sigurnost uključila uputu o prevenciji nedopuštene trgovini kulturnim dobrima. Europol je formirao posebne snage za zaustavljanje trgovine kulturnim dobrima.
Delegacija Poljske zatražila je od Komisije pravnu argumentaciju kao i metodologiju prema kojoj „small scale projects“ u projektima obnove kulturne baštine mogu iznositi maksimalno 5 milijuna odnosno 10 milijuna eura za projekte pod UNESCO baštinom, a Hrvatska je, kao i većina država članica podržala tu inicijativu.
U bilateralnom susretu, ministar Šipuš i ministrica kulture i komunikacija Republike Francuske Fleur Pellerin razgovarali su o uspješnom provođenju festivala francuske kulture u Hrvatskoj
Rendez-vous. Prilikom bilateralnog susreta s povjerenikom Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tiborom Navrasciscem dogovoreni su detalji njegova posjeta Hrvatskoj. Ministar Šipuš sastat će se povjerenikom Navrasciscem u četvrtak 21.05.
Najave
