Zamjenik ministra kulture prof. Berislav Šipuš pozdravio je prisutne i naglasio kako je Ministarstvo smatralo da višemjesečna rasprava o novoj medijskoj politici, koja slijedi, treba započeti razgovorom o javnim medijima, za koje je država posebno odgovorna. “Javni mediji su garancija proizvodnje medijskih sadržaja na hrvatskom jeziku”, rekao je prof. Šipuš, “a zadaća države je da ih demokratskim sredstvima očuva i razvije, uvažavajući prije svega načelo njihove neovisnosti o političkoj inspekciji bilo koje vladajuće većine”. Prokomentirao je i najave spajanja Hine s Hrvatskom radiotelevizijom ili Narodnim novinama: “Kao što sam, zajedno s drugim predstavnicima Ministarstva kulture, upozorio i Vladu, Ministarstvo financija i određeno povjerenstvo od kojeg je potekao, mi takav prijedlog smatramo neutemeljenim. Ne samo da bi se time narušila neovisnost Hine kao prvorazrednog javnog dobra, nego bi se njena funkcija novinske agencije ozbiljno dovela u pitanje, dok pritom nikakve uštede ne bi bile postignute. Barem ne bez dodatnog ukidanja novinarskih radnih mjesta, kojima se sva nastojanja na planu nove medijske politike najodlučnije protive”.
Zamjenik ministra najavio je pokretanje javne rasprave o budućnosti hrvatskih medija i u gradovima izvan Zagreba, kao i putem interneta, zaželjevši sudionicama i sudionicima uspješan rad.
Voditelj Službe za javnu komunikaciju Ministarstva kulture Boris Postnikov, koji je moderirao sastanak, upoznao je zatim prisutne s planom rada, koji uključuje javne sastanke Radne skupine posvećene javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima, u dvotjednim razmacima, kao i rad posebnih tematskih skupina u koje se mogu uključiti zainteresirani, posvećeni detaljnijoj razradi pitanja otvorenih na javnim sastancima.
Glavni savjetnik u Ministarstvu kulture Milan F. Živković predstavio je poglavlje iz Nacionalnog izvještaja o medijima posvećeno Hini, javno dostupno na internetskim stranicama Ministarstva kulture. Posebno je podcrtao činjenicu da Hina, prolazeći kroz razdoblje restrukturiranja uvjetovano politikom fiskalne štednje – a koje je, uz reorganizaciju, podrazumijevalo i smanjenje broja zaposlenih sa 170 na 124 – od kraja 2012. godine bilježi izniman rast produktivnosti. Ova “tvornica novinarstva, koja ima presudan utjecaj na hrvatski medijski prostor u cjelini”, dnevno u prosjeku plasira 320 priloga, nudeći nezamjenjive usluge najširoj javnosti i medijskim profesionalcima, od čije pretplate ostvaruje devet milijuna kuna godišnjih prihoda, koji bi fuzioniranjem Hine također bili izgubljeni.
Ravnateljica Hine Branka Gabriela Valentić istaknula je potrebu da se konačno odluči što će dugoročno biti s Hinom, odnosno “da se odluči da će Hina ostati javna agencija, i da će se Hini pomoći da ostane neovisna i postane još neovisnija“. Rezimirala je mandat aktualne uprave započet 2. siječnja 2013. godine, u kojem se, nakon mjera restrukturiranja i fokusiranja na novinarski rad, godišnji gubitak od dva i pol milijuna kuna pretvorio u pozitivan poslovni rezultat na kraju prošle godine. Restrukturiranje je podrazumijevalo i smanjenje broja zaposlenih, ali taj broj, smatra ravnateljica, ne bi smio biti manji nego što je danas, jer je od 124 zaposlenih više od stotinu novinara.
Za opstanak i neovisnost Hine snažno se založio i Erik Nylen, glavni tajnik EANA-e, Europske asocijacije novinskih agencija, koja okuplja 31 članicu. Iako prelazak publika na nove medije donosi izazove za nakladnike i nacionalne medijske politike, smatra Nylen, potražnja za vijestima nikada nije bila veća nego danas. Uloga novinskih agencija u takvom kontekstu može postati još važnija, nego što je danas. “Urednički i upravljački neovisna Hina je ključna za osiguranje pluralizma i kvalitetnog novinarskog informiranja u Hrvatskoj”, naglasio je.
U raspravi članica i članova Radne skupine dr. sc. Mato Brautović s Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku podcrtao je problem nepotrebnog eksperimentiranja s ulogom i funkcijom Hine, zauzevši se za stav da Hina treba biti javna agencija koja ne smije biti prepuštena tržištu, a treba raditi na tehnološkoj modernizaciji, uključiti sadržaje na stranim jezicima i razvijati mrežu dopisnika.
Ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Goran Radman otvorio je četiri razine problema. Umjesto naglašavanja javnomedijske funkcije komunikacije s najširom javnosti, Hinu bi, smatra, trebalo na razini definicije osmisliti kao javni ulugu u funkciji dijela medijske infrastrukture. Na razini financiranja trebalo bi ustrajati na financiranju javnim sredstvima. Restrukturiranje ne treba smatrati dovršenim, nego procesom koji se nastavlja i ne podrazumijeva samo otpuštanje zaposlenika. Napokon, spajanje Hine i Hrvatske radiotelevizije nije poželjno ni potrebno, jer je riječ o temeljno različitim poslovima kojima se bave.
Branka Valentić je replicirala ukazavši da Hina ima i dimenziju javnog medija, posebno otkad ima novu internetsku stranicu s javno dostupnim sadržajima. Naglašavajući važnost neovisnosti Hine, predložila je suradnju s HRT-om u sferi dopisništava.
U drugom dijelu javnog sastanka savjetnik Upravnog vijeća Hine Damir Hainski predstavio je prijedlog izmjena Zakona o Hini koji su sastavili sami njeni zaposlenici, upozorivši kako nije riječ o nomotehnički uređenom tekstu niti predlaganju zakona, nego o načelnim prijedlozima usmjerenim na jasno određenje usluga Hine za javnost, kao i za medijske korisnike, te unapređenje neovisnosti na upravnoj razini. Prethodno je, osvrnuvši se na intervenciju Gorana Radmana, pojasnio da je uvođenje internetskih stranica s javno dostupnim sadržajem Hine bilo uvjetovano europskim propisima o državnim potporama. Prijedlog legislativnih izmjena odnosi se samo na šest članaka Zakona o Hini. Važno je naglasiti sprječavanje prelijevanja javnih sredstava u komercijalnu djelatnost (također u skladu s propisima Europske unije), uz jasno razlikovanje komercijalnih i javnih djelatnosti. Tri članka se pritom odnose na definiranje javnog servisa i razdvajanje komercijalnih djelatnosti. Preostala tri članka tiču se načina izbora Upravnog vijeća: umjesto da Vlada predlaže Saboru sastav vijeća, što odudara od europskih standarda, trebalo bi uvesti jednak pristup kao u slučaju HRT-a, da saborski Odbor za medije predlaže sastav vijeća.
Glavni urednik Hine Serđo Obratov predstavio je Hinine internetske stranice, niz usluga koje su uvedene u posljednje vrijeme te najavio brojne mogućnosti razvoja Hine kao javnog servisa i medija. Uslijedila je rasprava.
Predsjednik Sindikata novinara Hrvatske Anton Filić izrazio je podršku Sindikata Hini, dodavši da on ipak nije najzadovoljniji nekim aspektima provedenog restrukturiranja.
Glavni urednik Hine Serđo Obratov u replici je podsjetio da je potpisan kolektivni ugovor sa zaposlenicima Hine.
Jelena Berković iz GONG-a pozvala je akademsku zajednicu da znanstvenim istraživanjima o Hini stvori uvjete za informiranu javnu raspravu. Otvorila je pitanje procedure izbora Upravnog vijeća Hine, sugeriravši da mehanizam saborskog izbora treba precizirati i to na način da se na plenarnoj sjednici UV bira na temelju prijedloga što bi ga prethodno matični Odbor za informiranje, informatizaciju i medije usvojio dvotrećinskom većinom od ukupnog broja članova Odbora.
Dragan Crnogorac, saborski zastupnik i član Odbora Hrvatskoga sabora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina naglasio je tendenciju k smanjenju utjecaja političkih stranaka na slične procese, ali i nemogućnost da se pronađe idealan model koji će sve zadovoljiti. Suprotstavio se prijedlogu da dvotrećinska saborska većina odlučuje o upravi Hine. Kao primjer dobre prakse naveo je mehanizam izbora školskih odbora, u kojem važnu ulogu imaju sami zaposlenici. Uslijedila je kraća rasprava s predstavnicima Hine.
Agata Račan, predsjednica Hrvatskog pravnog centra, istaknula je da nam treba Hina kao neovisna agencija, savjetovala njenoj upravi da formulira vlastite zahtjeve, ukazala na značaj Hininog otvaranja medijskog prostora za aktivnosti nevladinog sektora i podržala poziv na znanstvena istraživanja o agenciji.
Goran Denis Tomašković iz Udruge slijepih pohvalio je Hinu zbog pristupačnosti medija osobama s oštećenjem vida i ponudio pomoć udruge u njenom budućem razvoju.
Dr. sc. Mato Brautović je naglasio važnost transparentnosti u izboru Hinine uprave.
Serđo Obratov se založio da izjašnjavanje Hinine redakcije pri izboru glavnog urednika – koje se uspješno ustalilo u praksi – dobije obvezujuću, a ne samo savjetodavnu ulogu i u zakonskoj normi.
Damir Hainski je podsjetio na probleme i nedoumice koje proizlaze iz tumačenja kako Hina, zahvaljujući proračunskim sredstvima, ne može ostvariti sniženu stopu poreza na dodanu vrijednost .
Slažući se s ranije izrečenim stavom da ne postoji idealan model izbora upravnih tijela koji bi sam po sebi osigurao njihovu neovisnost, Milan F. Živković je podsjetio kako na načelnoj razini vjerojatno nikome nije sporno da u upravljanju Hinom trebaju biti predstavljeni oni koji u Hini rade i oni koji koriste njene usluge, uključujući novinare i građane, dok će funkcionalna rješenja biti potrebno tražiti kontinuiranim usavršavanjem u praksi. Dok se novinske agencije historijski promatralo bilo kao polugu globalizacije (ili čak distribucije utjecaja najmoćnijih svjetskih agencija), bilo kao obavezni element izgradnje nacionalnog identiteta (ili čak nacionalističke dogme), promjene u relacijama medijske moći i tehnologije nalažu potrebu sustavne redefinicije njihove buduće uloge. Pritom treba imati na umu da globalni komunikacijski monopoli i internet nisu eliminirali potrebu za provjerenim i kvalitetnim profesionalnim novinarstvom, naglasio je Živković, nego su javne novinske agencije učinili još potrebnijima.
Sljedeći otvoreni sastanak Radne skupine za raspravu o medijskoj politici održat će se u četvrtak, 23. travnja, u Novinarskom domu, kada je na dnevnom redu Hrvatska radiotelevizija.
