„Ljubljanski proces II“ nastavak je zajedničkog programa Vijeća Europe i Europske komisije. Osmišljen je s namjerom da osigura stabilnost i razvoj demokratskog, mirnog i slobodnog društva u Jugoistočnoj Europi ohrabrivanjem svih njezinih građana da uživaju i čuvaju svoju raznoliku i bogatu kulturnu baštinu.
Projekt je započeo 2003. godine, dok je 2008. osnovano Vijeće za regionalnu suradnju (
The Regional Cooperation Council Task Force on Culture and Society - RCC TFCS) u cilju promicanja suradnje među državama Jugoistočne Europe putem razvojnih projekata na regionalnoj razini. RCC TFCS omogućuje političku i financijsku održivost „Ljubljanskog procesa II“, uz podršku Vijeća Europe i Europske komisije.
CILJ
Osnovni je cilj projekta jačanje kapaciteta i poticanje dijaloga između svih institucija i dionika koji se bave kulturnom baštinom, ali i drugih sektora poput obrazovanja, ekonomije, prostornog planiranja, turizma, zaštite prirode i sl. Dijalog i zajedničko planiranje svih dionika u procesu obnove baštine ključni su za njezinu dugoročnu održivost i rehabilitaciju.
U okviru Ljubljanskog procesa razvijeni su upravljački i metodološki instrumenti koji promoviraju dvije glavne teze ekonomskog i socijalnog razvoja obnovom i rehabilitacijom baštine:
1. Kulturna baština dio je rješenja izazova ekonomskog razvoja, a nikako njegova prepreka, i time kulturna baština doprinosi održivom razvoju.
2. Obnovljena baština nudi nove aktivnosti i mogućnosti za lokalno stanovništvo koje će uživati u boljoj kvaliteti života i ugodnijem okruženju.
Maškovića han u Vrani
METODOLOGIJA
Procjena i odabir prioriteta:
- Izvještaj o procjeni baštine (
Heritage Assessment Report - HAR): dokument koji donosi postojeće stanje graditeljske i arheološke baštine, predstavlja zakonski i institucionalni okvir vezan uz zaštitu i unaprjeđenje baštine, postojeće upravljačke mehanizme i instrumente, dostupne resurse (stručne, dokumentarne i proračunske). Izvještaj uzima u obzir politike i ulogu koju baština ima u društvu.
- Popis prioritetnih intervencija (
Priority intervention list - PIL): popis građevina i lokaliteta od osobitog značenja s posebnim osvrtom na ugrožena kulturna dobra kojima je hitno potrebna obnova i rehabilitacija.
(Priority intervention list - PIL) dokument/pdf
HR i
ENG
Za izradu projekata rehabilitacije nužna je sljedeća dokumentacija:
- Preliminarna tehnička procjena (
Preliminary technical assessment - PTA): dokument koji o svakoj građevini ili lokalitetu na PIL-u opisuje pozadinu projekta, njegov tehnički status i zahtjeve za njegovu rehabilitaciju, uključujući opću procjenu troškova za svaku fazu predložene intervencije, od početne zaštite do pune rehabilitacije.
- Studija izvodljivosti (
Feasibility study - FS): razrađuje i predstavlja održivost predloženog projekta rehabilitacije. Ona je nastavak i proširenje tema naznačenih u PIL-u i razvijenih u PTA-u.
- Poslovni plan (
Business plan - BP): naglašava mogućnosti za investitore i utvrđuje uvjete za uspješnu rehabilitaciju. Njegov je cilj realizacija jasnog, realnog i praktičnog modela za buduće upravljanje građevinom ili lokalitetom te dokazivanje kako se ciljevi mogu realizirati s planiranim sredstvima.
- U sklopu Ljubljanskog projekta izrađen je (
Priručnik za pisanje poslovnih planova)
- Plan upravljanja (
Management plan - MP): strateški dokument s jasnim smjernicama za upravljanje građevinom ili lokalitetom u čiju je izradu aktivno uključena lokalna zajednice i civilno društvo. Dokument donosi strateške korake, podjelu odgovornosti različitih dionika povezanih s lokalitetom, akcijski plan. (Management plan - MP) dokument/pdf
HR i
ENG
Palača Moise u Cresu
REZULTAT
Na temelju navedene dokumentacije dva projekta s PIL Liste - Maškovića han u Vrani i palača Moise u Cresu - prijavljena su na natječaje europskih fondova (IPA) te su im odobrena novčana sredstva.
U proteklom razdoblju određeni broj konzervatora i stručnjaka Ministarstva kulture upoznat je s tehničkim koracima potrebnima za provođenje metodologije Ljubljanskoga procesa. Svrha je integriranja navedene metodologije kao dobre prakse upravljanja kulturnom baštinom u redoviti stručni konzervatorski rad u cilju uspješne rehabilitacije kulturne baštine. Pod pokroviteljstvom Ljubljanskoga procesa organizirana je trodnevna radionica za djelatnike konzervatorskih odjela pod nazivom
Jačanje konzervatorskih kapaciteta: Tradicionalni materijali za obnovu kulturne baštine - vapno.
Radionica: Tradicionalni materijali za obnovu kulturne baštine - vapno
Odlukom ministrice kulture RH za razdoblje 2013. - 2014. imenovan je Odbor projekta kao dio Nacionalne radne skupine. Imenovani članovi su:
Ranka Saračević-Würth, koordinatorica programa,
Martina Ivanuš, koordinatorica projekta,
Anuška Deranja Crnokić, članica,
Ivana Vukosavić-Mitrov, članica,
Tamara Ganoci Frisch, članica.
